Zdravstveni glasnik https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik <div class="ct-text-block title"> <div class="yj6qo"><img src="https://hrcak.srce.hr/ojs/public/site/images/ruf/pageheaderlogoimage-hr-hr-zg2.png" alt="" width="1000" height="477" /></div> <div class="yj6qo"> </div> </div> <div id="text_block-10-333" class="ct-text-block title"><strong><span id="span-11-333" class="ct-span">OBAVIJEST: Zdravstveni glasnik indeksiran u bazi CINAHL Ultimate<br /></span></strong></div> <div id="text_block-13-333" class="ct-text-block text"> <p>Znanstveni časopis Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Zdravstveni glasnik / Health Bulletin postigao je zapažen uspjeh na međunarodnoj razini.</p> <p>Časopis Zdravstveni glasnik / Health Bulletin je nakon više od tri godine statusa indeksiranosti u glavnoj EBSCO bazi podataka i EBSCO-voj bazi CEEAS (Central &amp; Eastern European Academic Source Database Coverage List) uspješno indeksiran i u svjetskoj bazi CINAHL (Cumulative Index to Nursing and Allied Health Literature), i to u elitnoj skupini <a href="https://www.ebsco.com/products/research-databases/cinahl-ultimate">CINAHL Ultimate </a>koja okuplja istaknute časopise na engleskom i pojedinim drugim jezicima o sestrinstvu, zdravstvu te zdravstvenoj zaštiti.</p> <p>CINAHL postoji od 1961. godine, dok je EBSCO tvrtka koja preko svoje platforme EBSCOhost osigurava pristup bibliografskim bazama i bazama podataka s cjelovitim tekstom, a u njoj se mogu pronaći radovi iz područja prirodnih, tehničkih, društvenih, humanističkih, biotehničkih znanosti te biomedicine i zdravstva.</p> <p>Zdravstveni glasnik / Health Bulletin je jedan od dva časopisa iz BiH koji je indeksiran u ovoj bazi, a vrijedno je spomenuti kako je samo u ovoj godini broj međunarodnih baza i servisa u kojima je ovaj časopis indeksiran porastao sa četiri na jedanaest, što je dovelo do veće prepoznatljivosti časopisa u međunarodnim okvirima, kao i do višestrukog povećanja vidljivosti (broj posjeta stranice, preuzimanja članaka te citiranosti) samog časopisa koji je dostupan na <a href="https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/index">poveznici</a>.</p> <p><br />9. svibnja 2024.</p> </div> hr-HR zdravstveni.glasnik@fzs.sum.ba (Zdravstveni glasnik) zdravstveni.glasnik@fzs.sum.ba (Zdravstveni Glasnik) pet, 31 svi 2024 11:56:46 +0200 OJS 3.2.1.4 http://blogs.law.harvard.edu/tech/rss 60 POJAVNOST UPORABE PSIHOAKTIVNIH TVARI UČENIKA SREDNJIH ŠKOLA U ŽUPANJI https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31329 <p>Uvod: Uporaba psihoaktivnih tvari je ozbiljan i težak problem u mnogim zemljama svijeta, te poprima epidemijske razmjere, posebno u populaciji mladih. Poremećaji uzrokovani uporabom psihoaktivnih tvari obuhvaćaju širok spektar poremećaja. Stručnjaci sve teže prate moguće posljedice koje droge mogu izazvati u ljudskom organizmu.</p> <p>Cilj: Ispitati pojavnost uporabe psihoaktivnih tvari učenika srednjih škola u Županji.</p> <p>Ispitanici i metode: Provedeno je presječno istraživanje tijekom svibnja 2023. godine. Prvu skupinu ispitanika tvorilo je 115 učenika trećeg i četvrtog razreda Gimnazije Županja, dok je drugu skupinu tvorilo 100 učenika trećeg i četvrtog razreda Srednje strukovne škole Županja. Instrument istraživanja bio je standardizirani međunarodno usuglašeni upitnik „Europsko istraživanje u školama o pušenju, pijenju i uzimanju droga među učenicima“ (engl. European School Survey Project on Alcohol and Other Drugs – ESPAD).</p> <p>Rezultati: Statistički značajno veći broj ispitanika nikada nije koristilo cigarete, alkoholna pića, ljepila i druga otapala. Ispitanici Srednje strukovne škole su u većem omjeru svakodnevno koristili cigarete, dok su gimnazijalci započinjali pušiti u starijoj dobi. Gimnazijalci su u zadnjih 12 mjeseci u većem postotku koristili ljepila i druga otapala od učenika Srednje strukovne škole. Gimnazijalci su u višem omjeru „drogu“ probali zbog znatiželje.</p> <p>Zaključak: Pojavnost uporabe psihoaktivnih tvari u srednjoškolske mladeži Županje je na zadovoljavajuće niskoj razini.