https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh <div class="elementor-element elementor-element-f4b50b0 UNIRI-single-post-content elementor-widget elementor-widget-theme-post-content" data-id="f4b50b0" data-element_type="widget" data-widget_type="theme-post-content.default"> <div class="elementor-widget-container"> <div class="wp-block-image"> <figure class="alignright size-large is-resized"><img class="wp-image-4324" src="https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh-1024x166.png" sizes="(max-width: 256px) 100vw, 256px" srcset="https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh-1024x166.png 1024w, https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh-300x49.png 300w, https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh-768x124.png 768w, https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh-1536x249.png 1536w, https://fzsri.uniri.hr/wp-content/uploads/2023/04/woh.png 1544w" alt="" width="256" height="42" /></figure> </div> <p>Časopis <strong><em>World of Health</em></strong> službeni je časopis Fakulteta zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci, te objavljuje radove zdravstvene tematike. Časopis je otvoren svim znanstvenicima i stručnjacima iz područja medicine i zdravlja te autorima koji nisu iz područja zdravstva , ali rukopis koji žele objaviti u području je zdravlja i zdravstva.</p> <p><strong><em>World of Health</em></strong> is the official journal of the Faculty of Health Studies, University of Rijeka, which publishes articles related to health topics. The journal is open to all medical and health scientists and professionals, as well as to the authors who are not in the health care field, but the manuscript they wish to publish deals with health and health care.</p> </div> </div> Fakultet zdravstvenih studija, Sveučilište u Rijeci hr-HR World of Health 2623-5773 <p>Časopis je u otvorenom pristupu te je distribuiran pod uvjetima Creative Commons (CC BY-NC 4.0 DEED) licencije, koja dopušta neograničenu upotrebu, distribuciju i reprodukciju u bilo kojem mediju u isključivo nekomercijalne svrhe, pod uvjetom da se citira izvor.</p> <p>This is an open access journal distributed under the terms of the Creative Commons Attribution License (CC BY-NC 4.0 DEED), which permits unrestricted use, distribution, and reproduction in any medium or format for noncommercial purposes only, and only so long as attribution is given to the creator.</p> https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27374 <p>U procesu cijeljenja rane događaju se brojni procesi kojima se, čak i u idealnim prilikama, stvara funkcionalno manje vrijedno tkivo uz strukturne i funkcionalne promjene. Brojni su čimbenici rizika za nastanak kronične i teško cijeleće rane. Prisutnost rane kao i dugotrajnost liječenja utječu na sve sfere života bolesnika te dovode do pada kvalitete života. Prikazom pretilog bolesnika s ranama potkoljenica, limfedemom i otežanim kretanjem uz bolove radi osteoartritisa kuka te pareze peronealnog živca uz kljenut stopala, opisan je model skrbi prema principu sveobuhvatne individualizirane skrbi uz biopsihosocijalni pristup. Necijeleće rane i pretilost bile su zapreka za neophodan operativni zahvat ugradnje totalne endoproteze kuka. Dijagnostički postupci uključivali su procjenu bolesnika i čimbenika cijeljenja, procjenu vaskularnog statusa nogu obojenim doplerom i mjerenjem pedobrahijalnog indeksa, procjenu edema, rana kao i psihosocijalnog statusa bolesnika. U terapiji su primjenjena pomagala za kompresivnu terapiju, lokalni postupci obrade rane uz pokrivala i njega kože. Provedena je edukacija bolesnika i člana obitelji o kompresivnoj terapiji, uz davanje savjeta i savjetovanja o prehrani i vježbanju kao i suportivna psihoterapija. Kronične rane na desnoj potkoljenici zacijelile su za dva tjedna, a na lijevoj za 11 tjedana, bez recidiva od dvije godine. U vremenu od 20 mjeseci bolesnik je postigao preporučenu tjelesnu težinu te je podvrgnut planiranoj operaciji koja je polučila dobar terapijski rezultat u vidu nestanka bolova i dobrog hodanja, bez ikakvih komplikacija zahvata. Partnerski odnos s bolesnikom uz visok nivo motiviranosti i suradljivosti, poglavito u primjeni kompresivne terapije, utjecali su ne samo na cijeljenje rana, što je bio primarni cilj, već i na podizanje ukupne kvalitete bolesnikova života. Za takav opseg skrbi potrebna su dodatna specifična znanja i vještine zdravstvenih djelatnika kao i dodatna oprema ordinacija koja skrbi za bolesnika s ranama.