Povijesni prilozi (Historical Contributions)

Gradu Dubrovniku pripojen (je) drugi, novi grad koji se dosad zvaše predgrađem…: faze oblikovanja dubrovačkoga burgusa tijekom 13. stoljeća

Irena Benyovsky Latin, Ivana Haničar Buljan — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Na temelju dosadašnjih istraživanja, prostorne analize, pisanih izvora i rezultata arheoloških istraživanja, u ovom ćemo radu ponuditi hipotezu o fazama oblikovanja prostora dubrovačkog predgrađa (obuhvat južno od Place te izvan zidova staroga grada), koji se transformira u središte grada tijekom 13. stoljeća, a koji danas u sebi nosi veliku slojevitost stoljetnih promjena. Planiranje predgrađâ počinje već u prvoj polovici 13. stoljeća, prije promjena zabilježenih u regulacijama ulica 1272. i 1296. godine, a tijekom prve polovice 14. stoljeća kulminira unificiranjem različitih cjelina u jedinstveni prostor.

Djevojačka četvrtina: pogled iz srednjovjekovne Slavonije

Antun Nekić — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Djevojačka četvrtina oblik je ženskog nasljeđivanja koji se prakticirao među plemstvom Ugarsko-Hrvatskog Kraljevstva u srednjem vijeku. U radu se za razumijevanje fenomena djevojačke četvrtine kao studija slučaja uzima srednjovjekovnu Slavoniju u razdoblju od 13. stoljeća do 1426. godine. Srednjovjekovna je Slavonija od 13. stoljeća imala svoje specifično običajno pravo, consuetudines regni/terre Sclavonie. Na prostoru srednjovjekovne Slavonije susretalo se hrvatsko te ugarsko srednjovjekovno običajno pravo, što je iznimno važno za razumijevanje djevojačke četvrtine, odnosno za oblike ženskog nasljeđivanja u srednjovjekovnoj Slavoniji. U radu se analizira kojim mehanizmima se djevojačka četvrtina kao nasljedna praksa proširila iz Ugarske u Slavoniju u 13. stoljeću, te se ističe uloga društvene difuzije te kraljevske legislative. Praksa djevojačke četvrtine u Slavoniji hvata dublje korijenje tek od 1330-ih godina, te kroz 14. stoljeće postaje sastavni dio običajnog prava koji je usmjeravao nasljedne prakse slavonskog plemstva. Donekle sporije usvajanje djevojačke četvrtine u srednjovjekovnoj Slavoniji naspram Ugarske može se tražiti u činjenici da se crkva u Slavoniji, za razliku od Ugarske, nije miješala u slučajeve koji su se ticali djevojačke četvrtine. Pored toga, jako je malo primjera korištenja djevojačke četvrtine kao oblika ženskog nasljedstva među plemstvom srednjovjekovne zagrebačke županije, gdje se pak može zapaziti utjecaj hrvatskog običajnog prava u pitanju praksi nasljeđivanja. Kada je u pitanju period između 1400. i 1426. godine, primjetan je pad broja zabilježenih slučajeva djevojačke četvrtine. Ostaje otvorenim pitanjem što je uzrok tome, a dva aspekta zaslužuju pažnju. Prvi aspekt, u kratkoročnom pogledu, su posljedice koje je ostavila politička kriza koja je trajala od 1390-ih godina do 1408. godine. Drugi aspekt se pak tiče činjenice da se kroz cijelo 15. stoljeće može primijetiti mijenjanje društvenog položaja žena, koje u izvornom materijalu postaju sve vidljiviji dio plemićkog društva.

Marginalije kodeksa Liber privilegiorum episcopatus Zagrabiensis: klasifikacija i izdanje

Maja Tabak Demo — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

U radu je donesena analiza marginalija kartulara Zagrebačke biskupije – Liber privilegiorum episcopatus Zagrabiensis. Pisan polovicom 14. st. goticom i latinskim jezikom, ovaj kodeks broji oko 700 marginalija, koje su u radu podijeljene u dvije velike skupine: primarne (bilješke pisara, suvremene izradi kodeksa) i sekundarne (bilješke upisivane u vremenima poslije njegova nastanka). Marginalije su pisane latinskim pismom i jezikom; one pak koje se sastoje isključivo od navođenja godine bilježene su arapskim brojkama. Premda malobrojne, primarne bilješke mogu doprinijeti historiografskoj interpretaciji nastanka kartulara, govoreći i o pisarskom uzusu i naobrazbi njegova sastavljača. Sekundarne marginalije, upisivane u kodeks od 15. do 20. st., djelo su većega broja autora. Donoseći najrazličitije sadržaje, one govore o dugotrajnoj upotrebi ovoga kartulara, pružajući uvid u historijat njegova istraživanja. U radu je priložen grafički prikaz klasifikacije svih marginalnih bilješki kodeksa kao i tablica marginalija.