</p> Marijana Delić, Dragan Babić, Darjan Franjić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31329 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 SOCIODEMOGRAFSKE RAZLIKE U PREVALENCIJI, INTENZITETU I PSIHOSOCIJALNIM POSLJEDICAMA KOCKANJA ADOLESCENTA U MOSTARU https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31331 <p>Uvod: Adolescenti predstavljaju vulnerabilnu skupinu za razvoj problematičnog kockanja s obzirom na odrastanje u eri široko rasprostranjenih kockarskih aktivnosti što potvrđuje i sve veća prevalencija kockanja mladih ljudi. Njihove kockarske aktivnosti se mogu s vremenom i intenziviranjem razviti u patološko kockanje s brojnim i štetnim psihosocijalnim posljedicama.<br />Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi prevalenciju različitih aktivnosti kockanja (vrsta i intenzitet), stopu problematičnih kockara i psihosocijalne posljedice kockanja kod adolescenata u Mostaru.<br />Ispitanici i metode: U istraživanju su sudjelovala ukupno 402 ispitanika (198 mladića i 204 djevojke) - učenika završnih razreda srednjih škola u Mostaru. Prosječna dob sudionika bila je 17 godina. Podaci su prikupljeni ispunjavanjem upitnika u kojima su primijenjeni Upitnik o kockanju i Kanadski upitnik kockanja adolescenata.<br />Rezultati: Utvrđene su značajne razlike u intenzitetu kockanja, štetnim psihosocijalnim posljedicama i rizičnosti kockanja adolescenata s obzirom na spol i školu - mladići iz Elektrotehničke i Srednje prometne škole intenzivnije kockaju i imaju veće psihosocijalne posljedice kockanja te pokazuju veći rizik za razvoj problematičnog kockanja u usporedbi s djevojkama i učenicima gimnazije.<br />Zaključak: Ovo istraživanje potvrđuje relativno visoku prevalenciju problematičnog kockanja kod adolescenata u Mostaru te razlike u intenzitetu, rizicima kockanja i štetnim psihosocijalnim posljedicama s obzirom na spol, školu i dob, što potvrđuje važnost uspostavljanja i provođenja preventivnih programa.</p> Anita Kajić-Selak Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31331 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 POVEZANOST RODITELJSKIH PONAŠANJA I ODGOJA DJECE VIŠIH RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31332 <p>Uvod: Uloge oca i majke teže ravnopravnosti u odgojnom djelovanju. Međutim, iste su različite u pogledu roditeljskih ponašanja o kojima se raspravlja u ovom radu, na okolnosti intruzivnog ponašanja kao i u odnosu na stručnu spremu gdje su utvrđivane razlike u njihovom induktivnom rezoniranju.<br>Cilj: Ispitati povezanost roditeljskih ponašanja i odgoja djece viših razreda osnovne škole.<br>Metoda: Istraživanje je provedeno u Osnovnoj školi Kamen-Šine, Split, Republika Hrvatska. U istraživanju su sudjelovala 102 ispitanika-roditelja, od čega je 16,7% očeva i 82,4% majki, dok se jedna osoba nije izjasnila po pitanju spola. Instrument korišten za potrebe istraživanja bio je Upitnik roditeljskog ponašanja URP29 (Keresteš, 2012).<br>Rezultati: Istraživanje je pokazalo kako je utvrđena statistički značajna razlika u intruzivnosti između očeva i majki. Majke pokazuju značajno više intruzivnog ponašanja u odnosu na očeve ali s druge strane nije utvrđena statistički značajna razlika u kažnjavanju obzirom na spol roditelja. Nije utvrđena statistički značajna razlika u toplini, autonomiji te roditeljskom znanju obzirom na stupanj obrazovanja, dok je utvrđena statistički značajna razlika u induktivnom rezoniranju s obzirom na stupanj obrazovanja. Roditelji sa srednjom stručnom spremom pokazuju znatno više induktivnog rezoniranja u odnosu na roditelje s višom stručnom spremom. Između ostalih skupina nije pronađena statistički značajna razlika. <br>Zaključak: Majke imaju veću kontrolu ponašanja, te nametanja istog, a očevi više popuštaju u odgoju svoje djece. Roditelji sa srednjom stručnom spremom pružaju djeci veću podršku i mogućnost izbora. Roditeljski odgoj koji obiluje brigom i ljubavlju omogućiti će zdrav razvoj djece.</p> Anita Begić, Karolina Tadić-Lesko, Valentina Katić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31332 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 UČINKOVITOST MANUALNE TERAPIJE I ULTRAZVUKA KOD SMANJENJA KALCIFIKATA U RAMENU https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31333 <p>Uvod: Kalcifikat u ramenu, poznat i kao kalcificirajuća tendinopatija, česti je uzrok boli u ramenu i najčešće se javlja između 30. i 50. godine života te je približno dvostruko češća kod žena nego kod muškaraca. Patogeneza bolesti nije poznata i bolest ima cikličku prirodu.<br>Cilj: Istražiti i procijeniti utjecaj ultrazvuka i manualne terapije na smanjenje kalcifikata u ramenu.