Šumarski list

Doprinos interpretacije okoliša u zaštiti prirode: primjer zaštićenih područja u Republici Hrvatskoj

čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

Interpretacija prirodnih vrijednosti i upravljanje posjetiteljima u zaštićenim područjima međusobno su povezani na više načina i predstavljaju važnu kariku u aktivnostima zaštite prirode. Ovaj rad ispituje osnovne elemente interpretacije i upravljanja posjetiteljima u odabranim zaštićenim područjima Republike Hrvatske. Zaštićena područja jedan su od glavnih elemenata turističke slike Hrvatske sa značajnim ekonomskim učincima u generiranju broja posjetitelja. Međutim, to može doprinijeti degradaciji prirodnih vrijednosti ili pomoći u zaštiti prirode. Zbog takvih izazova neophodno je bolje razumjeti važnost centara za posjetitelje, turističkih tura i načina na koji se etički kodeksi primjenjuju u zaštićenim područjima. U ovome radu istražuje se zastupljenost tehnika i alata interpretacije okoliša u sedam zaštićenih područja Republike Hrvatske pomoću podataka koji su pribavljeni uglavnom anketnim istraživanjem. Osnovni rezultati pokazuju da je Hrvatska ostvarila napredak u prethodnom razdoblju u području interpretacije prirodnih i kulturnih vrijednosti na teritoriju svojih zaštićenih područja. Taj napredak nije samo zabilježen u regijama gdje turizam ima masovni karakter i gdje su posjete značajne, već je ostvaren i u udaljenim kontinentalnim dijelovima Hrvatske. Takav pristup u razvoju zaštićenih područja pokazuje da ona nisu samo masovne turističke destinacije, već i mjesta za složenije razumijevanje koncepta zaštite prirode i održivog razvoja povezanog s korištenjem njezinih potencijala.

Analiza protupožarnih mjera i troškova u zaštiti šuma na području krša Republike Hrvatske

Damir Barčić, Matija Lukinić, Stjepan Posavec — čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

U radu su analizirane mjere potrebne za protupožarnu zaštitu i s njima povezani troškovi koji se odnose na razdoblje prije, za vrijeme i poslije požara. Razvidno je da se troškovi povećaju u uvjetima učestalih požara. Stoga je nužno intenzivirati preventivne mjere i radove koji mogu smanjiti rizik od nastanka požara otvorenog prostora i utjecati na smanjenje površine zahvaćene požarom. U radu su navedene preventivne mjere koje bi se trebale provesti svake požarne sezone radi učinkovitosti sustava protupožarnih aktivnosti. Naime, njihova učinkovitost izravno može utjecati na smanjenje ukupnih troškova prilikom gašenja požara jer je potrebna manja potrošnja i korištenje resursa u vatrogastvu. Troškovi su visoki kada se uzima u obzir vatrogasna intervencija zemaljskih snaga koja se povećava sudjelovanjem protupožarnih zrakoplova. Ključno razdoblje u kojem preventivne mjere trebaju biti uspješno provedene je tijekom požarne sezone od 1. lipnja do 30. rujna. Također, svako ulaganje u preventivne mjere u šumarstvu smanjuje troškove sanacije požarišta te obnove šuma i šumskih zemljišta.

Wild pear (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) fruit and seed morphology depending on fruit size

Damir Drvodelić, Milan Oršanić, Marko Vuković, Tomislav Jemrić — čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

