Procjena mjesečnog potencijala opasnosti od šumskih požara pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa zasnovanog na GIS-u u jugozapadnom dijelu Turske

Autor(i)

  • Merih Göltaş Dr. Merih Göltaş, Istanbul University-Cerrahpasa, Faculty of Forestry, Department of Forest Engineering, 34473, Istanbul, Türkiye
  • Hamit Ayberk Istanbul University-Cerrahpasa, Faculty of Forestry, Department of Forest Engineering, 34473, Istanbul, Türkiye
  • Omer Küçük Prof. Ömer Küçük, Kastamonu University, Faculty of Forestry, Department of Forest Engineering, 37100, Kastamonu, Türkiye

Ključne riječi:

opasnost od požara, model požara, Turska, šumski požari

Sažetak

Svake godine više od deset tisuća hektara šuma u Turskoj zahvati požar. Većina šumskih požara događa se u južnom dijelu Turske, gdje su rasprostranjene crnogorične šume i makija koji su skloni požarima. Šumski požari mogu dovesti do gubitka ljudskih života, imovine i prirodnih resursa. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. Poznavanje potencijala opasnosti od šumskog požara (POSP) ključno je za zaštitu života, imovine i prirodnih resursa od štete od požara. U radu su modelirani i mapirani POSP pomoću analitičkog hijerarhijskog procesa temeljenog na GIS-u. POSP model razvijen je na osnovi devet čimbenika okoliša za koje je poznato da utječu na ponašanje požara, uključujući maksimalnu temperaturu, oborine, brzinu vjetra, zastupljenost drvenastih vrsta, starosnu strukturu, sklop krošanja, nagib, ekspoziciju i nadmorsku visinu. Kako bi se utvrdila važnost kriterija metodom AHP, uzeta su mišljenja protupožarnog vještaka. Nakon što su ponderi kriterija određeni na temelju mišljenja stručnjaka, POSP je izračunat i mapiran. POSP je temeljito procijenjen. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i zastupljenošću drvenastih vrsta. Osim toga, POSP se uvelike razlikuje na mjesečnoj razini. Rezultati su pokazali da je POSP bio u značajnoj korelaciji s maksimalnom temperaturom, oborinama i sastavom vrsta. Otkrili smo da se POSP uvelike razlikuje na mjesečnoj bazi. Šumsko zemljište na istraživanom području 2% u svibnju, 50% u lipnju, 65% u srpnju, 61% u kolovozu, 25% u rujnu, 0% u listopadu spada u kategoriju ekstremne opasnosti. Za procjenu modela usporedili smo lokacije požara od 2008. do 2018. s onima na kartama POSP-a i zatim kontrolirali stvarni broj požara u svakoj kategoriji i klasi opasnosti od požara. Dominantne klase opasnosti istraživanog područja prema mjesecima su: ekstremna klasa u lipnju, srpnju i kolovozu (50%, 65%, odnosno 61%), visoka klasa u svibnju i rujnu (74%, odnosno 68%) i umjerena klasa u listopadu (82%); ova je klasa opasnosti bila više pogođena požarom. Utvrđeno je da se POSP značajno mijenjao mjesečno. Opožarena površina po jednom požaru imala je najveću vrijednost u kolovozu i u srpnju (3,39 ha, odnosno 2,14 ha). Ova studija može pomoći vatrogasnim organizacijama u planiranju upravljanja prije požara, gašenju požara i studijama nakon požara.

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-02-12

Broj časopisa

Rubrika

Izvorni zanstveni rad