<br>Materijali i metode: U ovo istraživanje provedeno u Rehabilitacijskom centru "Život" u Mostaru tijekom svibnja do srpnja 2023. godine., sudjelovalo je 30 ispitanika. Statistička analiza, korištenjem Microsoft Excela 2010 i IBM SPSS-a 23.0, obuhvatila je deskriptivnu i inferencijalnu statistiku, otkrivajući značajne uvide u perspektive ispitanika i formirajući temelj za sveobuhvatnu raspravu.<br>Rezultati: Rezultati istraživanja su pokazali statistički značajno smanjenje intenziteta boli nakon terapije, kako kod muškaraca tako i kod žena. Također, veličina kalcifikata znatno se smanjila, a opseg pokreta u ramenu poboljšao. Analiza demografskih čimbenika otkrila je razlike između ženskih i muških sudionika te je istaknuto brzo traženje terapije nakon pojave boli.<br>Zaključak: Obećavajuća je učinkovitost kombinacije ultrazvuka i manualne terapije u liječenju kalcifikata u ramenu, postavljajući temelje za daljnja istraživanja i prilagođenu kliničku praksu.</p> Darko Bilić, Antonija Hrkać, Jozo Marković Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31333 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 ČIMBENICI STRESA MEDICINSKIH SESTARA U COVID ODJELIMA https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31335 <p>Cilj: Definirati stresore koji na radnom mjestu u COVID jedinicama intenzivne skrbi i COVID odjelima uzrokuju najvišu razinu stresa kod medicinskih sestara/tehničara i usporediti stresore između navedenih odjela.<br>Metode: Za potrebe istraživanja korišten je validiran upitnik o stresorima na radnom mjestu bolničkih zdravstvenih djelatnika. Upitnici su podijeljeni na 194 medicinske sestre / tehničare koji rade na COVID odjelima. Upitnik se sastoji od 3 dijela; u prvom dijelu su demografski podaci ispitanika, drugi dio upitnika sastoji se od 34 pitanja koja opisuju pojedine čimbenike stresa te su ponuđeni odgovori na skali Likertovog tipa i zadnji dio upitnika sastoji se od 3 pitanja otvorenog tipa na koje ispitanici mogu nadopisati stresore kojima su izloženi, a koji nisu prethodno spomenuti.<br>Rezultati: Utvrđene su razlike u razini obrazovanja obzirom na duljinu rada s COVID bolesnicima, u COVID odjelu su duže radile medicinske sestre/tehničari više razine obrazovanja, P=0.043. Nisu utvrđene razlike u jačini stresa između medicinskih sestara/tehničara koje rade u COVID odjelu u odnosu u COVID JIL, P=0.181. Među čimbenicima koji uzrokuju najvišu razinu stresa su: preopterećenost poslom, neadekvatna osobna primanja, nedostatan broj djelatnika i svakodnevne nepredvidive i neplanirane situacije.<br>Zaključak: Naši rezultati pokazuju da nema razlike u razini stresa između sestara koje rade u COVID odjelima u usporedbi s medicinskim sestrama koje rade u COVID JIL-u. Zbog visoke prevalencije stresa među medicinskim sestrama koje rade s COVID bolesnicima potrebno je pratiti simptome sagorijevanja i pružiti podršku na radnom mjestu. Prema rezultatima našeg istraživanja, postoji potreba za optimizacijom radnih uvjeta i ulaganjem napora u cilju smanjenja radnog opterećenja.</p> Kristina Hanžek, Vesna Bratić, Anita Lukić, Slobodan Mihaljević Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31335 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 UTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA REDOVNU IMUNIZACIJU DJECE U DOMU ZDRAVLJA MOSTAR https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31337 <p>Uvod: U Programu redovne imunizacije u Federaciji Bosni i Hercegovini dostupna su cjepiva za zaštitu od 10 zaraznih bolesti. Navedena cjepiva svake godine spašavaju živote do 3 milijuna ljudi diljem svijeta. Najnovije izvješće Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine o redovnoj imunizaciji provedenoj tokom 2020.godine pokazuje kako je stopa procijepljenosti djece za vrijeme pandemije koronavirusne bolesti 2019 (COVID-19) redovnim cjepivima smanjena u odnosu na ranije godine. Takva situacija u zdravstvenom sustavu dovodi do potencijalnog rizika od izbijanja epidemija zaraznim bolestima koje se preveniraju cijepljenjem.<br>Cilj: Ispitati utjecaj pandemije COVID-19 na redovnu imunizaciju djece u Domu zdravlja Mostar.<br>Materijali i metode: Provedeno je retrospektivno presječno epidemiološko istraživanje. Korišteni su podaci o redovnoj imunizaciji djece iz Doma zdravlja Mostar, Hercegovačko-neretvanske županije u Federaciji Bosne i Hercegovine iz 2017., 2018., 2021. i 2022. godine.