https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs <p><strong>Revija za sociologiju</strong><br /><strong>Službeni časopis Hrvatskog sociološkog društva.</strong><br /><strong>Izlazi od 1971</strong></p> <p><em><strong>Časopis dijamantnoga otvorenoga pristupa (besplatan pristup i besplatna objava članaka; indeksiran u databazama DOAJ i Sherpa Romeo), omogućava predaju radova u slobodnom formatu.</strong></em></p> <p><em>Revija za sociologiju </em>objavljuje teorijske, empirijske i metodološke priloge od općeg interesa za sociologiju i srodne discipline, s posebnim naglaskom na radove koji doprinose boljem razumijevanju tema relevantnih za kontekst Hrvatske, regije zapadnog Balkana, te općenito centralne i istočne Europe. Časopis je također otvoren zaprimanju prijedloga tematskih brojeva. Prihvaćeni prilozi zadovoljavaju standarde akademske relevantnosti i znanstvene izvrsnosti, koji su potvrđeni dvjema pozitivnim anonimnim recenzijama. Časopis također objavljuje prikaze knjiga i konferencija, kao i kraće eseje / kritičke rasprave / edukativne ili popularizacijske tekstove u sekciji "Forum".</p> <p>Prilozi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku, a po posebnoj odluci uredništva i na drugim jezicima. Časopis izlazi tri puta godišnje.</p> <p>Revija za sociologiju podržava prakse <strong>otvorene znanosti</strong>, u skladu s epistemološkim specifičnostima raznovrsnih metodoloških pristupa.</p> <p><strong>Izdavač: Hrvatsko sociološko društve (HSD), 10000 Zagreb, Hrvatska</strong></p> hr-HR <p>Autori priloga objavljenih u časopisu zadržavaju autorsko pravo, uključujući i pravo na copyright. Pristankom na objavljivanje autori daju časopisu pravo prvog objavljivanja u tiskanom te elektroničkom obliku.</p> <p>Revija za sociologiju je časopis otvorenoga pristupa. U skladu s definicijom otvorenog pristupa BOAI-a, korisnicima je pristup cjelokupnom sadržaju slobodan i besplatan. Korisnici mogu čitati, pohranjivati, kopirati, distribuirati, ispisivati, pretraživati i vezivati cijele tekstove članaka u ovom časopisu ne tražeći prethodno dopuštenje izdavača ili autora. Revija za sociologiju primjenjuje CC BY licencu.</p> <p><img src="/ojs/public/site/images/tjuros/by1.png" width="83" height="29"></p> <p>&nbsp;</p> <div id="simple-translate">&nbsp;</div> revsoc@ffzg.hr (Anita Dremel (editor-in-chief / glavna i odgovorna urednica)) revsoc@ffzg.hr (Marija Lončar (managing editor / izvršna urednica)) pet, 20 pro 2024 17:08:35 +0100 OJS 3.2.1.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/34122 Marita Grubišić-Čabo Copyright (c) 2024 Marita Grubišić-Čabo http://creativecommons.org/licenses/by/4.0 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/34122 pet, 20 pro 2024 00:00:00 +0100 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/32767 <p>Iako je menstruacija prirodna pojava i pokazatelj zdravlja i plodnosti, često biva popraćena različitim oblicima stigmatizacije. Rad prikazuje rezultate istraživanja osobne i percipirane stigmatizacije zbog menstruacije među studentima i studenticama Sveučilišta u Zagrebu. Stigmatizacija zbog menstruacije mjerena je tehnikom vinjeta. Podaci su prikupljeni 2022. godine metodom ankete u sklopu projekta UNIZG Ciklus. Na uzorku od 1449 studentica i studenata utvrđena je statistički značajna razlika u razinama stigmatizacije, ovisno o otkrivenosti menstrualnog statusa, kako na osobnoj, tako i na društvenoj razini. Rezultati su pokazali da je stigmatizacija izraženija kad je menstrualni status protagonistice otkriven, pri čemu se osobna stigmatizacija značajno povećava u usporedbi s neotkrivenim statusom. Percipirana društvena stigmatizacija još je snažnija kad je menstrualni status otkriven, a dodatno se pojačava kad je ljutnja protagonistice pripisana hormonalnim promjenama. Utvrđena je i slaba pozitivna povezanost između osobne i percipirane društvene stigmatizacije, nešto izraženija kad menstrualni status nije otkriven. Rezultati potvrđuju hipoteze o jačoj stigmatizaciji kad je menstrualni status otkriven i povezanosti između osobne i društvene stigmatizacije. Istraživanje je doprinosliteraturi kroz inovativan metodološki pristup i rezultate koji upućuju na potrebu za promjenom društvenog diskursa i poticanje otvorenog razgovora o menstruaciji.