https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf <p>Časopis Paragraf, godišnjak je najboljih studentskih radova koji se bave pravnim i društvenim pitanjima. Obuhvaća radove studentica i studenata Pravnog fakulteta u Osijeku kao i ostalih fakulteta u Republici Hrvatskoj. Časopis također objavljuje i radove napisane u koautorstvu studenata i nastavnika. Uredništvo može odobriti i objavljivanje rada s inozemnog fakulteta. Časopis izdaje Pravni fakultet Osijek. Časopis objavljuje znanstvene i stručne radove, prikaze, izvješća sa skupova i sl. Prijavljeni radovi moraju biti pravne, ekonomske, sociološke ili neke druge društvene tematike. Časopis ne naplaćuje naknadu za objavu rada kao ni za pristup objavljenim radovima.</p> Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek hr-HR Paragraf 2584-3613 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27052 <p>Ovim se istraživanjem ispituju razlike u stavovima studenata nastavničkog smjera i pomagačkih struka prema inkluziji i njihovoj kompetentnosti za inkluziju djece s teškoćama u razvoju u odgojno-obrazovne ustanove. Dosadašnja istraživanja o stavovima prema inkluziji i vlastitoj kompetentnosti usmjerena su na osobe nastavničke i pomagačke struke; važno je istaknuti da u tim istraživanjima nije bila uključena studentska populacija. Stavovi studenata mogu ukazati na što se usmjeriti pri budućim planiranjima, zagovaranjima i provođenjima inkluzivne prakse te što promijeniti u postojećim studijskim programima kako bi nakon završetka studija mladi nastavnici imali kompetencije potrebne za inkluzivan pristup djeci s teškoćama u razvoju. Sudionici za ovo istraživanje angažirani su preko društvenih mreža, pri čemu su korišteni neprobabilistički prigodni uzorak i metoda tzv. snježne grude. Istraživanje je provedeno online anketom koja sadrži tri validirana upitnika domaćih autora. Obrada dobivenih podataka t-testom pokazala je kako studenti pomagačkih struka imaju pozitivnije stavove o inkluziji i vlastitoj kompetentnosti za rad s djecom s teškoćama u razvoju od studenata nastavničkog smjera. Korelacijskom analizom potvrđeno je kako studenti s većom količinom teorijske i praktične nastave s djecom s teškoćama u razvoju imaju pozitivnije stavove prema njihovoj inkluziji u odnosu na studente bez teorijske i praktične nastave tijekom studija. Rezultati istraživanja upućuju na statistički bitne razlike u stavovima studenata nastavničkog smjera i pomagačkih struka te na povezanost količine teorijske i praktične nastave te stavova o inkluziji djece s teškoćama u razvoju. S obzirom na navedeno, potrebno je nastaviti razvijati pozitivne stavove o inkluziji te znatno proširiti opseg teorijske i praktične nastave radi stjecanja kompetencija studenata za budući rad s djecom s teškoćama u razvoju.</p> Mateja Novak Lara Rašić Copyright (c) 2023 Mateja Novak, Lara Rašić https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 9 26 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27051 Biljana Činčurak Erceg Copyright (c) 2023 Biljana Činčurak Erceg https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 7 7 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27053 <p><em>Umjetna inteligencija postala je neizostavan dio našeg života i bez nje danas ne možemo zamisliti obavljanje svakodnevnih poslova i zadataka. To je područje koje se strelovito razvija te je stoga potrebno normirati nova društvena pravila, odnosno mijenjati i popunjavati postojeća, razvijati strategiju primjene umjetne inteligencije te donijeti i provoditi akcijski plan radi istraživanja i obrazovanja na području umjetne inteligencije, a isto tako i radi povećanja gospodarskog rasta korištenjem umjetne inteligencije. U radu autor prikazuje određene aspekte umjetne inteligencije, stavljajući naglasak na njezinu primjenu u medicini te interakciju umjetne inteligencije i kaznenog prava.</em></p> Zoran Jablanov Copyright (c) 2023 Zoran Jablanov https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 27 57 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27054 <p><em>Onečišćenje mora mikroplastikom jedan je od najvećih ekoloških problema današnjice. Izvori onečišćenja mora mogu biti primarni i sekundarni. Međutim, neovisno o izvorima onečišćenja, nijedno more nije pošteđeno mikroplastike, što znači da su ovim invazivnim načinom onečišćenja okoliša, ponajprije pogođena morska flora i fauna. Ni Jadransko more nije pošteđeno. Republika Hrvatska kao i druge države članice EU-a dužna je implementirati direktive i zakone Europske unije koji se tiču mikroplastike. Upravo ovaj gorući ekološki problem bit će tema ovoga rada. Osim izvora onečišćenja, u radu ću se osvrnuti i na načine njegove prevencije te na (ne)uspješnost postojećih regulatornih okvira o tome.