<br>Rezultati: Dobivena je statistički značajna razlika u procijepljenost cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole tijekom razdoblja od četiri godine. Značajno je veća procijepljenost navedenim cjepivima bila u 2017. i 2018. nego u 2021. i 2022. godini.<br>Zaključak: Pokazalo se da je pandemija COVID-19 utjecala na redovnu imunizaciju djece u Domu zdravlja Mostar.</p> Marina Ćurlin, Kata Barukčić, Vesna Pehar, Ivan Vasilj, Darjan Franjić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31337 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 PROMJENE KONCENTRACIJA TSH, FT3 I FT4 KOD PACIJENATA SA HIPERTIREOZOM https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31338 <p>Uvod: Poremećaji lučenja hormona štitnjače mogu biti hipertireoza (snižene razine TSH i povišene razine FT3 i FT4) i subklinička hipertireoza (snižena koncentracija TSH uz normalan FT3 i FT4).<br>Cilj: istražiti koncentracije hormona štitnjače (TSH, FT3 i FT4) kod pacijenata sa hipertireozom ili subkliničkom hipertireozom liječenih u Plavoj Klinici u Tuzli.<br>Materijali i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 120 bolesnika podijeljenih u tri skupine kontrolnu skupinu, skupinu s ispitanicima koji imaju hipertireozu i skupinu bolesnika sa subkliničkom hipertireozom. Analizirana je koncentracija hormona TSH, FT3 i FT4. Određivanje je izvršeno na analizatoru IMMULITE 1 Siemens, a određivanje parametara je urađeno sa imunokemijskom metodom.<br>Rezultati: Rezultati su pokazali za TSH je postojanje značajnih statističkih razlika između kontrolne skupine i skupine s hipertireozom (p&lt;0,0001) te između kontrolne skupine i skupine sa subkliničkom hipertireozom (p=0,0001), a parametar FT3 pokazao je da postoji statistički značajna razlika između kontrolne skupine i skupine s hipertireozom (p&lt;0,0001), te između bolesnika s hipertireozom i subkliničkom hipertireozom (p&lt;0,0001). Za FT4 smo utvrdili statistički značajnu razliku između kontrolne skupine i skupine s hipertireozom (p&lt;0,0001) te između skupina s hipertireozom i subkliničkom hipertireozom (p&lt;0,0001).<br>Zaključak: Koncentracija TSH je smanjena kod hipertireoze, kao i kod subkliničke hipertireoze. Serumske koncentracije FT3 i FT4 su povišene u hipertireozi, dok je u subkliničkoj hipertireozi serumska koncentracija FT3 i FT4 u referentnom području.</p> Nafija Serdarević, Marina Ćurlin, Aldijana Dautbašić, Adina Elena Stanciu, Dabla Pradeep, Azra Durak-Nalbantić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31338 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 ZNANJE, STAV I PRAKSA CIJEPLJENJA PROTIV INFLUENCE MEĐU STUDENTIMA MEDICINSKOG FAKULTETA SVEUČILIŠTA U MOSTARU https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31339 <p>Uvod: Influenca je akutna, infektivna bolest dišnog sustava čovjeka uzrokovana virusima influence. Budući da se radi o cijepno-preventabilnoj bolesti, studenti medicine kao budući zdravstveni radnici trebali bi se uključiti u programe promicanja važnosti cijepljenja protiv influence.<br>Cilj: Usporediti znanje, stavove i praksu cijepljenja protiv influence među studentima prve i šeste godine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru.<br>Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo ukupno 81 studenta Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Podaci su prikupljeni pomoću upitnika. Prvi dio upitnika sadrži opće demografske podatke ispitanika, a drugi dio sadrži dvadeset pitanja s ponuđenim odgovorima o poznavanju, stavu i praksi cijepljenja protiv influence.<br>Rezultati: Studenti šeste godine pokazali su veće znanje o kontraindikacijama za cijepljenje. Obje skupine studenata pokazale su uglavnom pozitivne stavove o cijepljenju, Nijedan ispitani učenik nije cijepljen protiv influence, a mnogi od njih obrazlažu da influence nije ozbiljna bolest.<br>Zaključak: Unatoč dobrom poznavanju i uglavnom pozitivnim stavovima o cijepljenju protiv influence, niti jedan student koji je sudjelovao u istraživanju nije bio cijepljen protiv iste. Stoga bi bilo korisno da se studenti medicine dodatno informiraju o važnosti prevencije bolesti jer oni predstavljaju važan dio buduće radne snage u zdravstvenom sustavu koja će utjecati na globalne stavove o cijepljenju.