Toponomastička i onomastička analiza popisa erdutskoga vlastelinstva iz 1480. godine

Denis Njari, Petra Plantosar — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

U radu se na temelju, prije svega, neobjavljenih izvora nastoji prikazati rekonstrukcija naselja erdutskoga vlastelinstva i njihovih kućedomaćina krajem 15. stoljeća. Nakon uvodnoga dijela dan je osvrt na izvore korištene u radu te literaturu usko vezanu uz temu. Središnji dio rada započinje pregledom srednjovjekovne povijesti erdutskoga posjeda s pripadajućim naseljima te promjena uzrokovanih osmanskim osvajanjima. Nadalje, na temelju izvora iz 1480. godine te u korelaciji s drugim srednjovjekovnim i ranonovovjekovnim izvorima, kao i sekundarnom literaturom, prikazana je analiza geografskoga smještaja naselja, na koju se nadovezuje klasifikacija ojkonima. Raspravom o stanovništvu posjeda obuhvaćen je i dio izvora koji sadržava broj kućedomaćina u svakom naselju na posjedu. Navedeno se proteže na antroponimijsku analizu te analizu muških osobnih imena u izvoru. Konačno, dan je kritički osvrt na rezultate istraživanja.

Prilog poznavanju gradskog statuta, notarijata i službe kancelara u Baru

Savo Marković — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Nekoliko dokumentarnih svjedočanstava barske pravne povjesnice razmotreno je u kontekstu budvanskoga statuta i isprava iz 15./16. stoljeća koje su sačinjavale legislativni korpus te susjedne komune. Komparirane su i slične norme statuta drugih bližih jadranskih gradova. Privilegiji koje su Baru potvrđivale mletačke vlasti te izvještaji mletačkih sindika sagledani su u kontekstu gradskoga statuta, apelacijskoga sudskog postupka i općinskoga administrativnog aparata. Pored toga što se rasvjetljava uloga kancelara u kaznenopravnim stvarima, prilog (pre)poznavanju statuta Bara omogućava i topografija spomenuta u budvanskom statutu. Na osnovi navedenog, kao i sličnoga formuliranja pojedinih normi, sasvim je vjerojatno statut Bara poslužio kao temeljni zakonski predložak za redakciju, odnosno kodifikaciju budvanskoga prava u 17. stoljeću.

The Frankapan Seat of Modruš with Tržan-grad in Jan van Scorel’s Holy Kinship in Obervellach

Ivan Jurković — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

According to his biographer, Karel van Mander, the Netherlandish painter Jan van Scorel spent a brief period studying with Albrecht Dürer before setting off for Carinthia, where he was warmly received by the local nobility. Historians have long been aware of the commissions from this period of van Scorel’s career – the Adoration of the Magi and the Frangipani-Altar. Originally a triptych, the latter work was “modernized” and, in 1692, encased in a Baroque altar housing in the church of St. Martin in the Carinthian village of Obervellach. The coats of arms on the reverse of the Holy Kinship indicate that the painting was commissioned by Count Christopher Frankapan and his wife Apollonia Lang of Wellenburg. However, over time, art historians have come to assume that the Holy Kinship portrays members of the Lang family, leading to the conclusion that the work was commissioned by Apollonia’s brother, Matthäus Lang von Wellenburg, Cardinal and Prince-Archbishop of Salzburg. However, the backdrop against which the family members are portrayed, featuring the town, new fortress, and castle on the hill, corresponds to Modruš with Tržan-grad, owned at the time by the Frankapan family.

