Fitocenološko istraživanje Ilirskih hrastovo-grabovih šuma s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe (Kamanje, zapadnio dio središnje Hrvatske)

Sažetak

U ovome radu fitocenološki smo istražili hrastovo-grabovu šumu s vapnenačkih litica kanjona rijeke Kupe u mjestu Kamanje (zapadni dio središnje Hrvatske). Istraživana šuma zauzima površinu od ~15 ha, bogata je biljnim vrstama i dio je ekološke mreže Natura 2000. Relativno je dobro sačuvana  jer u posljednjih pedesetak godina nije bilo jačih zahvata koji bi znatnije utjecali na florni sastav i strukturu. U istraživanjima smo koristili klasičnu metodu srednjoeuropske fitocenološke škole (Braun-Blanquet 1964) koja u fitocenološkim snimanjima koristi šeststupanjsku skalu. Na 14 snimaka površine 250 do 400 m² zabilježene su 164 vaskularne biljne vrste, od 42 do 80 po snimku. Položaj istraženih sastojina u odnosu na ostale šume sveze Erythronio-Carpinion u Hrvatskoj utvrđen je aglomerativnom hierarijskom klasterskom analizom.

Hrastovo-grabova šuma iz Kamanja pripada asocijaciji Epimedio-Carpinetum betuli (Horvat 1938) Bohridi 1963 i po tradicionalnoj tipološkoj raščlanjenosti najbliža je njenoj subasocijaciji staphyletosum Horvat 1938. Međutim, u odnosu na ostale do sada istražene sastojine te asocijacije u Hrvatskoj, odlikuje se nekim posebnostima. To se prije svega odnosi na sloj drveća, u kojem zbog blizine rijeke Kupe i specifičnog hidrološkog režima obalnih padina hrast lužnjak dominira u odnosu na kitnjak. Nadalje, u prizemnom sloju na istoj površini prisutne su razlikovne vrste iz više subasocijacija prema dosadašnjoj tradicionalnoj podjeli čime se dovodi u pitanje njena opravdanost i nameće potreba daljnjih istraživanja i širih analiza. U prizemnom sloju u odnosu na ostale hrastovo-grabove sastojine uočljiva je velika prisutnost paprati što je posljedica prije svega visoke vlage u zraku i tlu. Relativno veliki broj vrsta razreda Asplenietea trichomanis posljedica je velike stjenovitosti kanjonskih obala i rubova. Među tim vrstama posebice se ističe Saxifraga cuneifolia – relativno rijetka vrsta u šumama Hrvatske.  

Na specifičnost istraživanih sastojina ukazuju i rezultati klasterske analize uz korištenje metode complete linkage; one su svrstane u jedinstveni zasebni klaster, dok je drugi veliki klaster sadržavao sve ostale sastojine asocijacije Epimedio-Carpinetum. To nas upućuje na potrebu detaljnijeg istraživanja sličnih sastojina na prijelazu dinarskog i panonskog područja, odnosno na opsežnu analizu Carpinetum zajednica u Hrvatskoj i susjednim područjima.