</p> Katarina Martinović, Svjetlana Grgić, Monika Dalmatin Dragišić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31339 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 NOVOROĐENČE S KONGENITALNIM SIFILISOM: PRIKAZ SLUČAJA https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31349 <p>Uvod: Kongenitalni sifilis uzrokuje spiroheta, Treponema pallidum, koja se može prenijeti sa zaražene majke na fetus tijekom trudnoće. Na globalnoj razini, učestalost kongenitalnog sifilisa je u porastu, i to sa 700 000 prijavljenih slučajeva u 2016. godini na 1,5 milijuna u 2023. godini. Unatoč širokoj dostupnosti penicilina, 2020. godine u SAD-u je prijavljeno 2152 slučajeva. Sifilis je bolest koja se prezentira veoma različitim kliničkim slikama. Diferencijalno dijagnostički uvijek treba razmišljati o sifilisu kao o mogućoj dijagnozi kod klinički nejasnih stanja dok je lijek prvoga izbora i dalje penicilin, neovisno o stadiju bolesti.<br>Cilj: Ukazati na važnost ranog probira trudnica na sifilis radi prevencije kongenitalnog sifilisa.<br>Prikaz slučaja: Riječ je o muškom novorođenčetu GD 37+5/7 tjedana rođenim prirodnim putem od majke koja je sifilis pozitivna bila u drugom trimestru trudnoće, te je liječena Penicilinom. Po porođaju novorođenče je smješteno na Klinički odsjek za neonatologiju, te je urađena lumbalan punkcija i proširena laboratorijska obrada. Zbog mogućnosti poremećaja drugih organskih sustava urađena je šira ultrazvučna obrada.<br>Zaključak: Iako sifilis danas nije jedan od vodećih javnozdravstvenih problema, najveći izazovi ove infekcije vezani su za vrlo ranjive skupine kao što su trudnice i nerođena djeca. Probir trudnica na sifilis trebao bi postati ne samo zdravstveni, nego i politički prioritet svake države, a budući da se radi o izlječivoj infekciji, lijek bi trebao biti dostupan svima.</p> Svjetlana Grubeša Raguž, Marjana Jerković Raguž Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31349 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 ANALIZA KVALITETE ZDRAVSTVENE SKRBI: JAVNE KLINIKE I PRIVATNI REHABILITACIJSKI CENTRI IZ PERSPECTIVE PACIJENATA https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31343 <p>Uvod: Kontinuirana analiza kvalitete zdravstvene skrbi ključna je kako bi se osiguralo optimalno zdravstveno iskustvo za pacijente. U ovom istraživanju fokusiramo se na usporedbu kvalitete pružene skrbi između javnih klinika i privatnih rehabilitacijskih centara, uzimajući u obzir perspektivu pacijenata.<br>Cilj: Istražiti i procijeniti kvalitetu zdravstvene skrbi u javnim klinikama i privatnim rehabilitacijskim centrima s fokusom na iskustva pacijenata. Analizirajući njihove stavove i iskustva identificirale su se ključne razlike i sličnosti u pružanju skrbi između ove dvije vrste ustanova.<br>Materijali i metode: U ovoj presječnoj studiji provedenoj u veljači 2023. godine, 125 sudionika anketirano je putem online Google Obrazaca radi prikupljanja sociodemografskih podataka i istraživanja percepcija fizioterapije. Statistička analiza, korištenjem Microsoft Excela 2007 i IBM SPSS-a 23.0, obuhvatila je deskriptivnu i inferencijalnu statistiku, otkrivajući značajne uvide u perspektive ispitanika i formirajući temelj za sveobuhvatnu raspravu.<br>Rezultati: Rezultati istraživanja ukazuju na veće zadovoljstvo skrbi pružene u privatnim centrima u usporedbi s javnim ustanovama, dok se istodobno ističe problem organizacije sustava u javnom sektoru. Rezultati ukazuju na to kako se oba tipa ustanova ističu u određenim područjima, dok su druga područja identificirana kao potencijalna područja za unaprjeđenje.<br>Zaključak: Na temelju analize stavova pacijenata, zaključujemo da javne klinike i privatni rehabilitacijski centri igraju ključnu ulogu u pružanju kvalitetne zdravstvene skrbi. Dok su javne klinike naglasile svoju ulogu u pristupačnosti i sveobuhvatnoj skrbi, privatni rehabilitacijski centri su se istaknuli po personaliziranom pristupu, brzini zaprimanja pacijenata i primjeni manualne tehnike.</p> Darko Bilić, Antonija Hrkać, Jure Mandić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31343 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 EPIDEMIOLOŠKA ANALIZA MORTALITETETA OD GRIPE U REPUBLICI HRVATSKOJ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31344 <p>Uvod: Influenza ili gripa je akutna zarazna bolest dišnog sustava uzrokovana jednim od virusa gripe A, B ili C koja se neizostavno pojavljuje svake godine u obliku većih ili manjih epidemija, s izraženim brzim širenjem unutar populacije. Veći broj smrtnosti pojavljuje se u mjesecima kada traje epidemija i povezuje se s povećanim brojem upala pluća, pogotovo u starijih ljudi Cilj istraživanja: Analizirati mortalitet od gripe u Republici Hrvatskoj i razmotriti povezanost mortaliteta s cijepnim statusom.