Cilj istraživanja je utvrditi utjecaj veličine ploda divlje kruške (Pyrus pyraster (L.) Burgsd.) na morfološka svojstva ploda i sjemena. Plodovi divlje kruške uzrokovani su nasumično sa 10 stabla na području Žumberačkog gorja u jesen 2022. godine. Navedeni plodovi podijeljeni su u tri grupe prema njihovoj masi (mali (<10g), srednji (10 – 15g) I veliki (>15g)). Veličina ploda je imala statistički značajan utjecaj na sljedeća morfološka svojstva: masa ploda, duljina ploda, širina ploda, broj punih sjemenki, masa sviježeg sjemena po plodu, masa 1 svježeg sjemena i masa zračno-suhog sjemena po plodu; dok za indeks oblika ploda, broj šturih sjemenki, masa 1 zračno-suhog sjemena i udio suhe tvari nije zabilježena značajna razlika. Za sva navedena svojstva za koja je zabilježena značajna razlika, veliki plodovi su imali značajno najviše vrijednosti, dok su u većini slučajeva (sa iznimkom mase 1 svježe sjemenke) srednji plodovi imali značajno veće vrijednosti od malih plodova. Pri usporedbi korelacijskih koeficijenata sa različitim grupama veličine, vidljivo je da je veća veličina ploda značajno utjecala na broj punih sjemenki samo u srednjim i velikim plodovima. Također, vidljivo je da od parametara veličine ploda, masa i širina ploda, a ne duljina ploda, imaju glavni utjecaj na broj punih sjemenki. Provedena analiza glavnih komponenti rezultirala je s dvije funkcije koje su imale veće eigen vrijednosti od 1, i koje su objasnile 75.88% ukupne varijabilnosti. Veliki plodovi razlikuju se u odnosu na male i djelomično u odnosu na srednje po F1 osi. F1 os je uglavnom pod utjecajem mase ploda, duljine ploda, širine ploda, broja punih sjemenki, mase svježeg sjemena po plodu i mase suho-zračnog sjemena po plodu. Na temelju rezultata koji su dobiveni u ovom istraživanju može se zaključiti da za rasadničarsku proizvodnju sjemenjaka divlje kruške veći plodovi trebaju imati prednost zbog veće broja punih sjemenki.

Fenotipska varijacija svojstava listova u prirodnim populacijama Quercus petraea ((Matt.) Liebl.) u Bosni i Hercegovini

Mirzeta Memišević Hodžić, Azra Čabaravdić, Dalibor Ballian — čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

Hrast kitnjak (Quercus petraea (Matt.) Lieblein) jedna je od ekonomski i ekološki vrlo važnih vrsta šumskog drveća i javlja se u oko 15% svih šuma u Bosni i Hercegovini. Prirodne populacije hrasta kitnjaka u Bosni i Hercegovini predstavljaju specifične zajednice koje se razlikuju od jedinki iz svog optimuma u zapadnoj, južnoj i istočnoj Europi, te predstavljaju genetičke specifikume bitne za očuvanje biološe raznolikosti hrasta kitnjaka u Europi. Istraživanjem morfoloških svojstava listova željelo se utvrdi stupanj unutarpopulacijske i međupopulacijske varijabilnosti hrasta kitnjaka na području Bosne i Hercegovine, te veze između variranja populacija u fenotipskim svojstvima i geoklimatskih čimbenika. Rezultati istraživanja bit će iskorišteni prilikom odabira mjera za očuvanje ove vrste šumskog drveća.
Analizirano je 13 svojstava listova hrasta kitnjaka, sakupljenih sa 237 stabala iz 24 prirodne populacije.
Rezultati su pokazali da su koeficijenti varijacije za sva mjerena svojstava u rasponu od 13.3% za duljinu plojke, do 26.5% za duljinu peteljke. Analiza varijance (ANOVA) otkrila je postojanje fenotipskih varijacija unutar i među populacijama. Varijacija unutar populacija bila je prosječno 28.44% i veća nego između populacija (prosječno 16.2%). Klaster analiza pokazala je razdvajanje populacija u dva glavna klastera, gdje su jednom klasteru pripale populacije Jajce Komotin i Fojnica, a drugom klasteru sve ostale populacije. Većina analiziranih svojstava lista (osim duljine peteljke, omjera širine i duljine lista i broja režnjeva) bila je u korelaciji sa geografskom širinom, srednjom temperaturom kvartala s najviše padalina i količinom padalina u najtoplijem kvartalu.
Ovi rezultati mogu biti korišteni za očuvanje raznolikosti i upravljanje resursima hrasta kitnjaka u budućnosti.

