https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/issue/feed Revija za sociologiju 2024-01-12T17:18:21+01:00 Anita Dremel (editor-in-chief / glavna i odgovorna urednica) revsoc@ffzg.hr Open Journal Systems <p><strong>Revija za sociologiju</strong><br /><strong>Službeni časopis Hrvatskog sociološkog društva.</strong><br /><strong>Izlazi od 1971</strong></p> <p><em><strong>Časopis dijamantnoga otvorenoga pristupa (besplatan pristup i besplatna objava članaka; indeksiran u databazama DOAJ i Sherpa Romeo), omogućava predaju radova u slobodnom formatu.</strong></em></p> <p><em>Revija za sociologiju </em>objavljuje teorijske, empirijske i metodološke priloge od općeg interesa za sociologiju i srodne discipline, s posebnim naglaskom na radove koji doprinose boljem razumijevanju tema relevantnih za kontekst Hrvatske, regije zapadnog Balkana, te općenito centralne i istočne Europe. Časopis je također otvoren zaprimanju prijedloga tematskih brojeva. Prihvaćeni prilozi zadovoljavaju standarde akademske relevantnosti i znanstvene izvrsnosti, koji su potvrđeni dvjema pozitivnim anonimnim recenzijama. Časopis također objavljuje prikaze knjiga i konferencija, kao i kraće eseje / kritičke rasprave / edukativne ili popularizacijske tekstove u sekciji "Forum".</p> <p>Prilozi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku, a po posebnoj odluci uredništva i na drugim jezicima. Časopis izlazi tri puta godišnje.</p> <p>Revija za sociologiju podržava prakse <strong>otvorene znanosti</strong>, u skladu s epistemološkim specifičnostima raznovrsnih metodoloških pristupa.</p> <p><strong>Izdavač: Hrvatsko sociološko društve (HSD), 10000 Zagreb, Hrvatska</strong></p> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/29178 VJERAN KATUNARIĆ (1949. – 2023.) 2024-01-12T17:18:21+01:00 Rade Kalanj rade.kalanj1@inet.hr <p>In memoriam</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Rade Kalanj https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/29177 Adriana Zaharijević: Judith Butler and Politics 2024-01-12T16:31:28+01:00 Marija Antić Marija.Antic@pilar.hr <p>Prikaz knjige</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Marija Antić https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/29008 Midterm Conference of the European Sociological Association Sexuality Research Network: 'Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies' 2023-12-30T17:36:01+01:00 Marijan Jurić-Kaćunić mjurickacunic@ffst.hr Lana Katarina Franović lfranovi@m.ffzg.hr Anđela Jelača ajelaca@m.ffzg.hr <p>Prikaz konferencije: Midterm Conference of the European Sociological Association Sexuality Research Network: 'Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies' (Zagreb, 28. i 29. rujna 2023.)</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Marijan Jurić-Kaćunić, Lana Katarina Franović, Anđela Jelača https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/23506 Iskustva odgojitelja i učitelja u prevenciji obrazovnih nejednakosti u hrvatskom ranom i predškolskom te osnovnoškolskom obrazovanju 2023-06-02T13:51:21+02:00 Dejana Bouillet dbouille@ffzg.unizg.hr Sanja Brajković sanja@edupolicy.net <p>Obrazovne su nejednakosti sustavne prepreke koje dovode do nejednakog pristupa različitim razinama kvalitetnog obrazovnog sustava te, kao posljedica toga, do različite uspješnosti unutar njega, a uvjetovane su podrijetlom, društvenim uvjetima i brojnim drugim činiteljima koji su izvan osobne odgovornosti pojedinca. Razvijanje politika koje osiguravaju obrazovnu jednakost zahtijeva prepoznavanje činjenice da poteškoće djece proizlaze iz različitih karakteristika samoga obrazovnog sustava uključujući: organizaciju i strukturu sustava, oblike školovanja, okruženje za učenje, načine na koje se podupire napredak djece te načine vrednovanja njihova napretka. Ovaj se rad odnosi na analizu načina na koje odgojno-obrazovni djelatnici pružaju podršku djeci u nepovoljnom položaju, u svrhu prevencije obrazovnih nejednakosti. U sklopu projekta Tematska mreža: ‘Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima’ provedeno je istraživanje na reprezentativnom uzorku odgojitelja i učitelja za Republiku Hrvatsku (n = 1,288). Oni su u mrežnom okruženju popunjavali Upitnik o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi koji je razvijen za potrebe ovog istraživanja. Percipirano iskustvo odgojitelja i učitelja u odgoju i obrazovanju različitih skupina djece u nepovoljnom položaju analizirano je temeljem deskriptivnih pokazatelja, χ² testom i analizom varijanci razlika između odgojitelja te učitelja razredne i predmetne nastave. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da su izvori obrazovne nejednakosti različiti na trima analiziranima razinama obrazovanja. U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osobito je primjetan deficit podrške drugih stručnjaka djeci i odgojiteljima. U razrednoj nastavi utvrđena je pretežna usmjerenost na individualne i individualizirane oblike podrške djeci, dok u predmetnoj nastavi dominira oslanjanje na podršku stručnih suradnika.