World of Health

Učestalost politoksikomanije s obzirom na spol

2023-07-21T16:13:09+02:00

Uvod: Politoksikomanija sve je zastupljeniji psihijatrijski entitet u okviru bolničkog psihijatrijskog liječenja.
Cilj rada bio je ispitati učestalost politoksikomanije na Klinici za psihijatriju Klinčkog bolničkog centra Rijeka u odnosu na spol, dob, obrazovanje i učestalost korištenja mjera liječenja.
Ispitanici i metode: U retrospektivnom istraživanju provedenom u dva razdoblja, od 1.1.2014. do 31.12.2014. i od 1.1.2019. do 31.12.2019. godine, prikupljeni su podaci putem Integriranog bolničkog informacijskog sustava za 143 ispitanika iz dijagnostičke skupine F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga, ili uzimanjem ostalih psihoaktivnih tvari, a koji su se liječili na Klinici za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Rijeka, od čega 60 ispitanika u 2014. godini i 83 ispitanika u 2019. godini.
Rezultati: U 2019. zabilježen je veći broj oboljelih od politkosikomanije u odnosu na isto razdoblje pet godina ranije, pri čemu je omjer muškaraca i žena u oba razdoblja 3,5:1. Žene s dijagnozom politoksikomanije imaju niži obrazovni status od muškaraca u 2014. godini, ali ne i pet godina kasnije. Žene s politoksikomanijom značajno su češće u hospitalnom tretmanu i češće imaju dijagnosticiran poremećaj raspoloženja i shizoidni poremećaj u odnosu na muškarce.
Zaključak: Zabrinjavajući je uzlazni trend hospitalizacija zbog politoksikomanije prisutan kod oba spola, stoga je iznimno važno rano prepoznavanje navedenog problema u samoj zajednici i osvještavanje istog kroz različite preventivne akcije i programe.

Analiza zdravstvene skrbi pacijenata sa SARS-CoV-2 bolesti

2023-07-25T16:01:04+02:00

Cilj istraživanja: Prikazati ukupan broj i demografske podatke pacijenata s COVID-19 liječenih u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Rijeka, udio pacijenata koji je zahtijevao bolnički prijem te invazivnu mehaničku ventilaciju, stopu smrtnosti te trajanje bolničkog liječenja.

Metode istraživanja: Retrospektivno prikupljenim podacima obuhvatilo se 1739 pacijenata s COVID - 19 liječenih u KBC-u u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 28. veljače 2021. godine. Podaci su prikupljeni iz baze podataka IBIS, a obrađeni i grafički prikazani korištenjem programa Microsoft Office Excel i Prism 10 for Mac OS.

Rezultati: Od 1739 pacijenata s COVID - 19, 1192 (68,55%) paci-jenta su ambulantno liječena, dok je kod njih 547 (31,45%) bilo in-dicirano bolničko liječenje, od čega je invazivnu mehaničku venti-laciju (IMV) zahtijevalo 146 (26,69%) pacijenata. Veći broj bolnički liječenih pacijenata bio je muškog spola (64,17%) i starije od 65 go-dina (66,54%). Medijan trajanja bolničkog liječenja iznosio je 9,75 dana, a 19,01% hospitaliziranih pacijenata provelo je više od 15 dana u bolnici. Od hospitaliziranih pacijenata, 62,34% se oporavilo, dokje 37,66% umrlo. Od ukupnog broja preminulih (206), 129 (62,62%)bili su muškarci, a 77 (37,38%) žene. Najmlađi preminuli pacijentimao je 27 godina i proveo je 9 dana u bolnici, dok je najstariji prem-inuli pacijent imao 100 godina i proveo je jedan dan na bolničkomliječenju.