Pravni okvir oduzimanja imovine u kontekstu Zrinsko-frankopanske urote

Henrik-Riko Held — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Autor analizira pravni okvir za različite slučajeve oduzimanja imovine koji su se dogodili tijekom vojnog postupanja protiv Zrinskog i Frankopana te vezano uz opću konfiskaciju njihove imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva (crimen laese Maiestatis) za koji su bili optuženi te naposljetku i osuđeni. Središnji problem vezan je uz okolnost da je konfiskacija najprije bila određena u carskoj proskripciji, tj. kraljevskom proglasu protiv Zrinskog i njegovih suradnika krajem ožujka 1670. g. te da je uskoro bila i provedena, a da se ujedno tražila i u postupku protiv njih (studeni 1670. g. - travanj 1671. g.) te naposljetku bila i određena u presudi. U tom smislu kao pravni problem ističe se pitanje kada točno nastupa pravni učinak konfiskacije kod zločina uvrede veličanstva u rimskoj pravnoj tradiciji, već samim počinjenjem djela ili tek donošenjem presude. U analizi se najprije na temelju postojećih izvora iznosi kronologija najvažnijih događaja vezanih uz oduzimanje imovine. Zatim se prostor posvećuje argumentaciji obrane i optužbe u postupku protiv Zrinskog i Frankopana u odgovarajućim procesnim spisima. Posebna pažnja daje se problemu pravne osnove za konfiskaciju, te se analizira konfiskacija imovine u kontekstu zločina uvrede veličanstva u rimskom pravu i rimskoj pravnoj tradiciji (posebno u kontekstu prava primjenjivog u postupku protiv Zrinskog i Frankopana). S druge strane, analizira se i problematika pravnog uređenja oduzimanja imovine pobunjenicima u okviru tada važećeg prava naroda (ius gentium). Naposljetku se razlažu mogući uzroci kumuliranja pravnih osnova konfiskacije imovine u ovom slučaju.

“Gunsmoke on the water”. Ships and crews from Senj in the 18th century

Vedran Klaužer — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

U članku se obrađuje proces nastojanja Habsburgovaca za uspostavom stalne i efektivne mornarice temeljem angažiranja i naoružavanja trgovačkih brodova senjskih brodovlasnika te opskrbljivanja istih za vojnim posadama sastavljenim
od pripadnika vojnokrajiških trupa kako bi se osigurala i uspostavila sigurna pomorska trgovina i plovidba Jadranskim i Sredozemnim morem tijekom 18. stoljeća. Građani Senja bili su vrlo angažirani u habsburškim naporima izgradnje te učinkovite i postojane pomorske strategije kroz cijelo razdoblje 18. stoljeća budući da je o takvim akcijama ovisilo njihovo gospodarstvo. Pogodnost koju su habsburške vlasti vidjele u takvim inicijativama Senjana vezana je uz njihovo stoljetno vojno iskustvo u minulim ratovima i sukobima s Osmanlijama. Stoga
se u radu analizira angažman senjskih brodovlasnika u osiguravanju sigurne plovidbe od raznih neprijatelja, poput gusara neprijateljskih zemalja te berberskih gusara sa sjevernoafričke obale. Dodatno, rekonstrukcija donosi i pregled uspostave vojnih pomorskih odreda i sistema naoružavanja trgovačkih brodova kao još jedan segment nastojanja habsburških vlasti i vojnokrajiškog zapovjedništva da se sigurnost i obrana plovila pojačaju popunjavanjem vojnim posadama s područja Otočke i Ličke pukovnije. Dodatno, rad donosi daljnji razvoj prvih koraka izgradnje habsburške mornarice na Jadranu, pri čemu se razmatraju i dotadašnji napori građana i brodovlasnika iz Senja, koji su mnoge od njih uključili i u prvo osnivanje službene mornarice krajem 1780. godine, državnom kupnjom dvaju kutera – službenih vojnih brzih plovila za obranu pomorske trgovine Jadranom.

Nesretni smrtni slučajevi i nasilna smrt u matičnim knjigama umrlih reformiranoga stanovništva u južnoj Baranji (1750. – 1850.)

Eldina Lovaš, Dubravka Božić Bogović — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

U radu se na temelju podataka iz matičnih knjiga umrlih deset južnobaranjskih reformiranih crkvenih općina (Bilje, Karanac, Kamenac, Kotlina, Kneževi Vinogradi, Kopačevo, Lug, Vardarac, Suza, Zmajevac) analiziraju nesretni smrtni slučajevi i nasilna smrt između 1750. i 1850. godine. Primjenom kvantitativne, kvalitativne i statističke metode u obradi podataka utvrdit će se vrste i učestalost nesretnih smrtnih slučajeva, njihov sezonski karakter te dobna i spolna struktura preminulih. Na temelju upisa o nasilnoj smrti u matičnim knjigama umrlih prikazat će se zastupljenost ubojstava u spomenutim reformiranim zajednicama, kao i načini na koji su počinjena.

