Revija za sociologiju

VJERAN KATUNARIĆ (1949. – 2023.)

Rade Kalanj — 2024-01-26

In memoriam

Adriana Zaharijević: Judith Butler and Politics

Marija Antić — 2024-01-26

Prikaz knjige

Midterm Conference of the European Sociological Association Sexuality Research Network: 'Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies'

Marijan Jurić-Kaćunić — 2024-01-26

Prikaz konferencije: Midterm Conference of the European Sociological Association Sexuality Research Network: 'Making a Difference: the Hope and Promise of Sexuality Studies' (Zagreb, 28. i 29. rujna 2023.)

Iskustva odgojitelja i učitelja u prevenciji obrazovnih nejednakosti u hrvatskom ranom i predškolskom te osnovnoškolskom obrazovanju

Dejana Bouillet — 2024-01-26

Obrazovne su nejednakosti sustavne prepreke koje dovode do nejednakog pristupa različitim razinama kvalitetnog obrazovnog sustava te, kao posljedica toga, do različite uspješnosti unutar njega, a uvjetovane su podrijetlom, društvenim uvjetima i brojnim drugim činiteljima koji su izvan osobne odgovornosti pojedinca. Razvijanje politika koje osiguravaju obrazovnu jednakost zahtijeva prepoznavanje činjenice da poteškoće djece proizlaze iz različitih karakteristika samoga obrazovnog sustava uključujući: organizaciju i strukturu sustava, oblike školovanja, okruženje za učenje, načine na koje se podupire napredak djece te načine vrednovanja njihova napretka. Ovaj se rad odnosi na analizu načina na koje odgojno-obrazovni djelatnici pružaju podršku djeci u nepovoljnom položaju, u svrhu prevencije obrazovnih nejednakosti. U sklopu projekta Tematska mreža: ‘Cjeloživotno obrazovanje dostupno svima’ provedeno je istraživanje na reprezentativnom uzorku odgojitelja i učitelja za Republiku Hrvatsku (n = 1,288). Oni su u mrežnom okruženju popunjavali Upitnik o mogućnostima prevencije obrazovne nejednakosti djece rane, predškolske i osnovnoškolske dobi koji je razvijen za potrebe ovog istraživanja. Percipirano iskustvo odgojitelja i učitelja u odgoju i obrazovanju različitih skupina djece u nepovoljnom položaju analizirano je temeljem deskriptivnih pokazatelja, χ² testom i analizom varijanci razlika između odgojitelja te učitelja razredne i predmetne nastave. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da su izvori obrazovne nejednakosti različiti na trima analiziranima razinama obrazovanja. U ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju osobito je primjetan deficit podrške drugih stručnjaka djeci i odgojiteljima. U razrednoj nastavi utvrđena je pretežna usmjerenost na individualne i individualizirane oblike podrške djeci, dok u predmetnoj nastavi dominira oslanjanje na podršku stručnih suradnika.

Što bi političarke mogle, htjele i trebale učiniti, ali ne mogu. Percepcije zastupnica o preprekama političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini

Zlatiborka Popov-Momčinović — 2024-01-26

Ovaj rad analizira glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena u Bosni i Hercegovini iz perspektive zastupnica. Teorijski dio prikazuje glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena, oslanjajući se na nalaze svjetske literature. Sljedeći dio daje pregled etnokratskog konteksta BiH, trendova u političkom predstavljanju žena i kontroverzi o prisutnosti žena u politici u takvom okruženju. Koristeći podatke kvalitativnog istraživanja (dubinski intervjui sa zastupnicama iz BiH izabranim u državni i entitetske parlamente), analiziraju se i raspravljaju glavne prepreke političkoj reprezentaciji žena. Tiču se obiteljskog života i tradicionalnih rodnih uloga, unutarstranačkih procesa i dinamike, posebice neformalnih veza muškaraca, izostanka potpore u predizbornoj kampanji i raznih manevara zaobilaženja kvota, suženog prostora za žene u parlamentima i iskrivljene reprezentacije u medijima. Iskustva sugovornica izrazito su rodno uvjetovana, a svi čimbenici predstavljaju prepreke i izazove, bez obzira na različit utjecaj na pojedine zastupnice. Neke sugovornice koje se osobno nisu susrele s nekim od prepreka napominju da te prepreke postoje i da su ih, ponekad u brutalnom obliku, iskusile druge političarke. Sve se slažu da su žene u politici u izrazito nepovoljnom položaju. Stoga treba poduzeti ozbiljne dodatne pozitivne mjere za poboljšanje rodne ravnopravnosti u politici, jer etnokratski sustav favorizira etničku zastupljenost, a muškarci imaju čvrstu kontrolu političke moći u postkonfliktnom društvu Bosne i Hercegovine.