Modeliranje potencijalne distribucije nekih sporednih šumskih proizvoda

Alican Çıvğa, Serkan Gülsoy, Özdemir Şentürk — čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

Sporedni šumski proizvodi postali su sve važniji u mnogim područjima kao što su medicina, farmacija, industrija, hrana, kozmetika i parfemska industrija, a danas se naveliko koriste. Na temelju toga izrađeni su distribucijski modeli tri različita sporedna šumska proizvoda koji su važni u regiji Fethiye-Babadağ te su dobivene karte potencijalne rasprostranjenosti. Babadağ je jedno od 9 najznačajnijih područja u Turskoj. Za modeliranje u istraživanju korištena je MaxEnt metoda. Generirano je 15 topografskih varijabli za korištenje u modeliranju. Klimatski podaci korišteni u modeliranju također su dobiveni iz baze podataka CHELSA. Kao rezultat procesa modeliranja za vrstu, vrijednost AUC modela dobivena za vrstu Arbutus andrachne L. bila je 0,954, za vrstu Origanum onites L. 0,822, a za vrstu Pistacia terebinthus L. 0,806. Uočeno je da su modeli valjani za sve tri vrste, na temelju dobivenih AUC vrijednosti. Za svaku vrstu prema ovim modelima dobivene su karte potencijalne rasprostranjenosti. Smatra se da ove karte mogu imati učinkovitu i praktičnu ulogu u planiranju studija za svaku vrstu.

Studija o mjerenju objektivne ocjene orijentacije za analizu u šumarstvu: primjer šumskih cesta i klizišta

Taha Yasin Hatay , Zübeyir Özcan, Selçuk Gümüş — čet, 07 stu 2024 00:00:00 +0100

U šumarstvu, mjerenja se provode kako bi se razumjelo stanje prirodnih ekosustava i njihove promjene. Istraživanja su izvijestila da zemljopisne značajke poput nadmorske visine, nagiba i orijentacije izrazito utječu na ekosustav te je ključno njihovo točno mjerenje. Također, u šumarskoj analizi i procjeni rizika, te se značajke moraju objektivno i točno ocjenjivati. Nadmorska visina i nagib mogu se jednostavno izmjeriti i ocijeniti pomoću sustava temeljenih na GIS-u. Iako se orijentacija može jednostavno mjeriti, istraživanja su predložila različite pristupe njezinom bodovanju. Razlog za ovu raznolikost je u tomu što istraživanja određuju orijentaciju vizualno, a kružna struktura orijentacije otežava ocjenjivanje. Također, ocjena orijentacije razlikuje se ovisno o polutci i konceptu istraživanja. Stoga je zahtjev za objektivnom i lako primjenjivom metodom mjerenja i ocjenjivanja orijentacije temeljenom na GIS-u moguć. U ovom istraživanju odabrano je Šumsko poduzeće Maçka, koje se nalazi u provinciji Trabzon u Turskoj, te je dobivena karta orijentacija u regiji. Zatim je iz regije odabrano 30 šumskih cesta i 30 klizišta. Šumske ceste i klizišta ocjenjivani su prema izgledu, vizualno. Vizualne procjene ocjenjivane su prema istraživanjima u literaturi. Uostalom, prema predloženoj metodi određene su i ocjene orijentacije šumskih prometnica i klizišta. Ova metoda predlaže ocjenjivanje orijentacije pomoću piksela i kružnog usrednjavanja. Rezultati su uspoređeni i pokazali su da su studije ocjenjivanja orijentacije u literaturi subjektivne te da međusobno proturječe na mnogo načina. Rezultati su također pokazali da je predložena metoda točna, objektivna i učinkovita u mjerenju i ocjenjivanju orijentacije. Također, predložena metoda pruža virtualni pristup umjesto vizualnog. Konačno, predložena metoda dijeli se kao ArcMap Toolbox otvorenog koda koji se isporučuje krajnjem korisniku.