Utjecaj ekspozicije krošnje na morfološka svojstva iglica devet četinjača
Ključne riječi:
četinjače, korelacije, izloženost, morfologija iglica, parkoviSažetak
Analizirano je 66 stabala devet vrsta četinjača: atlaskog cedra, crnog bora, bodljikave smreke, duglazije, obične smreke, šumske tise, Pančićeve omorike, koloradske jele i obične jele, iz šest beogradskih parkova. Analizirano je pet iglica sa svake od četiri glavne ekspozicije krošnje. Ispitivana je duljina, širina, površina i opseg iglica. Vrste, parkovi u kojima su pronađene, kao i ekspozicije njihovih kruna, razlikovali su se po duljini i širini iglica. Korelacije između izmjerenih svojstava iglica određene su linearnom regresijskom analizom. Utvrđene su jake pozitivne korelacije između duljine, opsega i površine iglica. Razlike među vrstama u zahtjevima za svjetlom određuju vrste za pojedinačnu sadnju kao vrste koje vole svjetlo ili polusjenu (atlaski cedar, obična smreka, Pančićeva omorika, bodljikava smreka, crni bor i duglazija) ili za grupnu sadnju kao sjenoljubne vrste (obična jela, dugoigličava jela i šumska tisa).
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2023 Biljana M. Nikolić, Katarina Mladenović, Ljubinko Rakonjac, Slobodan Milanović, Marija S. Marković, Srdjan Bojović
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.