Zaključak: U analiziranom razdoblju, stopa smrtnosti od infekcije sa SARS-CoV-2 u KBC Rijeka bila je visoka i za bolnički je liječene pacijente iznosila 37,66%

Znanja studenata sestrinstva o trajnom srčanom elektrostimulatoru i kvaliteti života bolesnika s ugrađenim trajnim srčanim elektrostimulatorom

2023-09-04T14:04:45+02:00

Uvod: Srčana elektrostimulacija jedna je od najsuvremenijih metoda liječenja srčanih aritmija, a medicinska sestra/tehničar kao dio medicinskog tima ima značajnu ulogu u medicinskom zbrinjavanju i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Stoga je cjeloživotno učenje i kontinuirano unapređivanje znanja i vještina medicinskih sestara/tehničara tijekom i nakon redovitog školovanja presudno u pružanju kvalitetne medicinske skrbi. Cilj istraživanja je bio usporediti znanja redovnih studenata prve godine prijediplomskog studija Sestrinstva o trajnom srčanom elektrostimulatoru te zbrinjavanju i kvalitetiživota bolesnika s ugrađenim trajnim elektrostimulatorom sa znan-jima studenata druge i treće godine.

Materijali i metode: Istraživanje je provedeno na Fakultetu zdravstvenih studija u Ri-jeci anketiranjem studenata. Uzorak istraživanja bili su studenti oba spola, prve, druge i treće godine redovnog preddiplomskog studija Sestrinstva. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 90 ispi-tanika. Rezultati ispunjene ankete su u dijelu ispitivanja znanja o elektrostimulatoru te ispitivanju znanja o kvaliteti života bolesnika s trajnom srčanim elektrostimulatorom svrstani u 3 skupine: ne-dovoljno znanje (≤ 9 bodova), srednje znanje (10 do 16 bodova) i zavidno znanje (> 16 bodova). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni pomoću računalnog programa Microsoft Excel i Statistica 13.3 (TIBCO Software Inc.

Rezultati: U procjeni znanja studenata o trajnoj srčanoj elektrostimulaciji stu-denti svih godina postigli su srednje znanje, bez statistički značajih odstupanja u postignutim bodovima (p=0.41). U dijelu upitnika gdje se procjenjuje znanje studenata o kvaliteti života bolesnika s ugrađenim trajnim srčanim elektrostimulatorom, sve tri studi-jske godine postigle su također podjednake rezultate koji variraju između 15 i 17 bodova (p=0.11).

Zaključak: Studenti svih triju godina studija imaju srednje znanje o trajnom srčanom elektrostimulatoru, što je dobra osnova i motiv za daljnje unapređivanje kvalitete nastave, ali i usavršavanje znanja u kasni-jem specijalističkom usavršavanju tijekom radnog vijeka, kako bi se skrb o bolesnicima s trajnim srčanim elektrostimulatorom i njihova kvaliteta života kontinuirano poboljšavala.

Percepcija profesionalnog stresa djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka

2023-08-16T14:33:22+02:00

UVOD: Medicinske sestre-tehničari na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu svakodnevno su izloženi raznim opasnostima i stresnim situacijama; svjedoče teško bolesnim pacijentima, traumama i smrti, doživljavaju konfliktne situacije s pacijentima, pratnjom i ostalim zdravstvenim djelatnicima, suočavaju se s manjkom osoblja i sredstava za rad, prekovremenim satima i ostalim faktorima koji utječu na povećanu razinu stresa.

CILJ: Cilj je istraživanja ispitati razinu percipiranog profesionalnog stresa među djelatnicima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka te utvrditi utjecaj duljine radnog staža i zanimanja na percipirani stres.

ISPITANICI I METODE: Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 50 ispitanika, djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, tijekom lipnja 2023. godine. Korišten je validirani „Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“.

REZULTATI: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 50 ispitanika ( 60% žena). Najveći broj ispitanika starosne je dobi 20-29 godina. Najčešće je zanimanje ispitanika medicinska sestra/tehničar (76%). Rezultati istraživanja ukazuju da su djelatnici OHBP-a izloženi visokoj razini stresa, ali samo kod faktora koji se odnosi na organizaciju rada i financije. Djelatnici s radnim stažem >5 godina imaju višu razinu stresa od onih s radnim stažem <5 g., dok zanimanje nema utjecaja na percipiranu razinu stresa.

ZAKLJUČAK: Vodeći faktor koji dovodi do profesionalnog stresa djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, osobito medicinskih sestara/tehničara, je „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“.

