Život i škola

PROSOCIJALNO PONAŠANJE DJECE PREMA PRIPADNICIMA VANJSKE GRUPE: DOPRINOS MEĐUGRUPNOGA KONTAKTA

Jasmina Tomašić Humer — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Cilj istraživanja bio je ispitati ulogu nekih aspekata međugrupnoga kontakta u prosocijalnom ponašanju djece prema pripadnicima vanjske grupe. Istraživanje je provedeno u kontekstu podijeljenoga školovanja na uzorku od 154 učenika nižih razreda osnovne škole pripadnika većine (Hrvati) i manjine (Srbi) u gradu Vukovaru. U uzorku su podjednako zastupljene djevojčice (51,3 %) i dječaci (48,7 %). Pripadnika manjine bilo je manje (35,1 %) u odnosu na pripadnike većine (64,9 %). Prosječna dob iznosila je M = 8,77 (SD = 1,152) godina. Korišteni instrumenti prevedeni su na hrvatski i srpski jezik te su prilagođeni tim jezicima, a ranije su upotrijebljeni u drugim višeetničkim kontekstima na djeci jednake dobi.
Sudionici su iskazali pristranost u prosocijalnom ponašanju, pri čemu je navedeni efekt bio izraženiji kod pripadnika većine. Utvrđena je pozitivna povezanost prosocijalnoga ponašanja prema pripadnicima vanjske grupe s kvantitetom i kvalitetom kontakta s pripadnicima vanjske grupe. Sudionici koji imaju više kontakta s pripadnicima vanjske grupe, pri čemu taj kontakt mora biti kvalitetan, spremniji su na međugrupno prosocijalno ponašanje. Ovi nalazi doprinose važnosti provođenja intervencija poticanja međugrupnoga kontakta u ranijoj dobi radi poticanja prosocijalnoga ponašanja prema pripadnicima vanjske grupe.

VAŽNOST TEMELJNIH PSIHOLOŠKIH POTREBA NASTAVNIKA I NJIHOVE SAMOEFIKASNOSTI KAO ODREDNICA NASTAVNIČKIH (DE)MOTIVIRAJUĆIH STILOVA

Aleksandra Huić, Lucia Balaško — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Kružni model nastavničkih stilova razlikuje četiri stila ponašanja kojim nastavnici mogu motivirati (stil koji podržava autonomiju i strukturirajući stil) ili demotivirati (kontrolirajući stil i kaotični stil) svoje učenike. Ovim istraživanjem proširujemo postojeće spoznaje istražujući odrednice ovih nastavničkih stilova koji su u konačnici povezani s boljim ili lošijim učeničkim uspjehom i dobrobiti. Model istovremeno provjeravamo u hrvatskom obrazovnom kontekstu. Ciljevi su istraživanja ispitati odnos zadovoljenja/frustracije temeljnih psiholoških potreba nastavnika i njihovih (de)motivirajućih stilova te provjeriti inkrementalni doprinos različitih dimenzija nastavničke samoefikasnosti (upravljanje razredom, poučavanje, uključenost učenika) u objašnjavanju nastavničkih stilova. Istraživanje je provedeno mrežno, a u njemu je sudjelovalo 365 učitelja i nastavnika iz osnovnih i srednjih škola. Rezultati potvrđuju pozitivnu povezanost zadovoljenja potreba i motivirajućih nastavničkih stilova te frustracije potreba i demotivirajućih stilova. Nastavnička samoefikasnost bila je značajan samostalan prediktor stilova povrh nastavničkih potreba. Dimenzija samoefikasnosti u poučavanju imala je značajan pozitivan samostalan doprinos u predviđanju stila koji podržava autonomiju i strukturirajućega stila, a negativan u predviđanju kaotičnoga stila. Dimenzija upravljanja razredom bila je značajan prediktor za strukturirajući stil, dok je dimenzija samoefikasnosti u uključivanju učenika bila značajan prediktor stila koji podržava autonomiju. Ni jedna dimenzija samoefikasnosti nije imala značajan doprinos u objašnjenju varijance kontrolirajućega stila. U radu su navedeni i metodološki nedostatci i praktične implikacije istraživanja.