</p> <p> </p> <p> </p> <p> </p> Tamara Sinožić Jadranka Kovačević Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 72 78 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27124 <p><strong>Uvod:</strong> Politoksikomanija sve je zastupljeniji psihijatrijski entitet u okviru bolničkog psihijatrijskog liječenja.<br />Cilj rada bio je ispitati učestalost politoksikomanije na Klinici za psihijatriju Klinčkog bolničkog centra Rijeka u odnosu na spol, dob, obrazovanje i učestalost korištenja mjera liječenja.<br /><strong>Ispitanici i metode:</strong> U retrospektivnom istraživanju provedenom u dva razdoblja, od 1.1.2014. do 31.12.2014. i od 1.1.2019. do 31.12.2019. godine, prikupljeni su podaci putem Integriranog bolničkog informacijskog sustava za 143 ispitanika iz dijagnostičke skupine F19 - Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani uzimanjem više droga, ili uzimanjem ostalih psihoaktivnih tvari, a koji su se liječili na Klinici za psihijatriju, Kliničkog bolničkog centra Rijeka, od čega 60 ispitanika u 2014. godini i 83 ispitanika u 2019. godini.<br /><strong>Rezultati:</strong> U 2019. zabilježen je veći broj oboljelih od politkosikomanije u odnosu na isto razdoblje pet godina ranije, pri čemu je omjer muškaraca i žena u oba razdoblja 3,5:1. Žene s dijagnozom politoksikomanije imaju niži obrazovni status od muškaraca u 2014. godini, ali ne i pet godina kasnije. Žene s politoksikomanijom značajno su češće u hospitalnom tretmanu i češće imaju dijagnosticiran poremećaj raspoloženja i shizoidni poremećaj u odnosu na muškarce.<br /><strong>Zaključak:</strong> Zabrinjavajući je uzlazni trend hospitalizacija zbog politoksikomanije prisutan kod oba spola, stoga je iznimno važno rano prepoznavanje navedenog problema u samoj zajednici i osvještavanje istog kroz različite preventivne akcije i programe.</p> Ivan Kasić Tanja Grahovac Juretić Fadil Habibović Aleksandra Stevanović Klementina Ružić Elizabeta Dadić Hero Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 10 16 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27153 <p><strong>Cilj istraživanja:</strong> Prikazati ukupan broj i demografske podatke pacijenata s COVID-19 liječenih u Kliničkom bolničkom centru (KBC) Rijeka, udio pacijenata koji je zahtijevao bolnički prijem te invazivnu mehaničku ventilaciju, stopu smrtnosti te trajanje bolničkog liječenja.</p> <p><strong>Metode istraživanja:</strong> Retrospektivno prikupljenim podacima obuhvatilo se 1739 pacijenata s COVID - 19 liječenih u KBC-u u razdoblju od 1. ožujka 2020. do 28. veljače 2021. godine. Podaci su prikupljeni iz baze podataka IBIS, a obrađeni i grafički prikazani korištenjem programa Microsoft Office Excel i Prism 10 for Mac OS.</p> <p><strong>Rezultati:</strong> Od 1739 pacijenata s COVID - 19, 1192 (68,55%) paci-jenta su ambulantno liječena, dok je kod njih 547 (31,45%) bilo in-dicirano bolničko liječenje, od čega je invazivnu mehaničku venti-laciju (IMV) zahtijevalo 146 (26,69%) pacijenata. Veći broj bolnički liječenih pacijenata bio je muškog spola (64,17%) i starije od 65 go-dina (66,54%). Medijan trajanja bolničkog liječenja iznosio je 9,75 dana, a 19,01% hospitaliziranih pacijenata provelo je više od 15 dana u bolnici. Od hospitaliziranih pacijenata, 62,34% se oporavilo, dokje 37,66% umrlo. Od ukupnog broja preminulih (206), 129 (62,62%)bili su muškarci, a 77 (37,38%) žene. Najmlađi preminuli pacijentimao je 27 godina i proveo je 9 dana u bolnici, dok je najstariji prem-inuli pacijent imao 100 godina i proveo je jedan dan na bolničkomliječenju.