Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline

Earth for All - A Survival Guide for Humanity. (Sandrine Dixson-Declève, Owen Gaffney, Jayati Ghosh, Jørgen Randers, Johan Rockström i Per Espen Stoknes)

2023-12-28T10:44:01+01:00

Kako spriječiti klimatsku katastrofu: Rješenja koja imamo, tehnološki napredak koji još moramo ostvariti. (Bill Gates)

2023-12-28T10:45:59+01:00

Priručnik za održivost kulturne baštine.(Daniela Angelina Jelinčić, Sanja Tišma i Dragana Glivetić)

2023-12-28T10:48:01+01:00

Filozofija i bioetika planinarenja. (Igor Eterović)

2023-12-28T10:49:45+01:00

Model krafne: okvir procjene društvenog utjecaja niskougljične tranzicije na primjeru četiri grada u Hrvatskoj

2023-12-28T10:22:27+01:00

Pravedna održivost zahtijeva prelazak suvremenih društava na drugačiju organizaciju protoka energije i materijala te drugačiju raspodjelu blagostanja u razvijenim zemljama globalnog sjevera, uključujući i Hrvatsku. Jedan od razloga je i pravedan doprinos globalnom nastojanju ublažavanja klimatskih promjena na državnim, regionalnim i gradskim razinama (kako primjerice zagovara projekt „METAR“). Sustavno ublažavanje klimatskih promjena i društvena prilagodba neizbježnim katastrofama pretpostavlja mentalne modele socioekoloških utjecaja sadašnjeg i poželjnog protoka, koji proizlaze iz cjelovite znanstvene paradigme održivog blagostanja. Međutim, postojeća (kauzalno-mehanična) paradigma razumijevanja međudjelovanja ideoloških stremljenja, ekonomskog procesa i prirodnog okoliša, temelji se na neodrživom linearnom modelu ekonomskog rasta pogonjenog fosilnim gorivima radi akumulacije viška (ekonomske) vrijednosti. Po uzoru na presedan radikalne promjene paradigme u fizikalnim znanostima, ovaj članak uvodi mentalni model i analitičku vizualizaciju proizašlu iz tzv. ekonomije „krafne“ ili „pojasa za spašavanje“. Odrastnička krafna uključuje biofizičke, društveno-ekonomske i kulturalne elemente kojima iskazuje ograničenja unutar kojih društveno-metabolički procesi mogu ostvarivati održive i pravedne ishode u skladu sa stabilizacijom klime i održivim društvenim blagostanjem. Članak prikazuje primjenu analitike „krafne“ na procjenu društvenih utjecaja intervencija razvijenih u sklopu mreže „METAR“, za gradove Pulu, Slavonski Brod, Zadar i Zagreb.

Kako mjeriti „povezanost s prirodom“? Provjera valjanosti i pouzdanosti skale Povezanost s prirodom na uzorcima učenika, roditelja i učitelja

2023-12-28T10:28:32+01:00

Dosadašnja istraživanja potvrđuju značaj mjerenja stupnja povezanosti s prirodom i njegov odnos s razvojem pozitivnih emocija, proekoloških stavova i ponašanja prema prirodi. Istraživanja također upućuju da se povezanost s prirodom smanjuje u adolescentskoj dobi te da obitelj i učitelji te odgojno-obrazovne prakse mogu biti značajni čimbenici u poticanju značajnijeg razvoja povezanosti s prirodom djece školske dobi. U radu se prezentira istraživanje čiji je prvi cilj bio ispitati mjerne pokazatelje valjanosti i pouzdanosti skale „Povezanost s prirodom“ Mayera i Frantz (2004) na uzorcima hrvatskih i slovenskih učenika, roditelja i učitelja te skale „Stavovi o okolišu“ na uzorcima učenika.. Drugi cilj istraživanja je bio ispitati odnos stupnja povezanosti s prirodom učenika, učitelja i roditelja, stavova učenika o okolišu i njihovih sociodemografskih varijabli. Uzorak istraživanja je činilo ukupno 1.345 ispitanika, učenici (N=762), njihovi roditelji (N=568) te učitelji (N=115) u osnovnim školama Hrvatske i Slovenije. Utvrđeni su mjerni pokazatelji za obje skale na sva tri uzorka ispitanika. Provedena je bivarijatna korelacijska analiza, neparametrijski testovi za utvrđivanje razlika među grupama ispitanika te multiregresijska analiza. Obje skale su rezultirale zadovoljavajućim mjernim pokazateljima sadržajne valjanosti i pouzdanosti. Utvrđene su visoke aritmetičke procjene stupnja povezanosti s prirodom na sva tri uzorka. Rezultati regresijske analize ukazali su na to da stupanj povezanosti s prirodom roditelja i učitelja te stavovi o okolišu učenika doprinose objašnjenju povezanosti s prirodom učenika, ali i da se stupanj povezanosti s prirodom smanjuje u odnosu na muški spol i pohađanje razreda.

