Identitet i kulturno pamćenje u Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747) Filipa Grabovca

Sažetak

Istraživački je interes usmjeren na tekstnu konstrukciju identiteta i strategije pamćenja u Grabovčevu Cvitu razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga (1747). Uz pomoć imagološke analitičke metode obrađuje se fenomen konstituiranja konfesionalnog (katoličkog) identiteta i (dominantno pravoslavnog) alteriteta. Istraživački je interes stoga fokusiran na tekstnu konstrukciju ili reprezentaciju konfesionalnih identiteta, odnosno alteriteta, u kojoj se mogu uočiti brojni aksiološki obojeni iskazi. Sukladno imagološkoj istraživačkoj paradigmi, istraživanje se, osim na književnopovijesne, oslanja i na kulturnopovijesne spoznaje. Uz imagološku analizu, Grabovčev se tekst promatra i u okviru teorija kulturnoga pamćenja, analiziraju se diskurzivne strategije pamćenja kojima se konstruirani identitet održava, izdvajaju se čvrste referentne točke pamćenja i simboličke figure na koje se pamćenje naslanja.

Ključne riječi: Filip Grabovac, Cvit razgovora, identitet/alteritet, kulturno pamćenje, imagološka analitička metoda