Krležina demaskiranja mentaliteta ili “i mjesečina može biti pogled na svijet”

Sažetak

U članku tematiziram Krležina demaskiranja mentaliteta, odnosno pogleda na svijet, i to preko figure faustovskoga Doktora iz romana Na rubu pameti (1938.), koji dakako kao autorov alter ego (jedan od njegovih alter ega) ne posjeduje pogled na svijet, jer za njega, ironijski, “i mjesečina može biti pogled na svijet”. Time je uspostavljena negativnokvalitativna atribucija mentaliteta (pogleda na svijet koji plazi/e “kao zmijurine po prašumama”), za razliku od autonomnoga predočavanja i iskustva života. Odnosno, Krležinim određenjem iz 1971. godine: “Mentaliteti su ti koji razdvajaju ljude i narode, a to nam dokazuju svi građanski ratovi unutar jednog jedinstvenog jezičnog područja.” U drugome dijelu rada kontrapunkt mentaliteta i autonomije promatram na dvama odabranim recentnim primjerima – jednom iz akcionističke/alterglobalističke prakse, a drugom što se tiče državnoga ceremonijala – povodom ulaska RH u EU.

Ključne riječi
Miroslav Krleža, Na rubu pameti (1938.), mentaliteti, ulazak RH u EU