RAZLIKE U JEZIČNOM RAZVOJU DJECE PREDŠKOLSKE DOBI

Nives Erdeg, Željko Rački, Valentina Majdenić — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Istraživanje ispituje i opisuje raspon međuindividualnih razlika u jezičnom razvoju djece predškolske dobi korištenjem inventara obrazovnih ishoda iznad razreda kao pokazatelja jezičnoga razvoja u jezičnim predmetnim područjima komunikacije, književnosti i stvaralaštva te kulture i medija. Taj se inventar sastojao od 27 odgojno-obrazovnih ishoda sa 149 specifičnih bihevioralnih razrada iz Kurikuluma nastavnoga predmeta Hrvatski jezik za osnovne škole i gimnazije (2019), samo za 1. i 2. razred osnovne škole. Obrazovni su ishodi (od A.1.1. do C.2.3.) korišteni za procjenu dječjega jezičnog razvoja i stečenih jezičnih kompetencija. Dvije su odgojiteljice ocjenjivale skupinu djece u dobi od 5 do 7 godina (N = 30) po svakom pokazatelju i skupu ishoda. Analize su podataka uključivale procjene pouzdanosti, analizu učestalosti pojedinačnih jezičnih pokazatelja te njihovih prosječnih razlika po spolu i kurikulnim predmetnim područjima. Rezultati opisuju jezična znanja, vještine i stavove s kojima djeca predškolske dobi ulaze u osnovnoškolsko obrazovanje, što je informacija neophodna za poticanje njihova daljnjega jezičnog razvoja i planiranje individualnoga poučavanja za svako dijete razvojno proksimalnih jezičnih kompetencija.

UKLJUČENOST STUDENATA DIPLOMSKOGA STUDIJA RANOGA I PREDŠKOLSKOGA ODGOJA I OBRAZOVANJA, DOŽIVLJAJ PRIPADNOSTI STUDIJU I RAZVIJENOST PROFESIONALNIH KOMPETENCIJA

Vlatka Domović, Monika Pažur, Maja Drvodelić — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

U radu su prikazani razvoj instrumenta za procjenu uključenosti studenata diplomskoga studija ranoga i predškolskoga odgoja i obrazovanja (RPOO), odnosi između percepcije uključenosti i pripadnosti studiju, kao i odnos između uključenosti i procjene ovladanosti profesionalnim kompetencijama. U istraživanju provedenom 2022. godine sudjelovalo je 286 studenata završne godine diplomskoga studija RPOO-a sa svih učiteljskih fakulteta u Hrvatskoj.
Rezultati pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između svih prepoznatih elemenata uključenosti studenata u učenje i dimenzija osjećaja pripadnosti, kao i procjene ovladanosti specifičnim profesionalnim znanjima, vještinama i stavovima.
Dobiveni rezultati upućuju na to da je u obrazovanju odgojitelja još uvijek prisutna obrazovna kultura koja ne prepoznaje važnost aktivne uloge studenata kao nositelja obrazovnih promjena.

