Šumarski list

Varijacije u sadržaju fenola i antioksidacijske aktivnosti svježih i osušenih listova ružmarina (Rosmarinus officinalis L.) s obzirom na provenijenciju – područje Mostara, Bosna i Hercegovina

2024-12-05T18:39:53+01:00

Cilj ovoga istraživanja bio je utvrditi antioksidacijsku aktivnost i sadržaj ukupnih fenola svježeg i osušenog lista ružmarina s obzirom na provenijenciju iz urbane i ruralne sredine, te usporediti dobivene rezultate s rezultatima komercijalnog uzorka. Listovi biljnog materijala R. officinalis skupljeni su tijekom svibnja i lipnja 2024. god. u ljetnom/sunčanom periodu. Homogenizirani uzorak podvrgnut je maceraciji na sobnoj temperaturi uz uporabu destilirane vode i 70%-tne otopine etanola. Ukupni sadržaj fenola određen je Folin-Ciocalteu metodom, a antioksidacijska aktivnost procijenjena je DPPH „scavenging“ metodom te izražena primjenom standarda Trolox-a kao ekvivalenta (µmol TE/g). Udio ukupnih fenola kretao se od 36,11 ± 0,96 do 233,07 ± 1,66 mg GAE/g, ovisno o vrsti korištenog otapala i stanja biljnog materijala. Na temelju prikupljenih podataka može se zaključiti da se primjenom 70% etanola značajno povećava učinkovitost ekstrakcije ukupnih fenola iz ružmarina. Najviše vrijednosti antioksidacijske aktivnosti imali su etanolni ekstrakti (712,70 ± 1,90 – 934,06 ± 0,77 µmol TE/g), bez obzira na provenijenciju biljnog materijala urbane/ruralne sredine i stanja uzorka (suhi/svježi). Vodeni ekstrakti pokazuju niže vrijednosti antioksidacijske aktivnosti, bez obzira na provenijenciju i stanje uzorka (164,13 ± 4,04 do 247,30 ± 3,56 µmol TE/g), pri čemu se ističe vodeni ekstrakt komercijalnog uzorka (867,70 ± 1,98 µmol TE/g). Primjenom One-Way ANOVA testa ustanovljeno je da nema razlike u antioksidacijskoj aktivnosti uzoraka u odnosu na provenijenciju iz urbane/ruralne sredine (0,317 > 0,05), ali ta razlika postoji kada je u pitanju sadržaj ukupnih fenola analiziranih uzoraka (0,015 < 0,05). Rezultati t-testa ukazuju na postojanje razlike u antioksidacijskoj aktivnosti analiziranih uzoraka s obzirom na uporabu različitog otapala u procesu ekstrakcije (0,013 < 0,05), ali ne i za sadržaj ukupnih fenola (0,137 > 0,05).

Modeliranje distribucije temeljeno na nišama i mapiranje brucijskog bora u okrugu Gölhisar

2024-12-04T22:59:04+01:00

Cilj ovoga rada bio je razjasniti temeljne karakteristike i područja primjene različitih tehnika modeliranja koje se koriste u aktualnim istraživanjima ekološkog modeliranja. Koristeći pet različitih metoda modeliranja distribucije, provedeno je modeliranje i mapiranje distribucije brucijskog bora u okrugu Gölhisar. Uzorci su prikupljeni s brucijskog bora na 400 pokusnih ploha u tom području. U modelima su se koristile sljedeće varijable: nadmorska visina, nagib, orijentacija, indeks zračenja, toplinski
indeks, indeks topografskog položaja i geološka podloga. Od metoda modeliranja distribucije vrsta korištene su logistička regresija, klasifikacijo stablo, slučajna šuma, generalizirani aditivni model i maksimalna entropija. Izrađene su ROC krivulje te je učinkovitost modela distribucije vrsta procijenjena pomoću AUC krivulje. Statističke analize otkrile su da su najbolji modeli redom generalizirani aditivni model, slučajna šuma, klasifikacijsko stablo, maksimalna entropija i logistička regresija. Nadmorska visine i vrsta geološke podloge imale su najveći utjecaj u modelima distribucije brucijskog
bora. Mapirani su rezultati generaliziranog aditivnog modela koji su imali najveću AUC vrijednost. Utvrđene su neke ekološke i statističke razlike između modela te su prikazani njihovi razlozi. U usporedbi
s metodama koje se obično koriste za modeliranje distribucije vrsta, metoda generaliziranog aditivnog modela ima specifičnu funkciju zaobljenosti koja osigurava usklađivanje između promjena okoliša i eksplanatornih krivulja te točniju ekološku interpretaciju dobivenih modela.