<br>Materijali i metode: Provedena je retrospektivna presječna epidemiološka studija između siječnja i travnja 2024. godine. Analizirani su podaci umrlih od gripe od 01.01.2014. do 31.12.2023. godine u Republici Hrvatskoj prikupljeni na Službi za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.<br>Rezultati: U promatranom razdoblju u Republici Hrvatskoj od gripe oboljelo je 65 321 osoba, od toga 227 prijava su imale smrtni ishod uzrokovan infekcijom gripe. Među preminulima 70 % prevladavaju osobe u dobi od 65 godina i starije, a 20 % osobe u dobi od 30 do 65 godina života. U prosjeku više je muških osoba umrlo te 63 % ispitanika nije bilo cijepljeno, kod 32 % ispitanika nije bio poznat cijepni status, a njih 5% je bilo cijepljeno protiv gripe. <br>Zaključak: U svim sezonama gripe najveći broj smrtnih ishoda bilježimo u osoba u dobi od 65 godina i starije. Većina preminulih osoba nije bila cijepljena protiv gripe.</p> Lana Čabraja, Martina Zajec, Sanja Marušić, Marko Krpan Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31344 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 MOTIVACIJA HRVATSKIH ZDRASTVENIH DJELATNIKA ZA ODLAZAK U INOZEMSTVO https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31345 <p>Uvod: Prije ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, medicinske sestre mogle su se u Njemačkoj zaposliti na temelju sporazuma između Njemačke savezne agencije i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Nakon pristupa Republike Hrvatske Europskoj uniji 2015. godine, tržište rada postalo je pristupačnije i otvorenije.<br>Cilj: Istražiti motivaciju hrvatskih zdravstvenih djelatnika za odlazak u inozemstvo.<br>Ispitanici i metode: Studija je provedena pomoću ankete koja se sastoji od 29 pitanja i u kojoj je sudjelovalo ukupno 102 ispitanika, a u svrhu istraživanja provedena su i tri intervjua.<br>Rezultati: Rezultati istraživanja pokazali su da polaznici pohađaju prekvalifikaciju kako bi u inozemstvu osigurali bolju budućnost svojoj djeci (38,1 %), kako bi pronašli dobar, stalan i bolje plaćen posao (23,5 %) i priskrbili dostojanstvenu mirovinu (63,7 %). Kao glavni razlog iseljavanja, ispitanici navode korupciju i nepravdu (65,7 %), neuređenost države (59,8 %), dok najveći problem vide u napuštanju obitelji (20,6 %). Krajem 2019. godine Republiku Hrvatsku je napustilo 1438 medicinskih sestara, uglavnom zbog loših radnih uvjeta i nezadovoljstva materijalnim uvjetima rada u Republici Hrvatskoj. Taj trend obuhvatio je i druge zdravstvene djelatnike.<br>Zaključak: Glavni čimbenik iseljavanja zdravstvenih djelatnika jest političko ustrojstvo države koje se očituje korupcijom i nepravdom, klijentelizmom, političkom pripadnosti te se zamjenjuje čovjekovo znanje, sposobnost, vještina, vrijednost i dostojanstvo.</p> Lucija Koturić Čabraja Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31345 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 UPRAVLJANJE SIGURNOŠĆU NA RADU U JAVNIM I PRIVATNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA U KANTONU SARAJEVO https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31346 <p>Uvod: Sigurnost na radnom mjestu podrazumijeva primjenu moderno koncipirane metode procjene rizika koja se automatski uključuje u aktivnost upravljanja rizikom. Kada se otkrije rizik, potrebno ga je preventivnim mjerama ili intervencijama smanjiti ili potpuno otkloniti.<br>Cilj: Ispitati u kojoj mjeri zdravstvene organizacije brinu o svojim radnicima, u kojoj su mjeri radnici svjesni rizika, da li imaju adekvatne uslove rada i da li ih poštuju.<br>Ispitanici i metode: Istraživanjem je obuhvaćeno 144 zdravstvenih radnika zaposlenih u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama na području Kantona Sarajevo. Uzorak je odabran metodom slučajnog izbora. Studija je deskriptivna i komparativna.<br>Rezultati: Ukupan uzorak (N=144) obuhvata 140 ili 97,2 % ispitanika koji rade u javnim zdravstvenim ustanovama i 4 ili 2,8 % ispitanika koji rade u privatnim zdravstvenim ustanovama. Gotovo ¾ ispitanika upoznato je sa primjenom procjene rizika na radnom mjestu, u 25,0 % slučajeva je upoznato sa nekim strateškim dokumentom o upravljanju rizicima i procjeni rizičnih radnih mjesta. Najveći broj ispitanika, njih 63,9 %, navodi da poštuje mjere zaštite koje im poslodavac pruža. Niko od ispitanika nije naveo razloge za nepoštovanje.