Šumarski list

Usporedba metoda izračuna potencijalne evapotranspiracije u različitim klimatskim tipovima i vegetacijskim pojasevima

Damir Ugarković — 2024-10-02

Evapotranspiracija je važan dio hidrološkog ciklusa vode, kao i važna komponenta u planiranju navodnjavanja i određivanja sušnog razdoblja. Cilj je ovog istraživanja usporediti iznose potencijalne evapotranspiracije prema različitim metodama izračuna u različitim klimatskim tipovima, kao i korelacije među njima. Potencijalna evapotranspiracija (mm) izračunata je prema metodama Thornthwaitea, Ivanova, Blaney-Criddlea i Penman- Monteitha za meteorološke postaje Osijek, Zagreb-Maksimir, Parg, Zavižan i Hvar. Meteorološka postaja Osijek ima Cfa tip klime, umjereno topla kišna klima s vrućim ljetom. Meteorološke postaje Zagreb-Maksimir i Parg imaju Cfb tip klime, umjereno toplu vlažnu klimu s toplim ljetom, meteorološka postaja Zavižan ima Df tip klime, vlažna borealna klima, dok se meteorološka postaja Hvar nalazi u području sredozemne klime s vrućim ljetom (Csa tip klime). Na području nizinske Hrvatske u Cfa i Cfb tipovima klime prosječno najmanji iznos potencijalne evapotranspiracije bio je prema metodi Blaney-Criddlea (709,30 mm), a najveći prema metodi Ivanova (859,95 mm). Za meteorološku postaju Parg u gorskoj Hrvatskoj, prosječno najmanji iznos potencijalne evapotranspiracije bio je prema metodi Ivanova (553,01 mm), dok je najveći iznos bio prema metodi Penman-Monteitha (705,87 mm). Na Hvaru najmanji iznos potencijalne evapotranspiracije bio je prema metodi Thornthwaitea (891,57 mm), a najveći prema metodi Ivanova u iznosu od 1368,55 mm. Prema prosječnim godišnjim vrijednostima potencijalne evapotranspiracije metodi Penman-Monteitha bila je najbliža metoda Ivanova na području nizinske Hrvatske te metoda Blaney-Criddlea na području gorske, pretplaninske i sredozemne Hrvatske. Najveća korelacija (r = 0,98*) bila je između metode Thornthwaitea i Blaney-Criddla, a najmanja (r = 0,49*) utvrđena je između metoda Ivanova i Blaney-Criddlea. S metodom Pennman-Monteitha najviše su korelirale metode Thornthwaitea i Ivanova u nizinskoj Hrvatskoj te Thornthwaitea i Blaney-Criddlea u gorskoj, pretplaninskoj i sredozemnoj Hrvatskoj.

Što je s bukvom ove godine?

Mario Šango — 2024-10-02

Aktualnosti vezane uz sušenje bukve.

Percepcija uzroka i posljedica šumskih požara u Republici Hrvatskoj

Hrvoje Mataković — 2024-10-02

Šumski požari predstavljaju ozbiljnu sigurnosnu prijetnju jer ugrožavaju ljudske živote, štetno utječu na okoliš te uzrokuju materijalnu štetu. Ovim radom istražila se percepcija uzroka i posljedica šumskih požara u Hrvatskoj te potencijalna rješenja za njihovo sprječavanje. Isto tako, istražilo se postoji li razlika u percepciji ovih pitanja između stručnjaka koji su profesionalno vezani uz šume i šumske požare, i nestručnjaka, odnosno, osoba koje posjećuju šume rekreativno. Anketa je bila postavljena na internetu te je bila dostupna potencijalnim ispitanicima u razdoblju od lipnja do listopada 2023. godine. Istraživanjem je obuhvaćen prosudbeni uzorak od 119 ispitanika, koji se sastojao od 79 stručnjaka i 40 nestručnjaka. Analiza dobivenih odgovora provedena je pomoću hi-kvadrat testa te Mann-Whitney U testa. Istraživanje je pokazalo da se za većinu požara odgovornima smatraju ljudi i njihove aktivnosti, posebice osobe koje namjerno podmeću požare. Kao najteže materijalne posljedice šumskih požara ispitanici navode troškove obnove infrastrukture, javne imovine i industrije te krajolika nakon požara. Ispitanici smatraju da se šumski požari najdjelotvornije mogu spriječiti boljom edukacijom, boljim nadzorom šuma te strožim kaznama za osobe koje namjerno podmeću požare. Istraživanjem je također utvrđeno da kod većine pitanja ne postoje statistički značajne razlike između stručnjaka i nestručnjaka u percepciji uzroka i posljedica šumskih požara.