VAŽNOST REFLEKSIVNE PRAKSE ZA PROFESIONALNI RAZVOJ UČITELJA

Jasmina Veljković — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Refleksivna praksa omogućuje pojedincu da sam oblikuje i osmišljava ideje, kao i da problemu pristupi na nov način kako bi se postigli pozitivni rezultati. To je sposobnost razmišljanja o akciji kako bi se osoba uključila u kontinuirani proces učenja. Refleksivna praksa nije samo prijenos znanja. Škola također ima mlado osoblje koje pokazuje afinitet za razvoj svojih profesionalnih i osobnih vještina. Refleksivna praksa nastoji svima (od najmlađih do istraživača s dugogodišnjim iskustvom) proširiti horizonte i usmjeriti ih na povezivanje teorije i prakse, odnosno onoga što ih čeka u budućnosti u struci. Ovdje možemo govoriti o refleksivnosti kao kritičkom promišljanju i propitivanju učitelja koji stječe i razvija svoje vještine te mijenja vlastitu praksu. Učitelji su ti koji analiziraju svoje djelovanje u obrazovanju (formalnom i neformalnom). Refleksivni praktičar je pojedinac koji poduzima različite aktivnosti kako bi došao do rješenja konkretnoga praktičnog problema koji se pojavio. U skladu s navedenim, predmet se odnosio na važnost refleksivne prakse za budući napredak učitelja. Cilj je ovoga istraživanja teorijski razmotriti pojmove refleksivne prakse i profesionalnoga razvoja učitelja te ispitati što učitelji misle o refleksiji, kao i važnost refleksivne prakse za učitelje i njihov budući razvoj i usavršavanje. U teorijskom dijelu korištena je teorijska metoda, a u empirijskom deskriptivna metoda. Dobiveni rezultati pokazuju da je najpoželjnija kompetencija za učitelje konverzacijska. Ispitanicima nedostaje motivacija i veća zainteresiranost za pohađanje seminara i edukacija. Učitelji društvenih znanosti više su pažnje posvetili istraživanju od učitelja prirodnih znanosti.

KOMPETENCIJE STUDENATA ZA KORIŠTENJE FUTUROLOŠKIH METODA U PROVOĐENJU ISTRAŽIVANJA

Maja Zorić — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Još uvijek nedovoljno korištena istraživanja u Hrvatskoj u istraživanju odgojnih i obrazovnih znanosti jesu futurološka istraživanja i metode premda je njihova primjena vrlo izražena u istraživanjima fenomena iz drugih područja ljudske djelatnosti. Futurološkim je istraživanjima cilj kreiranje poželjne budućnosti, a jedna od najvažnijih potreba za takvim istraživanjima u pedagogiji proizlazi iz činjenice da je neophodno prilagoditi obrazovanje sada kako bi današnji učenik bio spreman prilagoditi se poslovima budućnosti. Stoga poznavanje futuroloških istraživanja i metoda omogućuje budućim učiteljima sagledavanje i predviđanje budućih promjena i potreba svih dionika sustava odgoja i obrazovanja, kao i samoga odgojno-obrazovnog procesa te prilagođavanje na izazove i potrebe koje nosi budućnost. Cilj je ovoga istraživanja istražiti kompetencije budućih učitelja u korištenju futuroloških metoda u istraživanjima. Istraživanje je provedeno anketiranjem ukupno 32 budućih učitelja te analizom sadržaja kolegija Metodologija pedagoških istraživanja. Prikupljeni su podatci o samoprocjeni studenata o vlastitim kompetencijama u provođenju futuroloških metoda, o dosadašnjim iskustvima u njihovu korištenju te budućim namjerama korištenja futuroloških metoda pri istraživanju. Rezultati istraživanja pokazuju da su studenti nedovoljno upoznati s futurološkim metodama i njihovom primjenom te da ih rijetko koriste u provođenja istraživanja. S druge strane studenti su uglavnom svjesni važnosti primjene futuroloških metoda u istraživanjima odgojno-obrazovnih fenomena, no unatoč tomu uglavnom ne iskazuju namjeru njihova korištenja u budućnosti.

Maja Cepanec RANI KOMUNIKACIJSKI RAZVOJ. Jastrebarsko: Naklada Slap, 2023.

Ljiljana Širić — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Knjiga Rani komunikacijski razvoj autorice Maje Cepanec, izvanredne profesorice Edukacijsko-rehabilitacijskoga fakulteta u Zagrebu, daje sveobuhvatan i cjelovit pristup razumijevanju, tumačenju razvoja rane komunikacije i procjeni rane komunikacije, fokusirajući se na teorijsko-stručnu i znanstvenu razradu fenomena ranoga komunikacijskog razvoja. Autorica u predgovoru navodi razloge svoje odluke da napiše gradivo o ranom komunikacijskom razvoju koji se, s jedne strane, podrazumijeva „sam po sebi“, a s druge strane, može biti vrlo delikatan. Jedan od glavnih razloga koji autorica navodi jest prijašnja dugogodišnja pojednostavljena opservacija ranoga komunikacijskog razvoja bez dubljega razumijevanja kompleksnosti i dinamičnosti temeljnih procesa komunikacijskoga razvoja.

