Socijalna ekologija: časopis za ekološku misao i sociologijska istraživanja okoline

Klimatska kriza i globalni Zeleni New Deal: politička ekonomija spašavanja planeta (Noam Chomsky i Robert Pollin)

Iva Kolar — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Social-ecological systems (SES): From risks and insecurity to viability and resilience (Mohamed Behnassi, Himangana Gupta, Mahjoub El Haiba i Gopichandran Ramachandran (ur.))

Elizaveta Malik — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Škole za održivu budućnost: smjernice za odgojno-obrazovni sustav u prilagodbi klimatskim promjenama i ublažavanju njihovih posljedica (Mario Bajkuša)

Dorijan Vahtar — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Izazovi prilagodbe na posljedice klimatskih promjena – urbano-lokalna perspektiva iz četiri hrvatska grada

Branko Ančić, Tomislav Cik, Katarina Jaklin, Miljenka Kuhar — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Klimatske promjene po svojim karakteristikama predstavljaju kompleksan problem za čovječanstvo te su kao okolišni problem bez presedana. Procjenjuje se da su gradovi, odgovorni za 70% globalnih emisija CO2 povezanih s proizvodnjom energije, te oko 65% ukupne energetske potražnje. Upravo zbog toga u adaptaciji na klimatske promjene posebnu težinu nose gradovi te regionalne i lokalne zajednice. Pojam prilagodbe na klimatske promjene podrazumijeva promjenu ponašanja, djelovanja i donošenja odluka na način da ih se prilagodi potrebnim biološkim, društvenim i infrastrukturnim odgovorima na klimatske promjene. Pritom adaptacija ovisi o događajima koji su se dogodili ili o onima koji će se tek dogoditi. Razumijevanje trenutnih primjena adaptacijskih rješenja ovisi o višestruko isprepletenim načinima na koje ljudi doživljavaju klimatske promjene, nose se s njima ili pak imaju određeno znanje i/ili vjerovanje o njima. Cilj ovog rada je istražiti na koji način se prepoznaju i procjenjuju adaptivni izazovi i potencijali u borbi protiv klimatskih promjena iz perspektive gradova i regionalne administracije. U tu svrhu provedeno je kvalitativno istraživanje sa stručnjacima i stručnjakinjama relevantnim za teme borbe protiv klimatskih promjena u četiri hrvatska grada: Puli Slavonskom Brodu, Zadru i Zagrebu (N=45). U analizi je korišteno višerazinsko otvoreno kodiranje koje je omogućilo induktivnu konceptualizaciju osnovnih kategorija na temelju kojih je napravljena tematska analiza koja je omogućila strukturiranje prikaza dobivenih rezultata u cjelovit narativ o adaptaciji lokalnih zajednica na klimatske promjene.

Ispitivanje prilagodljivosti potrošačkog etnocentrizma pomoću CETSCALE-a: usporedba Filipina, Slovačke i Češke

Marián Čvirik, Emmanuel Dotong — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Potrošački etnocentrizam relevantna je tema jer se ne tiče samo konteksta ponašanja potrošača, već i domaćeg gospodarstva i međunarodne trgovine. Ovaj članak ima za cilj istražiti prilagodljivost instrumenta za mjerenje potrošačkog etnocentrizma, tzv. CETSCALE, u odabranim zemljama kao što su Filipini, Slovačka i Češka. Kako bi se ispitala prilagodljivost, bilo je potrebno provesti mjerenje potrošačkog etnocentrizma u proučavanim zemljama, zatim ispitati pouzdanost istraživačkog instrumenta, te končano ispitati prilagodljivost istraživačkog instrumenta u pojedinim zemljama. Za mjerenje procjene pouzdanosti, u radu se koristi Cronbachov alfa koeficijent pouzdanosti i item-rest korelacija. Za ispitivanje prilagodljivosti koristi se eksplorativna faktorska analiza. Rezultati ukazuju na potrebu prilagodbe CETSCALE-a kontekstu istraženih zemalja. Nalazi pokazuju da je najveća stopa potrošačkog etnocentrizma utvrđena na Filipinima, niži rezultati pronađeni su u Slovačkoj, a najniži u Češkoj. Pri ispitivanju dimenzionalnosti istraživačkog instrumenta, istraživači su pronašli tri dimenzije u češkoj i filipinskoj verziji te dvije dimenzije u slovačkoj verziji. Stoga se može zaključiti da je u svim ovim slučajevima korišteni instrument višedimenzionalan.