</p> <p><strong>Zaključak:</strong> U analiziranom razdoblju, stopa smrtnosti od infekcije sa SARS-CoV-2 u KBC Rijeka bila je visoka i za bolnički je liječene pacijente iznosila 37,66%</p> Željka Injac Kata Ivanišević Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 18 24 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27508 <p><strong>Uvod:</strong> Srčana elektrostimulacija jedna je od najsuvremenijih metoda liječenja srčanih aritmija, a medicinska sestra/tehničar kao dio medicinskog tima ima značajnu ulogu u medicinskom zbrinjavanju i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Stoga je cjeloživotno učenje i kontinuirano unapređivanje znanja i vještina medicinskih sestara/tehničara tijekom i nakon redovitog školovanja presudno u pružanju kvalitetne medicinske skrbi. Cilj istraživanja je bio usporediti znanja redovnih studenata prve godine prijediplomskog studija Sestrinstva o trajnom srčanom elektrostimulatoru te zbrinjavanju i kvalitetiživota bolesnika s ugrađenim trajnim elektrostimulatorom sa znan-jima studenata druge i treće godine.</p> <p><strong>Materijali i metode:</strong> Istraživanje je provedeno na Fakultetu zdravstvenih studija u Ri-jeci anketiranjem studenata. Uzorak istraživanja bili su studenti oba spola, prve, druge i treće godine redovnog preddiplomskog studija Sestrinstva. U istraživanju je sudjelovalo ukupno 90 ispi-tanika. Rezultati ispunjene ankete su u dijelu ispitivanja znanja o elektrostimulatoru te ispitivanju znanja o kvaliteti života bolesnika s trajnom srčanim elektrostimulatorom svrstani u 3 skupine: ne-dovoljno znanje (≤ 9 bodova), srednje znanje (10 do 16 bodova) i zavidno znanje (&gt; 16 bodova). Prikupljeni podaci statistički su obrađeni pomoću računalnog programa Microsoft Excel i Statistica 13.3 (TIBCO Software Inc.</p> <p><strong>Rezultati:</strong> U procjeni znanja studenata o trajnoj srčanoj elektrostimulaciji stu-denti svih godina postigli su srednje znanje, bez statistički značajih odstupanja u postignutim bodovima (p=0.41). U dijelu upitnika gdje se procjenjuje znanje studenata o kvaliteti života bolesnika s ugrađenim trajnim srčanim elektrostimulatorom, sve tri studi-jske godine postigle su također podjednake rezultate koji variraju između 15 i 17 bodova (p=0.11).</p> <p><strong>Zaključak:</strong> Studenti svih triju godina studija imaju srednje znanje o trajnom srčanom elektrostimulatoru, što je dobra osnova i motiv za daljnje unapređivanje kvalitete nastave, ali i usavršavanje znanja u kasni-jem specijalističkom usavršavanju tijekom radnog vijeka, kako bi se skrb o bolesnicima s trajnim srčanim elektrostimulatorom i njihova kvaliteta života kontinuirano poboljšavala.</p> Laura Volarić Bojan Miletić Agneza Aleksijević Marija Spevan Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0 2023-12-22 2023-12-22 6 1 25 30 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27346 <p>UVOD: Medicinske sestre-tehničari na Objedinjenom hitnom bolničkom prijemu svakodnevno su izloženi raznim opasnostima i stresnim situacijama; svjedoče teško bolesnim pacijentima, traumama i smrti, doživljavaju konfliktne situacije s pacijentima, pratnjom i ostalim zdravstvenim djelatnicima, suočavaju se s manjkom osoblja i sredstava za rad, prekovremenim satima i ostalim faktorima koji utječu na povećanu razinu stresa.</p> <p>CILJ: Cilj je istraživanja ispitati razinu percipiranog profesionalnog stresa među djelatnicima Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka te utvrditi utjecaj duljine radnog staža i zanimanja na percipirani stres.</p> <p>ISPITANICI I METODE: Ispitivanje je provedeno na prigodnom uzorku od 50 ispitanika, djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, tijekom lipnja 2023. godine. Korišten je validirani „Upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika“.