Zdenko Kosinac i Željka Karin KINEZIOLOŠKA AKTIVNOST – prestižna značajka zdravlja djece i mladeži. Zagreb: Medicinska naklada, 2024.

Hicela Ivon — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Postoje publikacije koje djelomično obrađuju pojedino područje tjelesne i zdravstvene kulture i praktičnoga izvođenja pojedine tjelesne aktivnosti djece i mladeži. Za sada u našoj stručnoj literaturi ne postoji ovako sveobuhvatan prikaz svih aktivnosti i benefita koje pridonose poboljšanju i održavanju visoke razine tjelesnoga zdravlja mladih naraštaja u našoj populaciji. Ovo je osobito važno ako imamo na umu da se ubrajamo u populacije s najvišim udjelom osoba s prekomjernom tjelesnom težinom (pretilih) što nepovoljno utječe na zdravlje populacije, dodatno opterećuje zdravstveni sustav i utječe negativno na radnu sposobnost.

SIMULACIJA U NASTAVI ZDRAVSTVENE NJEGE

Tina Jelić Balta, Kristina Horvat — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

U radu se prikazuje trenutačno stanje strukovnoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj s posebnim naglaskom na modernizaciju toga sustava obrazovanja i povijest obrazovanja medicinskih sestara/tehničara od 1921. godine do danas. Primarni fokus usmjeren je na analizu nastave zdravstvene njege, pružajući duboki uvid u okruženje za učenje te prikaz trenutnih mogućnosti i izazova s kojima se suočavaju praktičari. Ovaj rad pruža sveobuhvatan uvid u suvremene pristupe obrazovanju medicinskih sestara/tehničara ističući važnost inovacija i tehnološkoga napretka u tom području. Detaljno se razmatra metoda simulacije u nastavi zdravstvene njege uključujući opis metodologije korištene u tom procesu, tehničku i prostornu organizaciju za provedbu simulacija te različite pristupe učenju s pomoću simulacije. Ističe se uloga metode simulacije u unaprjeđenju obrazovnoga procesa za obrazovanje budućih medicinskih sestara/tehničara opće njege. Sustavnim pregledom relevantne literature i istraživanja identificiraju se ključni izazovi i prilike u obrazovanju medicinskih sestara/tehničara te se sugeriraju smjernice za buduće djelovanje u tom području.

DEFICITARNOST NASTAVNIKA U STEM-U – UTJECAJ NA BUDUĆNOST OBRAZOVANJA

Ivanka Matešić, Ivana Brozović — uto, 24 pro 2024 00:00:00 +0100

Nedostatan broj stručnih nastavnika i učitelja STEM-predmeta u školama izazov je za obrazovni sustav u cjelini. Kako bi se istražio problem deficitarnosti broja nastavnika i učitelja u STEM-u, prikupljeni su i analizirani statistički podatci, provedeno je kvalitativno istraživanje u obliku intervjua s različitim dionicima u obrazovanju te je organiziran okrugli stol na tu temu. Analiza statističkih podataka pokazala je da se drastični razmjeri nedostatka stručnoga kadra na tržištu rada za pojedina područja STEM-a neće u skoroj budućnosti moći riješiti samo iz kvote studenata koji su završili nastavnički studij. Rezultati kvalitativnoga istraživanja i rasprave na okruglome stolu pokazali su da je posljedica nedostatka stručnih kadrova pad kvalitete izvođenja nastave, a istaknuti su i drugi problemi, primjerice kontrola kvalitete kadrova obrazovanih izvan EU-a te nekonkurentnost prihoda u školama u odnosu na druge sektore koji su zainteresirani za stručnjake istih profila.