Gustoća kosti i biokemijski pokazatelji koštane pregradnje kod žena u menopauzi (koštane promjene u menopauzi)

2023-08-30T14:25:31+02:00

Uvod: Menopauza predstavlja razdoblje obilježeno velikim promjenama kod žena koje se očituju smanjenjem mineralne gustoće kosti, smanjenjem vrijednosti deoksipiridolina, vitamina D i alkalne fosfataze. Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi postoji li razlika u mineralnoj gustoći kosti kod žena koje nemaju menstruaciju manje od pet godina i kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina i usporediti biokemijske pokazatelje koštane pregradnje kod obje skupine žena.

Ispitanici i metode: U ispitivanje je uključeno 37 žena koje su podijeljene u skupinu žene koje nemaju menstruaciju manje od pet godina (N=13 žena) i skupinu žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina (N=24 žena). Svim ispitanicama izvađena je krv iz koje su se određivali alkalna fosfataza i vitamin D, dok se iz prikupljenog 24-satnog urina određivala vrijednost deoksipiridinolina. Osim toga, svim ispitanicama je učinjena denzitometrijska analiza lumbalne kralježnice i vrata femura metodom dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije.

Rezultati: Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako je došlo do značajnog smanjena razine deoksipiridolina u urinu kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina, dok se vrijednosti vitamina D i alkalne fosfataze nisu značajno razlikovale između obje skupine žena. Mineralna gustoća kostiju lumbalne kralježnice i lijevog femura značajno je manja u skupini žena koje nemaju menstruaciju dulje od 5 godina.

Zaključak: Dobiveni rezultati pokazali su kako su biokemijski pokazatelji koštane pregradnje povećani u prvih pet godina nakon menopauze te bi određivanje ovih parametara u krvi i urinu moglo biti učinkovita metoda za određivanje pacijenata s brzom pregradnjom kostiju nakon početka menopauze.

Učinkovitost fizikalne terapije u jedinici intenzivnog liječenja u razdoblju od godinu dana

2023-07-24T13:19:49+02:00

Uvod: Rana fizioterapija u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) neophodna je kako bi se minimalizirale komplikacije produljenog liječenja i smanjila duljina boravka u JIL-u. Stoga su na Klinici za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli Kliničkog bolničkog centra Rijeka od 1. veljače 2022. godine fizioterapeuti preuzeli dvanaestosatne smjene. Cilj je ovog istraživanja prikazati učinkovitost fizikalne terapije usporedbom razdoblja u kojima su fizioterapeuti radili osmosatne smjene s dvanaestosatnim smjenama kroz duljinu boravka i broj vertikaliziranih bolesnika.

Materijali i metode: Istraživanje je provedeno na uzorku od 1326 bolesnika, dok je u daljnju obradu uključeno 437 bolesnika. Bolesnici su liječeni na Odjelu za intenzivno liječenje od 1. veljače 2021. godine do 31. siječnja 2023.godine.

Rezultati: Prosječna je dob bolesnika liječenih u JIL-u 59 godina, od čega je 71,17% muškaraca. Vodeća dijagnoza kod prijema bolesnika koji su boravili duže od jednog dana je akutna respiracijska insuficijencija (16,02%), dok su najčešći komorbiditeti bolesti srčano-žilnog sustava (67,96%). Ne postoji statistički značajna razlika u duljini boravka bolesnika u razdoblju kada su fizioterapeuti radili osmosatne smjene u odnosu na dvanaestosatne, ali su se bolesnici brže (13,58%) odvajali od invazivne mehaničke ventilacije te su češće (13,58%) vertikalizirani prije otpusta na odjel.

Zaključak: Rana fizioterapija i respiratorna rehabilitacija od iznimne je važnosti jer skraćuju trajanje mehaničke ventilacije, duljina boravka u JIL-u te minimaliziraju komplikacije stečene produljenim boravkom u JIL-u. Dvanaestosatne smjene fizioterapeutima omogućuju kontinuirani rad i praćenje bolesnika te rehabilitaciju prilagođenu općem stanju i tijeku liječenja.

Antropometrijske osobitosti terminske novorođenčadi

2023-09-21T09:52:17+02:00

Cilj ovog istraživanja je bilo utvrditi prosječnu težinu terminske novorođenčadi te uočiti razliku između muške i ženske novorođenčadi. Također cilj je bio utvrditi da li mjere novorođenčadi utječu na način dovršenja poroda, povećavaju li se te mjere s gestacijskom dobi te da li neke bolesti majke utječu na antropometrijske osobitosti novorođenčadi.