<br>Zaključak: Ispitanici su potvrdili postojanje rizika na radnom mjestu u javnim i privatnim zdravstvenim ustanovama i svijest o njima, te su potpuno ili djelimično svjesni rizika i djelimično praktikuju zaštitu od njih. Značajan broj zaposlenih navodi oboljenja koja su potencijalno uzrokovana rizičnim radnim mjestom.</p> Amina Šljivo, Amer Ovčina, Lejla Mešalić, Marijan Marjanović Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31346 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 PROCJENA TROŠKOVA KOMPJUTERIZIRANE RADIOGRAFIJE PREMA KONVENCIONALNOJ RADIOGRAFIJI https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31347 <p>Uvod: Ekspanzijom razvoja računalne opreme i usavršavanjem softverskih sučelja dolazi i do naglog razvoja radiologije bez filma, kroz sustave računalne radiografije. Sustav računalne radiografije omogućio je poboljšanje kvalitete radiološke slike, a time i točniju i bržu dijagnozu.<br>Cilj: Procijeniti troškove računalne radiografije u usporedbi s konvencionalnom radiografijom.<br>Materijali i metode: U analizi su korišteni podaci o troškovima radioloških materijala i postojećih radioloških informacijskih sustava iz planova i potpisanih ugovora za 2019. i 2022. godinu u Hrvatskoj bolnici "Dr. fra Mato Nikolić" Nova Bila.<br>Rezultati: Troškovi konvencionalne radiologije iznimno su visoki, uključujući nabavu rendgenskih filmova, kemikalija za obradu i održavanje opreme. Analiza uspoređuje broj postupaka i prikazanih troškova za bolnicu.<br>Zaključak: Računalna radiografija isplativija je od konvencionalne radiografije zbog fosfornih ploča za višekratnu upotrebu i smanjenih troškova kemikalija i filma.</p> Darko Tomić, Vesna Majher Tomić, Ivana Stojak, Tanja Bavrka, Jasmina Marušić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31347 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 SINDROM SAGORIJEVANJA MEDICINSKIH SESTARA/TEHNIČARA U PANDEMIJI COVID-19 U SVEUČILIŠNOJ KLINIČKOJ BOLNICI MOSTAR https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31348 <p>Uvod: Sindrom sagorijevanja proizlazi iz kroničnog stresa na poslu uz neučinkovito suočavanje sa stresom. Medicinski radnici pripadaju zanimanjima koja imaju najveće postotke sindroma sagorijevanja, što je dodatno povećano krizom koju je izazvala pandemija COVID19. <br>Cilj: Prepoznati simptome i čimbenike rizika za razvoj sindroma sagorijevanja kod medicinskih sestara/tehničara tijekom pandemije COVID-19.<br>Ispitanici i metode: Provedeno je prospektivno istraživanje s anketom za simptome i čimbenike rizika za razvoj sindroma sagorijevanja među medicinskim sestrama/tehničarima Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar na COVID odjelima, tijekom pandemije COVID19, u srpnju i kolovozu 2021. godine. Korišten je anketni upitnik namjenski sačinjen za ovo istraživanje, a analiza podataka izvršena je u SPSS programu.<br>Rezultati: Sve medicinski sestre i tehničari su tijekom rada na COVID odjelima osjećali umor, bili su zabrinuti da ne zaraze članove svoje obitelji, a velika većina je imala izraženu glavobolju te su bili razdražljivi. Većina ispitanika imala je zahtjevno radno vrijeme, bili su pretrpani poslom i nedovoljno informirani o ovoj novoj bolesti. Ipak, većina medicinskih sestara/tehničara nije pokazivala ozbiljne simptome poput anksioznosti, koncentracijskih problema, visokog krvnog tlaka, emocionalne iscrpljenosti, depresije ili suicidalnih misli. Gotovo svi su doživljavali osjećaj pripadnosti timu i dobru međusobnu komunikaciju.<br>Zaključak: Istraživanje ukazuje na značajan rizik od sindroma sagorijevanja među medicinskim sestrama i tehničarima u SKB Mostar tijekom rada s COVID-19 pacijentima. Stoga je vrlo važno na vrijeme prepoznati razvoj ovog sindroma, te razviti strategiju prevencije, liječenja i rehabilitacije tih osoba.