Moda, nostalgija i kultura influencera u epohi društvenih medija

Lucija Sučić, Hajrudin Hromadžić — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Glavni istraživački napor u ovom radu posvećen je preispitivanju kompleksnog međuodnosa mode, modnih trendova i industrije, društvenih medija, influencera te fenomena nostalgije. Jedan od ciljeva tako koncipiranog istraživačkog zadatka jest saznati kako, na koji način i u kojoj mjeri osjećaj nostalgije kod sudionika postaje nosivi motiv za kupnju, ono što u konačnici prodaje određeni modni proizvod. Također, ciljevi su usporediti je li nostalgija danas prisutnija nego što je bila u nekim prijašnjim razdobljima, kakve su percepcije potrošača po pitanju načinâ njene artikulacije na društvenim medijima, korištenje elemenata nostalgije u svrhu marketinga i potrošnje, te kako se u takvu „strukturnu rešetku“ uklapaju influenceri, relativno recentniji fenomen za koji se jednoglasno smatra da ima veliku ulogu pri širenju modnih trendova i poticanja na potrošnju. Odabrana je metoda polustrukturiranog intervjua na uzorku osam sudionika, a pitanja su bila unaprijed odvojena u tri tematska klastera s pripadajućim podklasterima. Kroz sva tri klastera provlačila su se pitanja koja povezuju modu, modne trendove i nostalgiju s društvenim medijima i danas sveprisutnom dominacijom idioma slike, stoga je fokus bio na društvenom mediju Instagram te na ulozi modnih influencera pri svemu tome.

Rad s djecom bez pratnje – stranim državljanima u Vukovarsko-srijemskoj županiji – pogledi iz perspektive stručnjaka

Miroslav Brkić, Anita Barišić, Martina Šmuc — pet, 10 svi 2024 00:00:00 +0200

Cilj ovog rada je dobiti uvid u perspektivu stručnjaka (posebnih skrbnika socijalnih radnika i policijskih službenika za nezakonite migracije) o provedbi postupka rada s djecom (maloljetnicima) bez pratnje stranim državljanima. U kvalitativnom istraživanja podatci su se prikupljali u dvije fokusne grupe, u kojima je sudjelovalo deset stručnjaka iz javnih ustanova (područni ured Hrvatskog zavoda za socijalni rad, ustanove socijalne skrbi te područna policijska uprava). Rezultati su pokazali kako sudionici istraživanja opisuju svoj rad s djecom bez pratnje kroz međuresornu suradnju policije i sustava socijalne skrbi, na temelju pozitivnih pravnih propisa s ciljem zaštite prava i u najboljem interesu djeteta. Svoju profesionalnu ulogu opisuju kroz informiranje i osiguravanje prava djeteta bez pratnje, kao i kroz pružanje psihosocijalne podrške djetetu. Problemi s kojima se suočavaju u radu su nedostatak stručnog kadra i prevoditelja, infrastrukturni problemi, odbijanje suradnje od strane maloljetnika, osjećaj da njima djeca manipuliraju, kao i pojavu profesionalnih i etičkih dilema u radu. Ujedno su naveli kako djelatnici u području rada s djecom bez pratnje moraju imati specifična znanja, npr. znanja o posljedicama traume kod djece, vještine empatije i osobine poput smirenosti, a za smjernice kojima se može poboljšati ovo područje rada ističu važnost uvođenja obveznog medicinskog vještačenja djece, pružanje psihosocijalne podrške djeci i stručnjacima koji s njima rade, kao i osiguranje edukacije za stručnjake. Nalazi istraživanja mogu biti od koristi državnim resorima prilikom kreiranja javnih politika za postupanje u radu s djecom bez pratnje, ali i za planiranje određenih intervencija za ublažavanje posljedica traume jednom kada se ona zateknu na