Ispitivanje promjena u količinama PM2,5, PM10 i CO2 u okolišu tijekom postupka otkoravanja

2024-05-14T03:40:38+02:00

Jedna od najdugotrajnijih faza u proizvodnji crnogoričnog drveća je skidanje kore s proizvoda. Tijekom skidanja kore s uređajem s motornom pilom, mnogi zagađivači zraka kao što su ostaci kore, prašina, piljevina, gorivo itd. se miješaju u okoliš. Ova situacija smanjuje kvalitetu zraka za radnike. Ova studija ima za cilj istražiti utjecaj procesa skidanja kore na zdravlje radnika i utjecaj na okoliš u plantažama obalnog bora u regiji Sarıyer. Parametri onečišćenja zraka PM2,5, PM10, CO2 i HCHO tijekom procesa skidanja kore izmjereni su pomoću mjerača kvalitete zraka Temtop M2000. Rezultati su pokazali da kada se te vrijednosti uspoređuju sa standardnom metrikom kvalitete zraka, jasno je da vršne vrijednosti PM2,5, PM10 i CO2 (247 μg/m3, 411 μg/m3 i 2549 ppm) rezultiraju "Vrlo nezdravim" " okoliš. Prosječne vrijednosti za sve tri (83,91 μg/m3, 121,69 μg/m3 i 614,19 ppm) klasificirane su kao "nezdrave" za PM2.5 i "umjerene" za PM10 i CO2. Rezultati studije naglašavaju da je proces skidanja kore trupaca povezan s volumenom kore, ispuštanjem CO2 i razinama PM2,5. Stoga je bitno da radnici u žetvi koriste maksimalnu zaštitnu opremu, posebice respiratore. Također postoji potreba za podizanjem svijesti i obukom šumskih radnika o korištenju zaštitne opreme. Ovi nalazi mogu doprinijeti razvoju učinkovitih politika o zdravlju radnika u proizvodnji drva i kvaliteti okoliša.

Odnosi vegetacije i okoliša u regiji Akdağ (Burdur)

2024-12-04T23:31:01+01:00

U ovom istraživanju određene su distribucija drvenaste vegetacije i karakteristike biljnog okoliša u regiji Akdağ (Burdur) te je uspostavljena klasifikacija šumskih staništa. Terensko istraživanje provedeno je na 85 ploha, pri čemu je identificirano 65 vrsta drvenastih biljaka. Vrste s učestalošću manjom od 5% u matrici vegetacijskih podataka bile su isključene. Također, dobivene su okolišne varijable za svaku uzorkovnu plohu. Grupiranje vegetacije i analiza indikatorskih vrsta provedeni su tijekom faze klasifikacije vegetacije. Naknadno je identificirana najprikladnija diskriminirajuća grupa korištenjem postupka višestruke permutacije odgovora (MRPP). Primijećeno je da je analiza klasteriranja temeljena na Jaccard-Wardovoj metodi dala najprikladniju diskriminirajuću grupu. U sljedećoj fazi, kreirane su distribucijske karte biljnih zajednica za odabranu diskriminirajuću grupu. Nadalje, pozitivne i negativne indikatorske vrste identificirane su kroz analizu međuatributnih odnosa. Spearmanova korelacijska analiza između najbolje diskriminirajuće grupe i okolišnih varijabli otkrila je da varijable nadmorske visine, indeksa temperature i indeksa sunčevog zračenja pokazuju pozitivnu korelaciju, dok su varijable vezane uz matični materijal, Bio1 i Bio15 pokazale negativnu korelaciju. Slični rezultati dobiveni su u kanoničnoj analizi korespondencije (CCA) primijenjenoj za tumačenje odnosa dobivenih putem korelacijske analize korištenjem metoda ordinacije. Prema CCA, nadmorska visina pozitivno je povezana s distribucijom biljaka i vegetacijskim grupama, dok su varijable Bio1 i Bio15 negativno povezane.

Učinci klimatskih promjena: pregled ekoloških i gospodarskih posljedica

2024-12-05T18:59:07+01:00

Klimatske promjene, kao nemilosrdna sila prirode, predstavljaju značajnu prijetnju ekosustavima i ugrožavaju preživljavanje. Ovaj sveobuhvatni pregled znanstvenih istraživanja ispituje različite utjecaje klimatskih promjena, u rasponu od promjene godišnjih doba i povlačenja ledenjaka do rapidnog porasta razine mora. Navedene promjene dovode do prepoznatljivih rizika kao što su porast temperature, smanjenje zaliha podzemne vode, gubitak bioraznolikosti, smanjena poljoprivredna produktivnost i povećani zdravstveni rizici. Utjecaji nadilaze ekološku sferu i prožimaju gospodarstva na globalnoj razini. Posebno treba istaknuti nerazmjeran utjecaj na zemlje s ograničenim resursima i nižim socioekonomskim statusom. Osim toga, u ovom radu istražuje se kompleksna dinamika međunarodne suradnje u klimatskoj politici te se naglašava hitna potreba za zajedničkim naporima za rješavanjem eskalirajuće ekološke krize. Emisije ugljika glavni su uzrok globalnih klimatskih promjena. Kao odgovor na njih, države svijeta okupile su se u okviru Protokola iz Kyota koji se temelji na priznavanju različitih nacionalnih kapaciteta za rješavanje izazova povezanih s klimom. Prijelaz s Protokola iz Kyota na Pariški sporazum naglašava pomak prema kolektivnoj odgovornosti za klimatske promjene te naglašava međunarodnu suradnju i napore za izgradnju otpornosti, posebno za dobrobit ugroženih nacija. Stoga ova sinteza postupaka sustavnog pregleda i metoda bibliometrijske analize naglašava potrebu za koordiniranom akcijom za ublažavanje prijeteće ekološke krize. Strateško planiranje i provedba ključni su za proaktivno ublažavanje negativnih učinaka klimatskih promjena. Akcije kao što su pošumljavanje i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, kao i opsežna upotreba obnovljivih izvora energije poput vjetra, sunca i geotermalne energije, nude značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova.