Šumarski list

220. godišnjica rođenja Antuna Tomića, istinskog šumarskog intelektualaca svevremenskih promišljanja o gospodarenju šumama

2024-02-21T20:10:21+01:00

Temelji moderne šumarske znanosti i struke u Hrvatskoj (preporodno razdoblje) postavljeni su tijekom 19. stoljeća. U relativno kratkom vremenu tijekom druge polovine 19. stoljeća osnovano je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo (1846), pokrenut je Šumarski list (1877), osnovano Gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima (1860), usvojen Zakon o šumama za cijelu Austro-Ugarsku Monarhiju (1852), proveden „Zakon o imovnih općina u hrvatskoj i slavonskoj vojnoj Krajini“ (1873) i započela je s radom Šumarska akademija na Sveučilištu u Zagrebu (1898). Razdoblje je obilježeno i pojavom većeg broja stručno obrazovanih šumarskih stručnjaka koji su višu i visoku šumarsku naobrazbu stjecali u šumarskim učilištima u Hrvatskoj (Križevci) ili drugim europskim centrima. Među njima posebno se ističe Antun (Ante) Tomić rođen 1803. godine u Vinkovcima čije je djelovanje obilježilo sve nabrojane događaje u 19. stoljeću, a važne za hrvatsko šumarstvo. Iako se o djelovanju Antuna Tomića već pisalo i ranije (npr. Nenadić, Kerstenčanek, Piškorić i drugi) 220 godišnjica njegova rođenja dobar je povod za osvježiti sjećanje na Tomićev doprinos šumarskoj struci i hrvatskoj domovini. Prema tome cilj u ovom radu je prikazati Tomićevo djelovanje u kontekstu suvremenih izazova šumarske znanosti i struke. Antun Tomić završio je trogodišnje obrazovanje u Mariabrunnskom (Beč) šumarskom učilištu te je nakon vježbeništva obavljao odgovorne funkcije carsko-kraljevskog nadšumara u nizu pukovnija Vojne krajine. Paralelno se bavio znanstvenim radom te je iznio niz promišljanja o normalnoj drvnoj zalihi, razvoju šuma, modela uređivanja šuma i osiguranju potrajnosti šuma. Autor je organizacijskih reformi u šumarstvu Vojne krajine („Naputku za izlučenje imovno-obćinskih šuma u Krajini“ iz 1871. godine), osnivač i prvi predsjednik Hrvatskog šumarskog društva te vrstan šumarski stručnjak i znanstvenik koji svoje opsežno radno iskustvo pretače u primjenjive znanstvene radove iz gotovo svih područja šumarstva. Poveznica u svim radovima je očuvanje šuma te uspostava normaliteta i kroz normalitet potrajnost gospodarenja. Pri tome istančan Tomićev osjećaj za prirodnost očituje se u traženju preciznije prostorne stratifikacije šuma, preciznijeg utvrđivanja prirasta šume, fleksibilnijeg definiranja etata, većeg ulaganja u zaštitu i njegu šuma (posebno na narušenom (npr. krškom) staništu, a sve u cilju osiguranja potrajnosti gospodarenja šumama. Tomić sve nabrojane postavke uokviruje u svoju racionalnu metodu uređivanja šuma, tada vrlo naprednu kombiniranu metodu koja uvažava stvarno stanje i mogućnosti šuma. Pogledi Antuna Tomića na šumarstvo u temeljima su suvremene hrvatske šumarske struke, a težnja za uspostavom prostorno-vremenskog i strukturnog normaliteta šuma, time i potrajnost gospodarenja njima, trajan su izazov i cilj.

Razine žive (Hg) i arsena (As) u jetri divlje svinje (Sus scrofa) u jedanaest lovnih područja iz Republike Sjeverne Makedonije

2024-02-06T10:21:23+01:00

Monitori su nedavno definirani kao organizmi kod kojih se promjene poznatih karakteristika mogu mjeriti kako bi se procijenio opseg onečišćenja okoliša. Među brojnim vrstama divljači, divlja svinja kao svejed okarakterizirana je kao iznimno dobar biomonitor. Koncentracije jednog teškog metala (Hg) i jednog metaloida (As) izmjerene su pomoću atomskog apsorpcijskog spektrometra s hladnom parom i atomske apsorpcijske spektrofotometrije u tkivu jetre divljih svinja. Iz 11 lovnih područja koja pokrivaju cijeli teritorij Sjeverne Makedonije u razdoblju od 7 godina (2016-2022) uzeto je ukupno 608 uzoraka jetre divlje svinje izlovljene tijekom redovne lovne sezone. Srednja koncentracija Hg iz 11 lovnih područja, kretala se od 12,7 μg/kg do 68,8 μg/kg, a srednja koncentracija za sva je bila 45,67 μg/kg. Prosječna koncentracija As kretala se od 22 μg/kg do 55,3 μg/kg, a srednja koncentracija za sve je bila 33,1 μg/kg. Koncentracija žive je kod 6,56% (40) uzoraka prekoračila dopuštenu granicu, dok za arsen ni jedan ispitani uzorak nije prekoračio dopuštenu granicu. Za oba elementa utvrđena je statistički značajna razlika u odnosu na godine, s nepravilnim oscilacijama iz godine u godinu. Srednje vrijednosti za živu i arsen su ohrabrujuće i općenito ukazuju na relativno nisku kontaminaciju na području Republike Sjeverne Makedonije. Međutim, statističke razlike zbog godine kao faktora ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem.

Morfološke osobine plodova i sjemena i trajanje učinka skarifikacije sjemena sumpornom kiselinom na neke vrste iz roda Crataegus Tourn. ex L.

2024-02-07T08:11:12+01:00

Vrste gloga (Crataegus Tourn. ex L.) su znane po njihovim pozitivnim medicinskim, ekološkim i ekonomskim svojstvima. Glavni cilj ovog istraživanja bio je definirati morfološke karakteristike ploda i sjemena te utjecaj skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) sa različitim vremenom trajanja na sjeme tri različite vrste gloga (C. crus-galli, C. monogyna, C. laevigata). Utvrđene su statistički značajne razlike za sva mjerena morfološka svojstva ploda i sjemena. Najveću masu, duljinu i širinu ploda je imala C. crus-galli, a najmanju C. monogyna. Različita duljina trajanja skarifikacije sumpornom kiselinom (96%tna koncentracija) je primijenjena na sjemenu C. cruss-galli (150 i 210 min), C. laevigata i C. cruss-galli (45, 75 i105 min). Značajne razlike su zabilježene samo u odnosu na kontrolu. Debljina najtanjeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena u skarificiranom sjemenu C. crus-galli i C. laevigata za razliku od kontrole. Debljina najdebljeg dijela sjemene ljuske bila je značajno smanjena samo kod sjemena C. crus-galli skarificiranom 210 minuta u odnosu na kontrolu. Shodno navedenome optimalno trajanje skarifikacije sjemena C. crus-galli trebalo bi biti 210 min. Rezultati dobiveni u ovom istraživanju doprinijet će boljem poznavanju morfologije i predsjetvenog tretmana sjemena nekih Crataegus vrsta koje se mogu koristiti u rasadničarskoj proizvodnji.

Sposobnostı korıštenja UAV-ova za određıvanje volumena ıskopa šumskıh cesta u planınskım područjıma