Metode: Istraživanje je provedeno prikupljanjem podataka uvidom u medicinsku dokumentaciju – Knjigu rađaonskog protokola na Klinici za ginekologiju i porodništvo, KBC-a Rijeka. Prikupljeni su podaci u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine. Uzorak je obuhvaćao svu djecu koja su rođena u terminu.

Rezultati: Od 2 421 novorođenčadi, 2 260 (93%) je bilo rođeno u terminu, 1 140 (50,4%) djece je muškog spola, a 1 120 (49,6%) je ženskog spola. Prosječna duljina, težina i opseg glave muške novorođenčadi veći su od ženske novorođenčadi (svi p<0,001) dok se težina i duljina kod blizanaca ne razlikuju (svi p>0,05), a opseg glave muške novorođenčadi je veći (p=0,018). Od 2 381 žena, njih 53 (2,23%) je imalo hipertenzivne poremećaje u trudnoći, 365(15,33%) je imalo gestacijski dijabetes mellitus, 59(2,48%) je bilo pretilo, te ostalih 1 904 (79,97%) je bolovalo od nekih drugih bolesti ili uopće nisu bolovale.

Zaključak: Osim toga potvrđeno je da antropometrijske osobitosti ovise o gestacijskoj dobi. Također, bolesti majke koje utječu na antropometrijske osobitosti su pokazale značajnu razliku kod majki s GDM-om i pretilih majki u odnosu na majke s hipertenzivnim poremećajem. Međutim, prisutne razlike ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja.

Uloga terapijskog psa u životu obitelji i djece s poteškoćama u razvoju

2023-10-18T09:49:35+02:00

Uvod: Djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji uključeni su u pro-grame rane intervencije i rehabilitacije. Jedan od rehabilitacijskih programa uključuje suživot psa pomagača/psa vodiča u obitelji dje-teta s teškoćama u razvoju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati i procijeniti dobrobiti djece i obitelji djece s teškoćama u razvoju koja imaju psa pomagača/psa vodiča.

Metode: U istraživanju su sudjelovale obitelji djece s teškoćama u raz-voju koje imaju psa pomagača/psa vodiča. Podatci su prikupljeni putem anketnog upitnika posebno kreiranog za ovo istraživanje u elektroničnom obliku pomoću Google Formsa uz podršku Centra za rehabilitaciju Silver, Zagreb, RH u 2023.g.

Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo 44 ispitanika, od toga je 32 ispitanika (72,73%) ženskog spola i 12 ispitanika (27,27%) muškog spola. 17 ispitanika (38,64%) imalo je do 40 godina života, 23 (52,27%) imalo je 41 – 50 godina , dok je 4 ispitanika (9,09%) imalo 51 i više go-dina života.Prethodno posjedovanje kućnog ljubimca nije utjecalo na procjenu dobrobiti u emocionalnom, socijalnom i motoričkom izražavanju. Ona postoji i jednaka je bez obzira na prethodno pos-jedvanje kućnog ljubimca. Procijenjeno je da dobrobit iskazuju članovi obitelji čija djeca imaju samo jednu teškoću u razvoju.

Zaključak: Prisutna je dobrobit u motoričkom, socijalnom i emocionalnom izražavanju djeteta bez obzira na brojnost prisutnih teškoća, a povezana je s prisutnošću psa pomagača/psa vodiča u njihovom kućanstvu.

Fizika na Preddiplomskom stručnom studiju Radiološke tehnologije

2023-07-21T16:10:48+02:00

Tehnološki napredak i razvoj računala omogućili su proizvodnju složenih uređaja koji koriste ionizirajuće zračenje za elektroničko snimanje ljudskog tijela, kao i obradu slikovnih prikaza u dijagnostičke i terapijske svrhe. Studentima Prijediplomskog stručnog studija Radiološka tehnologija je neophodno temeljito poznavanje fizike za učinkovitu i sigurnu uporabu novih tehnologija, ali i za razumijevanje principa njihovog rada. Iako spomenuti studij povezuje znanja iz područja informatike i statistike s medicinskim, tek uz razumijevanje fizikalnih zakonitosti o konceptima koji se spominju u okviru medicinske radiologije, studenti postaju kompletni stručnjaci educirani za samostalan rad ili rad u timu u području radiografije, nuklearno-medicinske te radiološke dijagnostike i terapije.

