https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/issue/feed 2024-07-10T22:56:50+02:00 Anita Dremel (editor-in-chief / glavna i odgovorna urednica) revsoc@ffzg.hr Open Journal Systems <p><strong>Revija za sociologiju</strong><br /><strong>Službeni časopis Hrvatskog sociološkog društva.</strong><br /><strong>Izlazi od 1971</strong></p> <p><em><strong>Časopis dijamantnoga otvorenoga pristupa (besplatan pristup i besplatna objava članaka; indeksiran u databazama DOAJ i Sherpa Romeo), omogućava predaju radova u slobodnom formatu.</strong></em></p> <p><em>Revija za sociologiju </em>objavljuje teorijske, empirijske i metodološke priloge od općeg interesa za sociologiju i srodne discipline, s posebnim naglaskom na radove koji doprinose boljem razumijevanju tema relevantnih za kontekst Hrvatske, regije zapadnog Balkana, te općenito centralne i istočne Europe. Časopis je također otvoren zaprimanju prijedloga tematskih brojeva. Prihvaćeni prilozi zadovoljavaju standarde akademske relevantnosti i znanstvene izvrsnosti, koji su potvrđeni dvjema pozitivnim anonimnim recenzijama. Časopis također objavljuje prikaze knjiga i konferencija, kao i kraće eseje / kritičke rasprave / edukativne ili popularizacijske tekstove u sekciji "Forum".</p> <p>Prilozi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku, a po posebnoj odluci uredništva i na drugim jezicima. Časopis izlazi tri puta godišnje.</p> <p>Revija za sociologiju podržava prakse <strong>otvorene znanosti</strong>, u skladu s epistemološkim specifičnostima raznovrsnih metodoloških pristupa.</p> <p><strong>Izdavač: Hrvatsko sociološko društve (HSD), 10000 Zagreb, Hrvatska</strong></p> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/27015 2024-01-08T14:42:05+01:00 Jacek Kubera j.kubera@amu.edu.pl

<p>Usred premještanja granica nakon Drugoga svjetskog rata, u Donju Šlesku naselili su se ljudi različitih nacionalnih, etničkih i regionalnih grupa, iako je Poljska u propagandi sve do političke transformacije 1989. godine prikazivana kao monoetnička država. Ovaj članak ispituje današnje tipove identifikacije vezane uz mjesto podrijetla najstarijih stanovnika Donje Šleske: osoba koje su preseljene s područja današnje Bjelorusije i Ukrajine, reemigranata iz Bosne i Francuske, doseljenika iz različitih dijelova središnje Poljske te deportiranih iz Rusije i Kazahstana. Potom se raspravlja o prisutnosti tih identifikacija u suvremenoj javnoj sferi. Rezultati članka temelje se na računalno potpomognutoj kvalitativnoj analizi dubinskih i biografski orijentiranih intervjua. Pokazuju kako je društvena rekonstrukcija identifikacija s mjestom podrijetla postala institucionalizirana i ispituje tretman odabranih nekada poljskih regionalnih ili migracijskih grupa kao zasebnih etničkih grupa u multikulturalnom društvu. Rad pokazuje posebnost doseljenika iz središnje Poljske u odnosu na druge kategorije u smislu definiranja njihovih veza s mjestom odakle dolaze i njihove vidljivosti u javnom prostoru.</p>

2024-07-10T00:00:00+02:00 Copyright (c) 2024 Jacek Kubera https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/27156 2023-11-26T22:19:10+01:00 Antonija Petričušić antonija.petricusic@pravo.unizg.hr Danica Delić danica.delic@get-worker.hr

<p>Unatoč političkim i aktivističkim rezultatima feminističkog pokreta koji su doveli do priznavanja seksualnih i reproduktivnih prava kao ljudskih prava u drugom dijelu 20. stoljeća, danas diljem svijeta svjedočimo derogiranju već stečenih prava žena, kao i uskraćivanju i otežavanju (reproduktivnog) samoodređenja žena i parova. Ovaj rad istražuje na koji se način taktika pravne mobilizacije i unutarinstitucionalno djelovanje, kojim se antirodni pokret u Hrvatskoj služi za promicanje uskraćivanja reproduktivnih prava žena, koriste za osporavanje i ograničavanje prava žena. Naime, znanstvena je literatura utvrdila transnacionalni karakter antirodnog pokreta i identificirala podudarne taktike u mnogobrojnim državama, a jedna od taktika je pravna mobilizacija. Korištenjem kritičke analize diskursa prikazano je na koji način hrvatski antirodni pokret koristi pravnu mobilizaciju tako što unutarinstitucionalno djeluje pokretanjem postupaka za ocjenu suglasnosti propisa s Ustavom, a istovremeno i izvaninstitucionalno poduzima niz aktivnosti, poput okupljanja i prosvjeda, kojima nastoji ograničiti seksualna i reproduktivna prava žena. Rezultati pokazuju da hrvatski antirodni pokret u korpusu analiziranih tekstova djeluje u kontekstu triju temeljnih diskurzivnih okvira: zaštite svjetonazora većine postignutog oblikovanjem scenarija prijetnje, diskreditiranja prava na prekid trudnoće tako što se to pravo prikazuje kao nasljeđe prethodnoga socijalističkog političkog sustava bivše Jugoslavije i prijetnje “rodnom ideologijom”.</p>

2024-07-10T00:00:00+02:00 Copyright (c) 2024 Antonija Petričušić, Danica Delić https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/27600 2023-11-18T17:42:46+01:00 Lynette Šikić-Mićanović lyn.sikic-micanovic@pilar.hr Paula Greiner paula.greiner@pilar.hr

<p>U radu se detaljno analiziraju životi i iskustva žena koje doživljavaju beskućništvo s posebnim osvrtom na njihove “puteve” u beskućništvo i “prekretnice” koje su do njega dovele. Istraživanje se temelji na kvalitativnim materijalima prikupljenim u sklopu CSRP projekta Exploring Homelessness and Pathways to Social Inclusion: A Comparative Study of Contexts and Challenges in Swiss and Croatian Cities (br. IZHRZO_180631/1), a oslanja se na etnografski terenski rad, promatranje sa sudjelovanjem te polustrukturirane i walkalong intervjue provedene sa ženama u beskućništvu u dvama hrvatskim gradovima. Na holistički način, osim objašnjenja samih sudionica, ovo istraživanje analizira i njihove biografije kako bi se vidjelo na koji su način različiti izazovi proželi njihove živote i u nekom trenutku doveli do beskućništva. U radu se prikazuju tri studije slučaja, kojima se pruža detaljan uvid u složenu kombinaciju okolnosti, iskustava i događaja koji odvode žene u beskućništvo. Pokazuje se heterogenost njihovih “puteva” te kako interakcija individualnih izazova i strukturalnih čimbenika u hrvatskom kontekstu može dovesti do ekstremnih oblika beskućništva. Konačno, ovaj članak pokazuje da napori za rješavanje i sprečavanje beskućništva zahtijevaju mnogo detaljnije i nijansiranije razumijevanje temeljnih problema, potreba, ranjivosti i procesa koji u međusobnom djelovanju kulminiraju u iskustvu beskućništva.</p>

2024-07-10T00:00:00+02:00 Copyright (c) 2024 Paula Greiner, Lynette Šikić-Mićanović https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/30366 2024-05-21T22:00:00+02:00 Darija Ivošević divosevic@ffst.hr 2024-07-10T00:00:00+02:00 Copyright (c) 2024 Darija Ivošević