</p> <p>REZULTATI: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 50 ispitanika ( 60% žena). Najveći broj ispitanika starosne je dobi 20-29 godina. Najčešće je zanimanje ispitanika medicinska sestra/tehničar (76%). Rezultati istraživanja ukazuju da su djelatnici OHBP-a izloženi visokoj razini stresa, ali samo kod faktora koji se odnosi na organizaciju rada i financije. Djelatnici s radnim stažem &gt;5 godina imaju višu razinu stresa od onih s radnim stažem &lt;5 g., dok zanimanje nema utjecaja na percipiranu razinu stresa.</p> <p>ZAKLJUČAK: Vodeći faktor koji dovodi do profesionalnog stresa djelatnika Objedinjenog hitnog bolničkog prijema Kliničkog bolničkog centra Rijeka, osobito medicinskih sestara/tehničara, je „Organizacija radnog mjesta i financijska pitanja“.</p> Ivan Gračan Kata Ivanišević Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 31 37 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27160 <p><strong>Uvod:</strong> Menopauza predstavlja razdoblje obilježeno velikim promjenama kod žena koje se očituju smanjenjem mineralne gustoće kosti, smanjenjem vrijednosti deoksipiridolina, vitamina D i alkalne fosfataze. Glavni ciljevi ovog istraživanja bili su utvrditi postoji li razlika u mineralnoj gustoći kosti kod žena koje nemaju menstruaciju manje od pet godina i kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina i usporediti biokemijske pokazatelje koštane pregradnje kod obje skupine žena.</p> <p><strong>Ispitanici i metode:</strong> U ispitivanje je uključeno 37 žena koje su podijeljene u skupinu žene koje nemaju menstruaciju manje od pet godina (N=13 žena) i skupinu žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina (N=24 žena). Svim ispitanicama izvađena je krv iz koje su se određivali alkalna fosfataza i vitamin D, dok se iz prikupljenog 24-satnog urina određivala vrijednost deoksipiridinolina. Osim toga, svim ispitanicama je učinjena denzitometrijska analiza lumbalne kralježnice i vrata femura metodom dvoenergetske rendgenske apsorpciometrije.</p> <p><strong>Rezultati:</strong> Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako je došlo do značajnog smanjena razine deoksipiridolina u urinu kod žena koje nemaju menstruaciju dulje od pet godina, dok se vrijednosti vitamina D i alkalne fosfataze nisu značajno razlikovale između obje skupine žena. Mineralna gustoća kostiju lumbalne kralježnice i lijevog femura značajno je manja u skupini žena koje nemaju menstruaciju dulje od 5 godina.</p> <p><strong>Zaključak:</strong> Dobiveni rezultati pokazali su kako su biokemijski pokazatelji koštane pregradnje povećani u prvih pet godina nakon menopauze te bi određivanje ovih parametara u krvi i urinu moglo biti učinkovita metoda za određivanje pacijenata s brzom pregradnjom kostiju nakon početka menopauze.</p> Lućana Zec Gordana Starčević Klasan Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 39 43 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27133 <p style="text-align: justify; line-height: 200%; margin: 12.0pt 0cm 12.0pt 0cm;"><strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Uvod:</span></strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;"> Rana fizioterapija u Jedinici intenzivnog liječenja (JIL) neophodna je kako bi se minimalizirale komplikacije produljenog liječenja i smanjila duljina boravka u JIL-u. Stoga su na Klinici za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli Kliničkog bolničkog centra Rijeka od 1. veljače 2022. godine fizioterapeuti preuzeli dvanaestosatne smjene. Cilj je ovog istraživanja prikazati </span><span style="font-family: 'Arial',sans-serif;">učinkovitost fizikalne terapije usporedbom razdoblja u kojima su fizioterapeuti radili osmosatne smjene s dvanaestosatnim smjenama kroz duljinu boravka i broj vertikaliziranih bolesnika.