Uloge, odnosi i djelovanje mladih unutar obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava (OPG-ova) u Općini Vidovec

2023-12-28T10:34:19+01:00

Rad je usmjeren na mlade unutar OPG-ova u Općini Vidovec, točnije na djelovanje mladih (uz korištenje Bourdieuovog pojma habitusa), na uloge mladih te na obiteljske i radne odnose, a koji utječu na mlade. Cilj ovog kvalitativnog istraživanja je identificirati raznovrsne procese kroz koje prolaze mladi u OPG-ovima, što je potaknuto nedostatkom provedenih istraživanja ove tematike u Hrvatskoj. Podaci su prikupljeni kroz šest polustrukturiranih intervjua. Habitus mladih u OPG-u formira se u djetinjstvu te ga predstavlja uzajamnost obiteljskih, društvenih i poljoprivrednih situacija. Prepoznate su obiteljske, radne i rodne uloge na OPG-u, te specifično uloga nasljednika i uloga pomagača među mladima. Mladi su vođeni obvezom pomaganja roditeljima na OPG-u ponajviše zbog unutarobiteljskih i ekonomskih razloga. Životni odabiri na OPG-u rijetko su binarni i dihotomni, što se odražava i na djelovanje mladih te na odnose između mladih i roditelja. Život na OPG-u donosi isprepletenost obiteljskih i radnih odnosa na temelju kojih se mogu raspoznati hijerarhija i različiti odnosi moći. Trenutni uvjeti koje postavlja lokalna samouprava, okolnosti hrvatske poljoprivrede te potpore poljoprivredi, navode mlade da razmišljaju o napuštanju poljoprivrede u budućnosti, iako ti razlozi nisu presudni. Na tu odluku primarno utječu obiteljski i radni odnosi na OPG-u te se ona veže za probleme napuštanja habitusa poljoprivrednika.

Svakodnevica osoba s intelektualnim teškoćama u organiziranom stanovanju

2023-12-28T10:40:04+01:00

Proces deinstitucionalizacije u Hrvatskoj intenziviran je 2014. godine kad značajan broj osoba s intelektualnim teškoćama preseljava iz institucionalne skrbi u organizirano stanovanje kao model života u zajednici. Cilj je istražiti svakodnevicu osoba s intelektualnim teškoćama koje žive u organiziranom stanovanju. Primijenjen je kvalitativni, etnografski pristup, a metode prikupljanja podataka su opažanje i polustrukturirani intervju. Ukupno je sudjelovalo 13 sudionica i 14 sudionika iz 11 pružatelja usluga organiziranog stanovanja lociranih u različitim dijelovima Hrvatske. Rezultati pokazuju da su osobe s intelektualnim teškoćama dijelom uključene u svakodnevne poslove u organiziranom stanovanju, iako postoji potencijal za znatno više. Značajan dio dana provodi se nesvrsishodno, ali postoje i brojni primjeri sadržajne provedbe slobodnog vremena. Odnosi između stanara načelno su korektni, ali nedostaje sadržajne komunikacije i intenzivnije povezanosti. Navedena nepovoljna obilježja svakodnevnog življenja posebno su izražena u stambenim jedinicama u kojima je osoblje prisutno većinu ili cijelo vrijeme, te kod korisnika koji imaju izraženije teškoće. Dobiveni rezultati raspravljeni su u kontekstu postojećih istraživanja.