Nova potencijalno invazivna vrsta u flori Hrvatske - Diospyros virginiana L. (virginijski dragun)

Mara Marić — 2024-10-02

Tijekom terenskih istraživanja provedenih od 2022. do 2023. godine na otoku Koločepu (Dubrovnik) primijećeno je spontano pojavljivanje alohtone vrste Diospyros virginiana L. (virginijski dragun) izvan područja uzgoja. Ova biljka u Hrvatskoj se koristi kao ukrasna biljka, dio je dendroflore parkova i sadi se otprilike od 1850-ih do 1950-ih godina u kontinentalnom i primorskom dijelu Hrvatske. Na otoku Koločepu navedena se vrsta počela spontano pojavljivati prije otprilike četiri godine na istočnoj strani ceste između glavnih naselja otoka, Gornjeg Čela i Donjeg Čela. Udomaćila se unutar poljoprivrednog staništa napuštenog maslinika površine oko 2900 m2. Parcela se više ne obrađuje i prekrivena je ruderalnom i korovnom vegetacijom, s biljnom zajednicom identificiranom kao Dauco majori-Foeniculetum vulgaris. Na tom području D. virginiana postiže prosječnu visinu od 1 do 2 metra, obavijajući i gušeći preostala stabla maslina (Olea europaea L.). Biljka se širi vegetativno i posjeduje snažan korijenski sustav koji se lateralno proteže nekoliko metara, potpuno prekrivajući područje. Osim toga, biljka se proširila u suhozidnu strukturu uz pješačke staze. U ovom istraživanju determinirana je vrsta Diospyros virginiana L. te su identificirani njena distribucija i načini širenja. Na otoku Koločepu vrsta je pokazala izrazit invazivni potencijal te se ponaša poput pionirske vrste koja naseljava napuštene poljoprivredne parcele (maslinike). Vrsta se trenutno širi isključivo vegetativno. Proces iskorjenjivanja trebalo bi provesti prije nego što dođe do diferencijacije na muške i ženske jedinke, a time i prije oprašivanja i formiranja plodova, odnosno generativnog razmnožavanja. U daljnjim istraživanjima potrebno je provesti detaljno višegodišnje fenološko praćenje ove vrste. Ovim radom želi se skrenuti pozornost široj znanstvenoj i stručnoj zajednici na potrebu praćenja ove vrste u antropogenim i napuštenim poljoprivrednim staništima.
Na prijedlog autora D. virginiana unesena je u bazu podataka Flora Croatica s oznakom 2.1.1.3, kao potencijalno invazivna vrsta, što će pružiti osnovu za buduće praćenje. S obzirom na njezin potencijalno invazivan utjecaj i štetu koju može prouzročiti okolišu, autori predlažu iskorjenjivanje vrste s područja prije nego se proširi na okolna područja.

Na prijedlog autora D. virginiana je unesena u bazu podataka Flora Croatica s oznakom 2.1.1.3, kao potencijalno invazivna, što će pružiti osnovu za buduće praćenje. S obzirom na njezin potencijalno invazivan utjecaj i štetu koju može prouzročiti okolišu, autori predlažu iskorjenjivanje vrste s područja prije nego se proširi na okolna područja.

Korištenje morfoloških značajki sadnica obične bukve (Fagus sylvatica L.) za selekciju reprodukcijskog materijala iz provenijencija vjerojatno zahvaćenih klimatskim promjenama

Vladan Popović — 2024-10-02

Globalne klimatske promjene uzrokuju smanjenje rasta drveća i rasprostranjenosti bukovih šuma (Fagus sylvatica L.), odnosno ukazuju na potrebu očuvanja brojnosti drveća zbog nastalih promjena. U cilju pravilnog odabira polaznog materijala koji će umanjiti negativne posljedice klime, napravljena je usporedba sadnica bukve različitih provenijencija jugoistočne i srednje Europe prema dimenzijama promjera vrata korijena i visine. Utvrđene su statistički značajne razlike u promjeru vrata korijena i visini sadnica između ispitivanih europskih provenijencija. Uočena je jasna razlika između različitih europskih provenijencija u rezultatima rasta jednogodišnjih i dvogodišnjih sadnica obične bukve (F. sylvatica) na temelju rasadničkog testa. Rezultati ovog istraživanja, putem klasifikacije različitih europskih provenijencija bukve, olakšavaju proizvodnju prilagodljivog reprodukcijskog materijala i preciznu buduću analizu u cilju odabira provenijencija otpornih na promijenjene klimatske uvjete. Ograničenje ovog istraživanja u pogledu trajanja i starosti korištenog reprodukcijskog materijala polazište je za buduća istraživanja selekcije adaptivnog materijala koji će odgovoriti na izazove u šumarstvu uzrokovane klimatskim promjenama.