Istovremeno, poznavanje i konceptualno tumačenje zakona fizike nužni su za razumijevanje temeljnih bioloških procesa unutar ljudskog tijela, poput rada srca ili prijenosa živčanih impulsa. Stoga se u okviru kolegija Fizika stavlja naglasak na poznavanje strukture tvari i građe atoma, elektromagnetizma, ultrazvuka, elementarne nuklearne fizike, prirode ionizirajućeg zračenja te proizvodnje i primjene X zraka koje su temeljne za razumijevanje fizike medicinskog snimanja.

U radu su izdvojena neka područja koja su sastavni dio kolegija Fizika na Prijediplomskom stručnom studiju Radiološke tehnologije.

Uvodnik

2023-12-11T14:04:34+01:00

In memoriam: prof. dr. sc. Alan Šustić, dr. med. (1965.-2023.)

2023-11-08T15:25:18+01:00

In memoriam

Znanstvene aktivnosti Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci u 2023. godini

2023-11-24T13:43:24+01:00

Inicijativom Odbora za znanost Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci tijekom 2023. godine potaknut je niz znanstvenih aktivnosti u koji su uključeni nastavnici i studenti u zajednički znanstveno-istraživački rad. Katedre Fakulteta organizirale su znanstvenu tribinu koje su bile otvorene i za građanstvo. Osim tribina organizirali su se i dani Fakulteta, dvije međunarodne konferencija i dobilo se nekoliko važnih projekata.

Sveobuhvatna skrb u pretilog bolesnika s kroničnim ranama potkoljenica i limfedemom – prikaz bolesnika

2023-09-13T20:54:55+02:00

U procesu cijeljenja rane događaju se brojni procesi kojima se, čak i u idealnim prilikama, stvara funkcionalno manje vrijedno tkivo uz strukturne i funkcionalne promjene. Brojni su čimbenici rizika za nastanak kronične i teško cijeleće rane. Prisutnost rane kao i dugotrajnost liječenja utječu na sve sfere života bolesnika te dovode do pada kvalitete života. Prikazom pretilog bolesnika s ranama potkoljenica, limfedemom i otežanim kretanjem uz bolove radi osteoartritisa kuka te pareze peronealnog živca uz kljenut stopala, opisan je model skrbi prema principu sveobuhvatne individualizirane skrbi uz biopsihosocijalni pristup. Necijeleće rane i pretilost bile su zapreka za neophodan operativni zahvat ugradnje totalne endoproteze kuka. Dijagnostički postupci uključivali su procjenu bolesnika i čimbenika cijeljenja, procjenu vaskularnog statusa nogu obojenim doplerom i mjerenjem pedobrahijalnog indeksa, procjenu edema, rana kao i psihosocijalnog statusa bolesnika. U terapiji su primjenjena pomagala za kompresivnu terapiju, lokalni postupci obrade rane uz pokrivala i njega kože. Provedena je edukacija bolesnika i člana obitelji o kompresivnoj terapiji, uz davanje savjeta i savjetovanja o prehrani i vježbanju kao i suportivna psihoterapija. Kronične rane na desnoj potkoljenici zacijelile su za dva tjedna, a na lijevoj za 11 tjedana, bez recidiva od dvije godine. U vremenu od 20 mjeseci bolesnik je postigao preporučenu tjelesnu težinu te je podvrgnut planiranoj operaciji koja je polučila dobar terapijski rezultat u vidu nestanka bolova i dobrog hodanja, bez ikakvih komplikacija zahvata. Partnerski odnos s bolesnikom uz visok nivo motiviranosti i suradljivosti, poglavito u primjeni kompresivne terapije, utjecali su ne samo na cijeljenje rana, što je bio primarni cilj, već i na podizanje ukupne kvalitete bolesnikova života. Za takav opseg skrbi potrebna su dodatna specifična znanja i vještine zdravstvenih djelatnika kao i dodatna oprema ordinacija koja skrbi za bolesnika s ranama.