</p> Danijela Vlahov, Nika Barbarić, Magda Profaca, Ksenija Klasnić Copyright (c) 2024 Ksenija Klasnić http://creativecommons.org/licenses/by/4.0 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/32767 pet, 20 pro 2024 00:00:00 +0100 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/31978 <p>Studija analizira razlike u zadovoljstvu kvalitetom opremljenosti socijalističkih (starih) i postsocijalističkih (novih) velikih stambenih naselja u Hrvatskoj i Sloveniji. Anketno istraživanje provedeno je 2022. godine na ukupnom uzorku od 2193 sudionika iz četiriju najvećih gradova u Hrvatskoj (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek) i dvaju najvećih gradova u Sloveniji (Ljubljana i Maribor). Zadovoljstvo opremljenošću naselja procijenjeno je prema aspektima dostupnosti primarnih i sekundarnih usluga i sadržaja kao i prema općem zadovoljstvu naseljem. Stanovnici su općenito bili zadovoljni svim ključnim aspektima stambenih naselja, bez obzira na državu ili vrstu naselja. Rezultati su također pokazali općenito viši urbanistički standard u objema vrstama naselja u Sloveniji u usporedbi s onima u Hrvatskoj. Nadalje, pokazatelji zadovoljstva opremljenošću naselja općenito su bili u niskim korelacijama s individualnim karakteristikama stanara – spolom, dobi, stambenim statusom i duljinom stanovanja u naselju. U skladu s početnom pretpostavkom, socijalistička stambena naselja općenito nisu bila lošije ocijenjena od naselja iz postsocijalističkog perioda.</p> Anđelina Svirčić Gotovac, Ratko Đokić, Boštjan Kerbler Copyright (c) 2024 Anđelina Svirčić Gotovac, Ratko Đokić, Boštjan Kerbler http://creativecommons.org/licenses/by/4.0 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/31978 pet, 20 pro 2024 00:00:00 +0100 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/29240 <p>Duboko ukorijenjen u osobnom i društvenom identitetu, dom je u posljednja dva desetljeća postao sve dinamičnije područje istraživanja unutar društvenih i humanističkih znanosti. Koncept doma često služi kao platforma za razumijevanje složenih društvenih odnosa između pojedinaca i grupa te otkriva značenja koja proizlaze iz interakcije s<br />materijalnom kulturom. U ovom radu koristimo podatke dobivene metodom intervjua kako bismo saznali koliko naši ispitanici – mlađi sredovječni stručnjaci srednje klase – cijene estetsku dimenziju svog doma i koja joj značenja pridaju. Analiza narativa o estetici, ukusu i procesima povezanim s donošenjem odluka omogućila je uvid u to kako su određeni stavovi povezani s različitim dimenzijama identiteta naših sudionika. Rezultati su pokazali da je kroz oblikovanje vizualnog identiteta prostora moguće artikulirati različite aspekte osobnih i kolektivnih identiteta. Iako dobiveni podaci pokazuju kako ukus i stav prema estetici funkcioniraju kao naslijeđeni kulturni kapital, također otkrivaju kako drugi kulturni utjecaji u složenom postmodernom potrošačkom kontekstu oblikuju stavove i ukuse izvan izravno naslijeđenih vrijednosti.</p> Rašeljka Krnić, Sara Ursić Copyright (c) 2024 Rašeljka Krnić, Sara Ursić http://creativecommons.org/licenses/by/4.0 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/rzs/article/view/29240 pet, 20 pro 2024 00:00:00 +0100