Mreža javne zdravstvene službe u Slavoniji tijekom 19. stoljeća

Slavko Čandrlić — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

SAŽETAK

U radu se prikazuje pravno uređenje javnozdravstvenoga sustava i stvaranje mreže javne zdravstvene službe u Slavoniji, zbog čega se kronološki objašnjava povijesni slijed počevši od terezijanskih pa sve do Mažuranićevih zdravstvenih reformi. U preglednom dijelu rada razmatra se važnost donošenja Općega zdravstvenog pravilnika iz 1770. te objašnjava odnos između Ugarskoga namjesničkog vijeća s nižim ustrojbenim upravnim i zdravstvenim organizacijama. Jedna od takvih bio je gradski fizikat slobodnoga i kraljevskoga grada Osijeka, koji je kao stručni organ gradskoga poglavarstva bio zadužen za poslove javnoga zdravstva. U nastavku rada prikazat će se zdravstvene djelatnosti, uređenje protuepidemijskoga sustava i zdravstvenih ustanova. Upozorit će se i na važnost Hrvatsko-ugarske nagodbe iz 1868. godine, kojom su stvoreni preduvjeti da se javnozdravstveni sustav samostalno uredi. Takav rasplet događaja omogućio je da se provede reorganizacija uprave utemeljena na poštovanju načela vladavine prava te se donose novi i moderniji zakoni, od kojih su najvažniji bili Zakon o uređenju zdravstva iz 1874. i Zakon o uređenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji iz 1894. godine.

Slovnica jezika bosanskoga Franje Vuletića i njezino mjesto među hrvatskim slovnicama

Matijas Baković, Šimun Novaković — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

U radu se analizira rukopis Franje Vuletića Slovnica jezika bosanskoga za srednja učilišta iz 1885., koji je tiskan 1890. pod naslovom Gramatika bosanskoga jezika za srednje škole. Autori prikazuju kako je došlo do promjena u rukopisu i koje je korekcije u izvorni rukopis Vuletićeve Slovnice učinio Davorin Nemanić. Da bi se lakše pratile Nemanićeve intervencije u tekst, rukopis se uspoređuje s tiskanim izdanjem Gramatike bosanskoga jezika iz 1890. S obzirom na to da je Franjo Vuletić u Bosni i Hercegovini propagirao Karadžić-Daničićeve jezične poglede, ali i to da je u tiskano izdanje ušlo dosta elemenata jezika zagrebačke filološke škole, usporedit će se koliko izvorni rukopis slijedi ili odudara od dotadašnje hrvatske gramatičarske tradicije i može li se s tih pozicija Gramatika bosanskoga jezika smatrati hrvatskom (vukovskom) gramatikom, kako ju neki istraživači svrstavaju. Također, budući da je Gramatika tiskana bez navođenja imena autora, razmotrit će se kulturno-političke okolnosti koje su dovele do njezina nastanka i objavljivanja u takvu obliku.

Pedel i podvornici Kraljevskog sveučilišta Franje Josipa I. u Zagrebu 1874. – 1918.

Hrvoje Mandić, Tatijana Petrić — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Autori u radu, pozivajući se na izvorno gradivo Sveučilišta u Zagrebu i mjerodavnu literaturu, govore o značaju pedela i podvornika na kraljevskom sveučilištu u Zagrebu. Podvornici su bili sveučilišni administrativni službenici koji su bili nezaobilazni za održavanje sveučilišne zgrade, dok je pedel bio zadužen za poslove u pisarnici i za razne sveučilišne ceremonije poput inauguracije rektora, doktorskih promocija i raznih državnih procesija poput Tijelovske kad je stupao u svečanom odijelu. Uvjet za stjecanje radnog mjesta sveučilišnog pedela i podvornika je bila dugogodišnja vojnička služba s činom dočasnika kraljevskog ugarsko-hrvatskog domobranstva. U radu je analizirana uloga i djelovanje pedelske odnosno podvorničke službe na kraljevskom sveučilištu Franje Josipa I. u Zagrebu od 1874. do 1918. godine.

Emir O. Filipović, Kotromanići. Stvaranje i oblikovanje dinastičkog identiteta u srednjovjekovnoj Bosni (Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu, 2022), 220 str.

Ivan Mrnarević — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige.

Constructing and Representing Territory in Late Medieval and Early Modern Europe

Luka Mihanović — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz knjige.

Scrinia Slavonica. Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 23 (2023)

Marija Kanižaj — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz 23. broja.

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, sv. 65 (2023)

Iva Mihekovec — pon, 25 stu 2024 00:00:00 +0100

Prikaz 65. sveska.