Percepcija i (ne)izravno iskustvo seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u akademskom kontekstu – perspektiva studentica

Jovana Čikić — 2024-01-26

Istraživanje seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u suvremenom srpskom društvu novijeg je datuma. Ranija istraživanja pokazuju da se ono može dogoditi u najrazličitijim situacijama. Međutim, sveučilište je rijetko bio kontekst u kojem se taj problem analizirao, usprkos evidentnoj hijerarhiji moći baziranoj na različitim izvorima. Kako su studentice višestruko ranjiva skupina, ovaj se rad fokusira na istraživanje njihove percepcije i (ne)izravnog iskustva seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, kao i očekivanja od institucionalne reakcije. Analiza se temelji na rezultatima dvije diskusije fokusnih skupina u kojima su sudjelovale 22 studentice sa svih razina studija na Filozofskom fakultetu i Fakultetu sporta i fizičkog vaspitanja Univerziteta u Novom Sadu. Rezultati su istraživanja pokazali senzibiliziranost studentica za problem seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, uz određenu dozu (auto)cenzure u razgovoru o navedenom problemu, posebice s roditeljima ili drugim odraslim osobama iz primarne sredine. Također, primijećen je kontinuitet (ne)izravne izloženosti studentica seksualnom uznemiravanju i ucjenjivanju u (izvan)akademskom kontekstu. Studentice očekuju da fakultet i sveučilište reagiraju na pojavu seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja, dok istovremeno jedan dio smatra da bi institucionalni odgovor trebalo osigurati izvan fakulteta, pa i akademskog konteksta u cilju dodatne zaštite žrtve. Kao važan dio institucionalnog odgovora ističe se potreba za sustavnom edukacijom o tom problemu, kako studenata, tako i svih sveučilišnih zaposlenika. Istraživanje je potvrdilo kompleksnost i višeslojnost analiziranog problema te može poslužiti kao inspiracija za dodatne analize seksualnog uznemiravanja i ucjenjivanja u akademskom kontekstu.

Upotreba foto-elicitacije u sociologiji: kontekstualizacija siromaštva i društvene isključenosti

Sanja Bojanić — 2024-01-26

U sociološkim istraživanjima fotografija se najčešće koristi kao dopuna iznetih podataka, a znatno ređe kao tehnika prikupljanja podataka. Fokus ovog rada upravo je na upotrebi fotografije u istraživanju rodnog aspekta siromaštva u ruralnim područjima Srbije. Primenom foto-elicitacije prikupljeni su podaci u terenskom istraživanju tokom 2015. godine u Srbiji, koji podrazumevaju fotografije čije su autorke devojke i žene korisnice usluga socijalne zaštite, njihove beleške o motivima i tumačenju značenja načinjenih fotografija, kao i transkripti intervjua realizovani s fotografkinjama mesec dana nakon fotografisanja. Istraživanje je pokazalo da fotografija kao medijum povezuje emocionalne doživljaje siromaštva akterki istraživanja i činjenične uslove njihovog života u materijalnoj deprivaciji i izolaciji te pruža mogućnost artikulisanja heterogenih značenja siromaštva. Heterogenost značenja siromaštva očitava se kroz specifičnosti društvenih kategorija kojima pripadaju sagovornice u ovom istraživanju, poput recimo osoba sa invaliditetom. Na osnovu nalaza ovog istraživanja, upotreba foto-elicitacije pokazuje se kao posebno značajan metod u sociološkim studijama koje uključuju otkrivanje subjektivnih značenja i iskustava specifičnih skupina stanovništva, kao što su devojke i žene koje žive u siromaštvu u ruralnim područjima Srbije.