Transformacija (ideje) rada: od teorijskih rasprava o novom kapitalizmu do kvalitativnih istraživanja u hrvatskom posttranzicijskom kontekstu

Sažetak

Prilog nudi pregled teorijskih argumenata o transformaciji rada, oslanjajući se pritom na pojmove fleksibilizacije i prekarizacije, koji su u posljednje vrijeme premrežili akademski i javni diskurs. Ukazuje na zajedničku argumentacijsku jezgru autora poput Becka, Sennetta i Baumana, ali i na interpretacijske nedostatke onoga što se ugrubo, na tragu Dooganove rasprave, može klasificirati kao “postmarksistički diskurs”. U tu svrhu izloženi su i empirijski fundirani uvidi koji dovode u pitanje utemeljenost nekih od važnijih teza iz tog korpusa literature, još uvijek dominantnog u lijevo usmjerenom dijelu akademskog polja. Pokušaj deskripcije transformacije rada u Hrvatskoj u (post)tranzicijskom razdoblju kreće od presjeka domaćih socioloških istraživanja. Kasnije se kroz odabrane etnografske doprinose tom istraživačkom području naznačuje kako bi kvantitativni aspekti transformacije (tržišta) rada mogli biti nadopunjeni širim spektrom kvalitativnih istraživanja. U toj međuigri sociologije i kulturne antropologije/etnologije prepoznaje se mogućnost za meritorniju analizu transformacije rada u hrvatskom posttranzicijskom društvu, onu koja bi svijet rada bolje povezala sa svijetom života.

Ključne riječi
transformacija rada, tehnološki determinizam, prekarizacija, fleksibilizacija, etnografija rada, moralna ekonomija, Ulrich Beck, Richard Sennett