</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Dejana Bouillet, Sanja Brajković https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/24438 Što bi političarke mogle, htjele i trebale učiniti, ali ne mogu. Percepcije zastupnica o preprekama političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini 2023-03-03T14:39:51+01:00 Zlatiborka Popov-Momčinović zlatiborka.popov.momcinovic@ff.ues.rs.ba <p>Ovaj rad analizira glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini iz perspektive zastupnica. Teorijski dio prikazuje glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena, oslanjajući se na nalaze svjetske literature. Sljedeći dio daje pregled etnokratskog konteksta BiH, trendova u političkom predstavljanju žena i kontroverzi o prisutnosti žena u politici u takvom okruženju. Koristeći podatke kvalitativnog istraživanja (dubinski intervjui sa zastupnicama iz BiH izabranim u državni i entitetske parlamente), analiziraju se i raspravljaju glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena. Tiču se obiteljskog života i tradicionalnih rodnih uloga, unutarstranačkih procesa i dinamike, posebice neformalnih veza muškaraca, izostanka potpore u predizbornoj kampanji i raznih manevara zaobilaženja kvota, suženog prostora za žene u parlamentima i iskrivljene reprezentacije u medijima. Iskustva sugovornica izrazito su rodno uvjetovana, a svi čimbenici predstavljaju prepreke i izazove, bez obzira na različit utjecaj na pojedine zastupnice. Neke sugovornice koje se osobno nisu susrele s nekim od prepreka napominju da te prepreke postoje i da su ih, ponekad u brutalnom obliku, iskusile druge političarke. Sve se slažu da su žene u politici u izrazito nepovoljnom položaju. Stoga treba poduzeti ozbiljne dodatne pozitivne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti u politici, jer etnokratski sustav favorizira etničku zastupljenost, a muškarci imaju čvrstu kontrolu političke moći u postkonfliktnom društvu Bosne i Hercegovine.</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Zlatiborka Popov-Momčinović https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/25576 Percepcija i (ne)izravno iskustvo seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u akademskom kontekstu – perspektiva studentica 2023-05-23T15:51:42+02:00 Jovana Čikić jovana.cikic@ff.uns.ac.rs Ivana Milovanović i.a.milovanovic@gmail.com Smiljana Milinkov smilinkova@ff.uns.ac.rs Boris Popov boris.popov@ff.uns.ac.rs Ivana Živančević Sekeruš nauka@ff.uns.ac.rs Bojana Bodroža bojana.bodroza@ff.uns.ac.rs <p>Istraživanje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u suvremenom srpskom društvu novijeg je datuma. Ranija istraživanja pokazuju da se ono može dogoditi u najrazličitijim situacijama. Međutim, sveučilište je rijetko bio kontekst u kojem se taj problem analizirao, usprkos evidentnoj hijerarhiji moći baziranoj na različitim izvorima. Kako su studentice višestruko ranjiva skupina, ovaj se rad fokusira na istraživanje njihove percepcije i (ne)izravnog iskustva seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, kao i očekivanja od institucionalne reakcije. Analiza se temelji na rezultatima dvije diskusije fokusnih skupina u kojima su sudjelovale 22 studentice sa svih razina studija na Filozofskom fakultetu i Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu. Rezultati su istraživanja pokazali senzibiliziranost studentica za problem seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, uz određenu dozu (auto)cenzure u razgovoru o navedenom problemu, posebice s roditeljima ili drugim odraslim osobama iz primarne sredine. Također, primijećen je kontinuitet (ne)izravne izloženosti studentica seksualnom uznemiravanju i ucjenjivanju u (izvan)akademskom kontekstu. Studentice očekuju da fakultet i sveučilište reagiraju na pojavu seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, dok istovremeno jedan dio smatra da bi institucionalni odgovor trebalo osigurati izvan fakulteta, pa i akademskog konteksta u cilju dodatne zaštite žrtve. Kao važan dio institucionalnog odgovora ističe se potreba za sustavnom edukacijom o tom problemu, kako studenata, tako i svih sveučilišnih zaposlenika. Istraživanje je potvrdilo kompleksnost i višeslojnost analiziranog problema te može poslužiti kao inspiracija za dodatne analize seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u akademskom kontekstu.</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Jovana Čikić, Ivana Milovanović, Smiljana Milinkov, Boris Popov, Ivana Živančević Sekeruš, Bojana Bodroža https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/26287 Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti 2023-11-25T14:44:48+01:00 Sanja Bojanić sanja.bojanic@apuri.uniri.hr Jelena Ćeriman jelena.ceriman@ifdt.bg.ac.rs Sara Nikolić sara.nikolic@ifdt.bg.ac.rs <p>U sociološkim istraživanjima fotografija se najčešće koristi kao dopuna iznetih podataka, a znatno ređe kao tehnika prikupljanja podataka. Fokus ovog rada upravo je na upotrebi fotografije u istraživanju rodnog aspekta siromaštva u ruralnim područjima Srbije. Primenom foto-elicitacije prikupljeni su podaci u terenskom istraživanju tokom 2015. godine u Srbiji, koji podrazumevaju fotografije čije su autorke devojke i žene korisnice usluga socijalne zaštite, njihove beleške o motivima i tumačenju značenja načinjenih fotografija, kao i transkripti intervjua realizovani s fotografkinjama mesec dana nakon fotografisanja. Istraživanje je pokazalo da fotografija kao medijum povezuje emocionalne doživljaje siromaštva akterki istraživanja i činjenične uslove njihovog života u materijalnoj deprivaciji i izolaciji te pruža mogućnost artikulisanja heterogenih značenja siromaštva. Heterogenost značenja siromaštva očitava se kroz specifičnosti društvenih kategorija kojima pripadaju sagovornice u ovom istraživanju, poput recimo osoba sa invaliditetom. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, upotreba foto-elicitacije pokazuje se kao posebno značajan metod u sociološkim studijama koje uključuju otkrivanje subjektivnih značenja i iskustava specifičnih skupina stanovništva, kao što su devojke i žene koje žive u siromaštvu u ruralnim područjima Srbije.</p> 2024-01-26T00:00:00+01:00 Copyright (c) 2024 Sanja Bojanić, Jelena Ćeriman, Sara Nikolić