</span></p> <p style="text-align: justify; line-height: 200%; margin: 12.0pt 0cm 12.0pt 0cm;"><strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Materijali i metode:</span></strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;"> Istraživanje je provedeno na uzorku od 1326 bolesnika, dok je u daljnju obradu uključeno 437 bolesnika. Bolesnici su liječeni na Odjelu za intenzivno liječenje od 1. veljače 2021. godine do 31. siječnja 2023.godine.</span></p> <p style="text-align: justify; line-height: 200%; margin: 12.0pt 0cm 12.0pt 0cm;"><strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Rezultati: </span></strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Prosječna je dob bolesnika liječenih u JIL-u 59 godina, od čega je 71,17% muškaraca. Vodeća dijagnoza kod prijema bolesnika koji su boravili duže od jednog dana je akutna respiracijska insuficijencija (16,02%), dok su najčešći komorbiditeti bolesti srčano-žilnog sustava (67,96%). Ne postoji statistički značajna razlika u duljini boravka bolesnika u razdoblju kada su fizioterapeuti radili osmosatne smjene u odnosu na dvanaestosatne, ali su se bolesnici brže (13,58%) odvajali od invazivne mehaničke ventilacije te su češće (13,58%) vertikalizirani prije otpusta na odjel.</span></p> <p style="text-align: justify; line-height: 200%; margin: 12.0pt 0cm 12.0pt 0cm;"><strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Zaključak: </span></strong><span style="font-family: 'Arial',sans-serif; color: black;">Rana fizioterapija i respiratorna rehabilitacija od iznimne je važnosti jer skraćuju trajanje mehaničke ventilacije, duljina boravka u JIL-u te minimaliziraju komplikacije stečene produljenim boravkom u JIL-u. Dvanaestosatne smjene fizioterapeutima omogućuju kontinuirani rad i praćenje bolesnika te rehabilitaciju prilagođenu općem stanju i tijeku liječenja.</span></p> Iva Marincel Antolović Iva Mikolić Sonja Kamber Mia Hrlec Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 44 49 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27474 <p>Cilj ovog istraživanja je bilo utvrditi prosječnu težinu terminske novorođenčadi te uočiti razliku između muške i ženske novorođenčadi. Također cilj je bio utvrditi da li mjere novorođenčadi utječu na način dovršenja poroda, povećavaju li se te mjere s gestacijskom dobi te da li neke bolesti majke utječu na antropometrijske osobitosti novorođenčadi.</p> <p>Metode: Istraživanje je provedeno prikupljanjem podataka uvidom u medicinsku dokumentaciju – Knjigu rađaonskog protokola na Klinici za ginekologiju i porodništvo, KBC-a Rijeka. Prikupljeni su podaci u razdoblju od 1. siječnja 2019. godine do 31. prosinca 2019. godine. Uzorak je obuhvaćao svu djecu koja su rođena u terminu.</p> <p>Rezultati: Od 2 421 novorođenčadi, 2 260 (93%) je bilo rođeno u terminu, 1 140 (50,4%) djece je muškog spola, a 1 120 (49,6%) je ženskog spola. Prosječna duljina, težina i opseg glave muške novorođenčadi veći su od ženske novorođenčadi (svi p&lt;0,001) dok se težina i duljina kod blizanaca ne razlikuju (svi p&gt;0,05), a opseg glave muške novorođenčadi je veći (p=0,018). Od 2 381 žena, njih 53 (2,23%) je imalo hipertenzivne poremećaje u trudnoći, 365(15,33%) je imalo gestacijski dijabetes mellitus, 59(2,48%) je bilo pretilo, te ostalih 1 904 (79,97%) je bolovalo od nekih drugih bolesti ili uopće nisu bolovale.</p> <p>Zaključak: Osim toga potvrđeno je da antropometrijske osobitosti ovise o gestacijskoj dobi. Također, bolesti majke koje utječu na antropometrijske osobitosti su pokazale značajnu razliku kod majki s GDM-om i pretilih majki u odnosu na majke s hipertenzivnim poremećajem. Međutim, prisutne razlike ukazuju na potrebu daljnjeg istraživanja.</p> Kristina Luketić Deana Švaljug Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 50 57 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/28069 <p><strong>Uvod:</strong> Djeca s teškoćama u razvoju i njihove obitelji uključeni su u pro-grame rane intervencije i rehabilitacije. Jedan od rehabilitacijskih programa uključuje suživot psa pomagača/psa vodiča u obitelji dje-teta s teškoćama u razvoju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati i procijeniti dobrobiti djece i obitelji djece s teškoćama u razvoju koja imaju psa pomagača/psa vodiča.