</p> Marija Vidović, Boris Lukšić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31348 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 POVEZANOST KVALITETE ŽIVOTA I SAMOPOŠTOVANJA KOD OBOLJELIH OD RAKA DOJKE https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31341 <p>Veći uvid u kvalitetu života oboljelih može pomoći istraživačima i kliničarima da koriste kvalitetu života kao mjeru ishoda liječenja. Karcinom dojke je stresan događaj koji uzrokuje iznimno teške fizičke, emocionalne i socijalne izazove. Osim zabrinutosti oko toga hoće li rak dojke uzrokovati metastaze i utjecaja nuspojava liječenja na svakodnevni život, bolesnice s rakom dojke imaju veću vjerojatnost da će doživjeti depresiju od pacijenata s drugim vrstama raka. Osim toga, operacija, kemoterapija, terapija zračenjem i drugi oblici liječenja mogu uzrokovati promjene u fizičkom izgledu pacijenta, što dovodi do tjeskobe, boli, depresije i niskog samopoštovanja. Samopoštovanje je određeno pozitivnim ili negativnim osjećajima kao i zadovoljstvom i povjerenjem u sebe. Također se odnosi na uvjerenje da je netko sposoban nositi se s izazovima u životu i vrijedan je sreće. Jedna je studija pokazala da je samopoštovanje ključni čimbenik u rastu i povratku normalnom životu kod pacijenata s rakom dojke. Utvrđeno je da je nisko samopouzdanje snažno povezano s depresijom i drugim psihičkim tegobama. Dijagnoza i liječenje raka dojke obuhvaćaju kritično razdoblje u životu žene tijekom kojeg ona pati od zabrinutosti oko širenja raka na druge dijelove tijela, neizvjesnosti u pogledu budućnosti, tjeskobe i depresije, ljutnje, frustracije, boli, promjene sebe -image, strah od gubitka ženstvenosti i promijenjeno samopouzdanje. Napredak u dijagnostici i liječenju karcinoma dojke, patološke razlike između ove bolesti i drugih kroničnih bolesti, promjene u samopouzdanju, razvoj negativnih emocija, doživljaj svakodnevnih problema na poslu i u međuljudskim odnosima te razvoj anksioznosti može dovesti do promjena u kvaliteti života pacijentica s karcinomom dojke.<br>Cilj ovog rada je objasniti povezanost kvalitete života i samopoštovanja u oboljelih od karcinoma dojke.</p> Marija Brajković, Dragan Babić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31341 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 PERSONALIZIRANA ZDRAVSTVENA NJEGA KAO POKAZATELJ REZILIJENCIJE PACIJENTA https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31342 <p>Personalizirana zdravstvena njega, prilagođena individualnim karakteristikama, dobila je značaj u modernim zdravstvenim sustavima. Ovaj opsežni pregled istražuje različite aspekte personalizirane zdravstvene njege i njen utjecaj na rezilijencija pacijenata. Uključuje sintezu literature iz više disciplina, uključujući genetiku, psihologiju, ishranu i čimbenike okoliša. Analizira ulogu personalizirane zdravstvene njege u poboljšanju rezilijencije pacijenata, uzimajući u obzir genetsku predispoziciju, psihološke aspekte, ishranu, utjecaje okoliša, individualizirane planove liječenja, ishode liječenja, izazove i buduće smjernice za održanje personaliziranog pristupa kao pokazatelja rezilijencije bolesnika. Genetska analiza ključna je za prepoznavanje predispozicija pacijenata i donošenje personaliziranih odluka o liječenju. Psihološki čimbenici značajno utječu na otpornost bolesnika, s terapijskim pristupima prilagodljivim za poboljšanje psihičke otpornosti. Personalizirane prehrambene preporuke, temeljene na potrebama i genetskim čimbenicima, poboljšavaju opće zdravlje. Čimbenici okoliša, poput kvalitete zraka i stresa, utječu na dobrobit pacijenata, a personalizirana skrb uključuje praćenje i smanjenje tih rizika. Integracija u individualizirane planove liječenja dovodi do poboljšanih ishoda i kvalitete života. Primjeri iz stvarnog svijeta potvrđuju učinkovitost personalizirane zdravstvene skrbi u jačanju otpornosti pacijenata.<br>Personalizirana zdravstvena njegaigra ključnu ulogu u poboljšanju rezilijencije pacijenata. Nudi prilagođene planove liječenja koji se bave individualnim karakteristikama, što rezultira poboljšanim ishodima liječenja i kvalitetom života.</p> Marija Čupić, Dragan Babić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31342 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 UVODNIK https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31364 <p>Editorial - Academician Prof. Dragan Babić, PhD</p> Dragan Babić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31364 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200 THE BASIC BIOMEDICAL RESEARCH - FROM WHERE WE START https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31327 <p>Uvodnik za Zdravstveni glasnik / Health Bulletin, Vol. 10. No. 1.</p> Danijel Pravdić Copyright (c) 2024 http://creativecommons.org/licenses/by/3.0/ https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zdravstveniglasnik/article/view/31327 pet, 31 svi 2024 00:00:00 +0200