</em></p> Ksenija Labudović Copyright (c) 2023 Ksenija Labudović https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 59 79 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27055 <p><em>Promet u gradovima čest je problem koji pogađa mnoge ljude u svijetu. Posljednjih desetak godina taj je problem sve izraženiji, ali ne samo u pojedinim državama već u cijelom svijetu. Najvažnija promjena koja se događa povećana je urbanizacija koja je sve intenzivnija. Mnogo je čimbenika koji pridonose prometu u gradovima, a najvažniji su rastuća populacija, ograničene cestovne infrastrukture te velik broj vozila na cestama. Suvremeni gradovi suočavaju se s mnogim prometnim teškoćama te je zato u tim gradovima nužna suvremenija organizacija prometne infrastrukture. S jedne strane, zagušenost i spor promet u gradovima mogu dovesti do brojnih problema, uključujući dulje vrijeme putovanja, povećano onečišćenje zraka i smanjenu produktivnost. Dok s druge strane, sigurnost gradskog prometa mora biti od važnosti za pješake i bicikliste, budući da su oni osjetljiviji na promet u gradovima. </em><em>U ovom radu analizirat će se neki od navedenih problema gradskoga prometa, ali i ponuditi rješenja koja bi mogla pomoći u njihovu otklanjanju. Za rješavanje problema prometa u gradovima postoji niz vrlo praktičnih rješenja. Jedno je rješenje poboljšati opcije javnog prijevoza, primjerice autobusa, vlakova i podzemne željeznice, kako bi bili što pristupačniji, učinkovitiji i praktičniji. Drugo je rješenje izgradnja biciklističkih staza i infrastrukture prilagođene pješacima kako bi se potaknulo ljude da hodaju ili da voze bicikl umjesto automobile. Ostala rješenja za smanjenje prometa u gradovima uključuju zajedničko korištenje automobila i dijeljenje vožnje, promicanje upotrebe električnih vozila, električnih bicikala ili električnih romobila. </em></p> Ivan Stanković Copyright (c) 2023 Ivan Stanković https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 81 97 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27056 <p><em>U suvremenom, modernom (demokratskom) svijetu savjest postaje konstrukt koji sve više svoje mjesto pronalazi i u pravnom području. Iako dio čovjekove umnosti, duhovnosti i nutrine, savjest je danas neizostavni dio prava i pravnog sustava, a svoje mjesto pronalazi u najznačajnijim međunarodnim dokumentima (i domaćim) i tako do izražaja dolazi i „prema van“. Posljedično se to pravo prepoznaje kao svojevrsno „kontra pravo“, odnosno pravo čovjeka da se na savjest pozove – u prigovoru savjesti. U skladu s tim, u radu se postavljaju pitanja: Što je savjest? Koji pravni standardi vrednuju savjest? Koji problemi proistječu iz navedenog prava? Na ovako postavljena istraživačka pitanja nastoji se odgovoriti kroz filozofski, etički i pravni diskurs ali i postupno prikazati kako iz spomenutog prava – prava na savjest – dolazimo do prigovora savjesti kao zadnje instance čovjekove autonomije, odnosno slobodnog odlučivanja u skladu s vlastitom savješću. </em></p> Laura Vilić Copyright (c) 2023 Laura Vilić https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 99 115 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/paragraf/article/view/27057 <p><em>Diskriminacija je kontinuirani problem tržišta rada i suvremenog društva koji pogađa sve zakonodavno zabranjene aspekte i rezultira negativnim podražajem radnog odnosa žrtve u njezinu poslovnom i privatnom životu. Radu se pristupa s dva gledišta: pozitivno-pravnog i komparativnog. U pozitivno-pravnom dijelu prikazat će se trenutačno zakonodavno stanje, u sklopu kojeg autor prikazuje svoje viđenje potencijalnog rješenja problemskog pitanja vezanog za normativni okvir, a kroz komparativnu analizu s Islandom koji slovi kao jedna od najnaprednijih država u svezi s poštovanjem prava žena. Autor naglasak stavlja i na statističke podatke koji potvrđuju diskriminaciju žena od samostalnosti Republike Hrvatske do danas u svim sferama društva, počevši od široko obuhvatnih djelatnosti do visokih državnih funkcija. Pri kraju autor ukratko predstavlja </em>de lege ferenda <em>rješenja koja zahtijevaju žurno djelovanje od strane hrvatskih zakonodavnih i provedbenih tijela.</em></p> Lovro Petričević Copyright (c) 2023 Lovro Petričević https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-07-17 2023-07-17 7 1 117 131