2024-02-06T08:49:37+01:00

Sustavi za podršku u odlučivanju koji se temelje na prostornim podacima naširoko se koriste u nekimzemljama za planiranje proizvodnih aktivnosti u šumarstvu i projektiranje šumskih prometnica.Posljednjih godina bespilotne letjelice (UAV) igraju aktivnu ulogu u proizvodnji preciznih digitalnihmodela elevacije (DEM) šumskih područja u visokoj rezoluciji. Priprema postupnog plaćanja prilikomizgradnje šumskih cesta iziskuje mnogo posla. Osim toga, naknada koja se plaća izvođaču radova nakonzavršetka izgradnje ceste utvrđuje se prema konačnom trošku u postupnom plaćanju. U ovomradu istražena je primjenjivost UAV tehnologije za određivanje volumena usjeka i nasipa šumskihcesta te za klasifikaciju zemljišta. Istraživanje je provedeno na dionici od 640 metara šumske cestekodirane 001 pod Podupravom za uređenje šuma Taşlıyayla (Taşlıyayla Forest Management Sub-Directorate- Bolu/Turska). Letovi s UAV-om (dronom) obavljani su pomoću autonomnog načina radaprije i nakon izgradnje ceste. Osim toga, kako bi se utvrdio volumen usjeka, izmjerene su geometrijskekarakteristike ceste nakon što je izgrađena. Prema rezultatima istraživanja, izmjereno 2189 m³volumena usjeka pomoću podataka UAV-a s prosječnom pogreškom od 3 cm. Pomoću terenskih mjerenjautvrđen je volumen usjeka od 2080 m³. Između podataka UAV-a i rezultata terenskih mjerenjautvrđena je razlika od +5%. Osim toga, korištenjem programskog jezika JavaScript na platformi GoogleEarth Engine, klasifikacija tla (46%) i rahlog tla (54%) identificirana je pomoću ortofoto snimaka. Dobivenirezultati ukazuju na upotrebljivost bespilotnih letjelica u određivanju volumena šumskih cesta.

Utjecaj osjetljivosti na isušivanje i kritičnog sadržaja vlage na žirove vrste Quercus cerris, Quercus petraea i Quercus robur

2024-02-07T10:29:27+01:00

U ovoj studiji, kritični sadržaj vlage i osjetljivost na isušivanje sjemena Quercus cerris (hrast turski), Quercus petraea (hrast kitnjak), Quercus robur (hrast lužnjak) određeni su kako bi se vidjelo kako isušivanje utječe na sadržaj vlage u žiru i ponašanje klijanja. Sadržaj vlage u ubranom žiru bio je 41% za Q. cerris, 46% za Q. petraea i 45% za Q. robur. Žirovi su razdvojeni u podgrupe, poprskani destiliranom vodom kako bi se postigao maksimalan sadržaj vlage i zatim ostavljeni da se suše 18 dana. Postojale su statistički značajne razlike u klijavosti u funkciji vremena sušenja i smanjenja sadržaja vlage. Početno klijanje je odgođeno. Najveći udio vlage bio je 48% za Q. cerris, 51% za Q. petraea i 49% za Q. robur žir. Najveći unos vode bio je 17% kod Q. cerris, 11% kod Q. petraea, a najmanji 9% kod Q. robur. Sadržaj vlage s postotkom klijavosti ispod 50% smatra se kritičnim sadržajem vlage. U razdoblju od 12-15 dana od početka procesa sušenja žir je dosegao kritičnu vlažnost. Postotak klijavosti se smanjio sa 83% na 43% za Q. cerris, sa 100% na 44% za Q. petraea i sa 97% na 43% za Q. robur kako se sadržaj vlage smanjio od maksimalnog do kritičnog sadržaja vlage. Za Q. cerris, Q. petraea, Q. robur kritični sadržaji vlage pri kojima žir počinje gubiti održivost bili su između 28-31%, 31-36% odnosno 32-37%. Rezultati ove studije daju smjernice za rasadničke prakse koje se provode na vrstama hrasta, od berbe žira do sjetve i njege nakon sjetve.

LineFit.xls: Predložak programa Microsoft Excel za prilagodbu 11 regresijskih modela podacima Y-X

2024-02-21T20:01:50+01:00

Ključni izazov u bilo kojem području okoliša (šumarstvo, poljoprivreda itd.), koji stavlja naglasak na analizu podataka u svrhu donošenja odluka i rješavanja problema, je procjena zavisne okolišne varijable (Y) kroz nezavisne (X). U ovom radu predložen je predložak programa Microsoft Excel za procjenu skupa jedanaest popularnih regresijskih modela Y-X. Svaki istraživač može koristiti LineFit.xls kao alat za modeliranje za procjenu ovih jedanaest regresijskih modela i odabir onog koji najbolje odgovara njihovim podacima provođenjem testova na svim regresijskim pretpostavkama i uspoređivanjem modela koristeći najčešće kriterije usporedbe. Budući da je Microsoft Excel program koji se naširoko koristi i jednostavan je za korištenje, omogućuje jednostavno ažuriranje, proširenje i personalizaciju testova kako bi se zadovoljile određene potrebe.