</p> <p><strong>Metode:</strong> U istraživanju su sudjelovale obitelji djece s teškoćama u raz-voju koje imaju psa pomagača/psa vodiča. Podatci su prikupljeni putem anketnog upitnika posebno kreiranog za ovo istraživanje u elektroničnom obliku pomoću Google Formsa uz podršku Centra za rehabilitaciju Silver, Zagreb, RH u 2023.g.</p> <p><strong>Rezultati:</strong> U istraživanju je sudjelovalo 44 ispitanika, od toga je 32 ispitanika (72,73%) ženskog spola i 12 ispitanika (27,27%) muškog spola. 17 ispitanika (38,64%) imalo je do 40 godina života, 23 (52,27%) imalo je 41 – 50 godina , dok je 4 ispitanika (9,09%) imalo 51 i više go-dina života.Prethodno posjedovanje kućnog ljubimca nije utjecalo na procjenu dobrobiti u emocionalnom, socijalnom i motoričkom izražavanju. Ona postoji i jednaka je bez obzira na prethodno pos-jedvanje kućnog ljubimca. Procijenjeno je da dobrobit iskazuju članovi obitelji čija djeca imaju samo jednu teškoću u razvoju.</p> <p><strong>Zaključak:</strong> Prisutna je dobrobit u motoričkom, socijalnom i emocionalnom izražavanju djeteta bez obzira na brojnost prisutnih teškoća, a povezana je s prisutnošću psa pomagača/psa vodiča u njihovom kućanstvu.</p> Anita Berišić Anamarija Gjuran-Coha Gordana Pelčić Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 59 64 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/27122 <p>Tehnološki napredak i razvoj računala omogućili su proizvodnju složenih uređaja koji koriste ionizirajuće zračenje za elektroničko snimanje ljudskog tijela, kao i obradu slikovnih prikaza u dijagnostičke i terapijske svrhe. Studentima Prijediplomskog stručnog studija Radiološka tehnologija je neophodno temeljito poznavanje fizike za učinkovitu i sigurnu uporabu novih tehnologija, ali i za razumijevanje principa njihovog rada. Iako spomenuti studij povezuje znanja iz područja informatike i statistike s medicinskim, tek uz razumijevanje fizikalnih zakonitosti o konceptima koji se spominju u okviru medicinske radiologije, studenti postaju kompletni stručnjaci educirani za samostalan rad ili rad u timu u području radiografije, nuklearno-medicinske te radiološke dijagnostike i terapije.</p> <p>Istovremeno, poznavanje i konceptualno tumačenje zakona fizike nužni su za razumijevanje temeljnih bioloških procesa unutar ljudskog tijela, poput rada srca ili prijenosa živčanih impulsa. Stoga se u okviru kolegija Fizika stavlja naglasak na poznavanje strukture tvari i građe atoma, elektromagnetizma, ultrazvuka, elementarne nuklearne fizike, prirode ionizirajućeg zračenja te proizvodnje i primjene X zraka koje su temeljne za razumijevanje fizike medicinskog snimanja.</p> <p>U radu su izdvojena neka područja koja su sastavni dio kolegija Fizika na Prijediplomskom stručnom studiju Radiološke tehnologije.</p> Lejla Jelovica Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 65 71 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/28769 <p>/</p> Daniela Malnar Ksenija Baždarić Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 9 9 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/28315 <p>In memoriam</p> Amir Muzur Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 79 79 https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/woh/article/view/28518 <p>Inicijativom Odbora za znanost Fakulteta zdravstvenih studija u Rijeci tijekom 2023. godine potaknut je niz znanstvenih aktivnosti u koji su uključeni nastavnici i studenti u zajednički znanstveno-istraživački rad. Katedre Fakulteta organizirale su znanstvenu tribinu koje su bile otvorene i za građanstvo. Osim tribina organizirali su se i dani Fakulteta, dvije međunarodne konferencija i dobilo se nekoliko važnih projekata.</p> Mirela Vučković Ksenija Baždarić Željko Jovanović Copyright (c) 2023 World of Health https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/ 2023-12-22 2023-12-22 6 1 80 84