Usporedba analize rizika sječe u različitim uvjetima

Saliha Unver — 2024-10-02

Provođenje analize rizika danas je obavezno za sve poslodavce zbog zakonskih propisa i sve veće važnosti koju društvo pridaje sigurnosti i zaštiti na radu (SZR). Svako radno mjesto uključuje jedinstvenu topografiju, klimu, različite vrste strojeva ili opreme, različite vrste drveća, određeno vrijeme sječe (ljeto/zima) i određene opasnosti. Stoga je potrebno pažljivo identificirati potencijalne rizike za svako radno mjesto. U ovom istraživanju uspoređivane su ocjene rizika pri sječi u šumama u regijama Crnog mora, Mediterana, Egeja, Mramora i Jugoistočne Anatolije u Turskoj s različitim geografskim uvjetima. Analiza rizika provedena je ispitivanjem ukupno 338 sjekača iz tih regija. Pregledom literature, terenskim promatranjima i stručnim analizama identificirano je 29 opasnosti, kategoriziranih u šest glavnih klasa. Analiza rizika provedena je metodom L-tipa matrice. Zatim je pomoći Hi-kvadrat testa analizirano razlikuju li se rezultati rizika određeni za svaku zemljopisnu regiju ili ne. Rezultati su otkrili značajne razlike u rezultatima analize rizika sjekača između regija (χ2 =97,357; p<.001). Iako su te razlike općenito utvrđene u klasama opasnosti koje se odnose na fizičke, psihosocijalne i opasnosti vezane uz radnika, nije utvrđena statistički značajna razlika između klasa biološke ili kemijske opasnosti. Rezultati analize rizika dobiveni ovim istraživanjem doprinijet će identifikaciji rizika koje treba uzeti u obzir prvenstveno za ispitivane regije i provedbu mjerenja. Štoviše, ovo istraživanje može poslužiti kao model za provođenje analize rizika za druge regije, kako bi se olakšalo donošenje ispravnih odluka o SZR-u.

Izumire li crni strvinar (Aegypius monachus) u budućnosti u šumama Turske?

Ahmet Acarer — 2024-10-02

Promjenjivi klimatski uvjeti i različiti klimatski scenariji na globalnoj razini povezani su sa smanjivanjem, fragmentacijom pa čak i izumiranjem staništa važnih vrsta ptica. Na temelju toga, cilj je provesti modeliranje prikladnosti staništa i mapiranje rasprostranjenosti crnoga strvinara (Aegypius monachus) pod utjecajem klimatskih promjena u Turskoj, najveće od četiri vrste supova na svijetu. Metoda MaxEnt odabrana je za otkrivanje trenutnog modela prikladnosti staništa crnoga strvinara, koji je pokazatelj starih i visokokvalitetnih šuma crnoga bora u smislu biološke raznolikosti u Turskoj. Utvrđeno je da su varijable koje pridonose trenutnom modelu prikladnosti staništa strme stijene, izotermnost, klasifikacija oblika reljefa i sezonske oborine. Klimatski scenariji Chelsa (SSP126-SSP370- SSP585) za 2100. godinu korišteni su za otkrivanje učinaka promjene klimatskih uvjeta. Rezultati mapiranja prema različitim scenarijima klasificirani su kao 0,5 – neprikladno, 0,51-0,8 – prikladno i 0,81- 1,0 – najprikladnije stanište. Prema rezultatima mapiranja otkrivenim na temelju različitih godina i scenarija, crni strvinar ima prikladno stanište u najmanje 16,13 % područja istraživanja u trenutnoj situaciji, a broj će se smanjiti na 13,95 % u 2100. godini u klimatskom scenariju SPP126, 10,11 % u klimatskom scenariju SPP370 i 7,36 % u klimatskom scenariju SPP585. Kao rezultat, kada se mapiranje klimatskog scenarija SSP585 iz 2100. usporedilo s trenutnim mapiranjem prikladnosti staništa, utvrđeno je da se prikladnost staništa za istraživanu vrstu supa smanjila za približno 55 %. Stoga će ovi rezultati poslužiti kao izvor informacija kako bi se spriječilo izumiranje crnoga strvinara, kako bi se unaprijed zaštitila njegova sadašnja i buduća rasprostranjenost te smanjio utjecaj promjenjivih klimatskih uvjeta.