Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci

30. MEĐUNARODNO SAVJETOVANJE PRAVNIKA „PETAR SIMONETTI“ (VLASNIŠTVO – OBVEZE – POSTUPAK), POREČ, OD 10. DO 12. TRAVNJA 2024. GODINE

Paula Šamanić — 2024-09-16

Međunarodno savjetovanje pravnika „Petar Simonetti“ (Vlasništvo - Obveze - Postupak) ove je godine tradicionalno održano po trideseti put od 10. do 12. travnja 2024. godine u Poreču. Pravni fakultet u Rijeci je u suradnji s Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske i Hrvatskom javnobilježničkom komorom organizirao pet zasebnih sekcija s trideset i četiri izlaganja i pet okruglih stolova pokrivši aktualne teme iz područja stvarnog prava, obveznog prava, prava društava i financijskog prava, upravnog prava te građanskog postupovnog prava. I ovoga puta savjetovanje je predstavljalo stručan i znanstveni forum za dinamičnu razmjenu mišljenja i rasvjetljavanje aktualnih pravnih izazova i trendova. Sudionicima su pruženi konkretni odgovori na pitanja i praktične smjernice za rješavanje problema s kojima se svakodnevno susreću u svom radu. U zasebnom dijelu savjetovanja upriličena je posebna svečanost povodom tridesete godišnjice održavanja savjetovanja na kojoj smo se prisjetili profesora Simonettija čije ime i nosi ovo savjetovanje.

JAVNOST ZEMLJIŠNE KNJIGE I ZAŠTITA OSOBNIH PODATAKA

Hano Ernst — 2024-09-15

Rad analizira različite kontekste ostvarivanja javnosti i zaštite osobnih podataka u zemljišnoknjižnom sustavu. Članak se nastavlja na raniji rad koji se bavio zaštitom osobnih podataka u kontekstu funkcija zemljišnih knjiga i problemu pristupa segmentirano iz četiri različita aspekta: aspekta predmeta publiciranja, aspekta uvida, aspekta pretraživanja i iz aspekta korištenja osobnih podataka. Predmet publiciranja otvara problem koji se osobni podaci trebaju publicirati kroz zemljišnoknjižni sustav. Uvid u zemljišnu knjigu otvara problem tko treba imati pravo na uvid u koje publicirane podatke i na koji način se uvid treba konkretno ostvarivati. Pretraživanje zemljišnih knjiga otvara pak problem po kojim kriterijima se zemljišna knjiga treba moći pretraživati i tko treba moći koristiti koji kriterij pretraživanja. Konačno, korištenje otvara problem kako se trebaju koristiti podaci u koje je uvid ostvaren. Rad je strukturiran po opisanim aspektima u četiri odgovarajuća dijela, uz zaključak koji sintetizira rezultate i naglašava da je strah od potencijalne zloupotrebe javnosti zemljišnih knjiga neopravdan, jer je postojeće uređenje, koje ne pristupa svim problemima na isti način, adekvatno uravnotežilo zaštitu pravne sigurnosti sudionika u pravnom prometu nekretninama i zaštitu njihovih osobnih podataka publiciranih u zemljišnoknjižnom sustavu, slijedom čega isto treba zadržati uz odgovarajuće izmjene koje bi na jasniji i potpuniji način uredile još uvijek sporna pitanja.

PREKRŠAJNO PRAVO U HRVATSKOJ I SLAVONIJI OD SREDINE 19. STOLJEĆA DO 1918. GODINE

Dunja Milotić — 2024-09-15

U radu se prikazuje i analizira uređenje prekršajnog materijalnog i procesnog prava u Hrvatskoj i Slavoniji od sredine 19. stoljeća, kada započinje razvoj građanskog društva i modernoga pravnog sustava uvođenjem unificiranih zakona, pa sve do raspada Austro-Ugarske Monarhije 1918. godine. U promatranom se razdoblju unutar prekršaja, kao najlakše vrste kažnjivih djela, razlikuju sudski i redarstveni prekršaji. Sudski prekršaji, u skladu s usvojenom trodiobom kažnjivih djela, bili su propisani u Kaznenom zakonu o zločinima, prijestupima i prekršajima iz 1852., kao i u nizu drugih posebnih zakona, a njihovo je kažnjavanje bilo u nadležnosti sudova. Redarstveni prekršaji bili su propisani u brojnim zakonima, naredbama i lokalnim redarstvenim propisima, a njihovo je kažnjavanje bilo u nadležnosti upravnih tijela. Prekršajni postupak pred kotarskim sudovima vodio se prema odredbama sadržanim u posebnoj glavi Zakona o kaznenom postupku iz 1875. Pred upravnim tijelima bio je uređen nizom naredbi donesenih tijekom neoapsolutizma, koje su naknadno bile nadopunjene zakonom i naredbama u cilju njegova pojednostavljenja, kao i usklađivanja sa sudskim prekršajnim postupkom. Osim normativnog okvira, u radu će se ukazati i na praktične probleme i pitanja koji su se u praksi pojavili u vezi s kažnjavanjem sudskih i redarstvenih prekršaja.

FORMA I FUNKCIJA KNJIŽEVNOG TEKSTA KAO DISTINKTIVNI KRITERIJI RAZGRANIČENJA UMJETNIČKOG OD OSTALIH OBLIKA IZRAŽAVANJA

Luka Brajković — 2024-09-15

Premda je sloboda umjetničkog izražavanja ugrađena u mnoge pravne propise njezin je položaj u sudskoj praksi i teoriji još uvijek nedovoljno razvijen i obrađen. Pri tome je, pored malobrojnih publikacija, problem i to što se umjetnost nastoji shvatiti strogo pravnički bez velikog obaziranja na ono što o umjetnosti kažu druge, nepravne discipline. Ovaj rad nastoji pružiti jedan malo drugačiji pogled na problematiku odnosa prava i umjetnosti. U uvodnom se dijelu objašnjavaju osnovni problemi koji prate slobodu umjetničkog izražavanja te se obrazlaže izbor književnosti kao predmeta proučavanja zbog zajedničkog jezičnog medija koji dijeli s pravom. U drugom se poglavlju razrađuje književnoteorijski okvir polazeći od ideje kako je književni tekst struktura sastavljena od formalnih i sadržajnih elemenata koji izgrađuju njegovo značenje. Pored toga, književni tekst ima dvije načelne funkcije, estetsku i društvenu, koje se u tekstu raspoznaju pomoću karakterističnih izraza koji ih prate. U trećem se poglavlju razmatra sudska praksa Europskog suda za ljudska prava u kojoj je bilo riječi o nekim vrstama književnih tekstova, ali na način da se ona promotri kroz prethodno postavljeni teorijski okvir. U zaključku se izlažu tri potencijalne koristi koje pravo može dobiti svojim otvaranjem za spoznaje književne teorije.

INSTRUMENTI EUROPSKE UNIJE STVORENI U PANDEMIJSKOM RAZDOBLJU

Viktorija Pisačić — 2024-09-15

Pandemija uzrokovana koronavirusom negativno se odrazila na gospodarstvo država članica Europske unije. Kako bi što prije potaknula njihov oporavak, Unija je usvojila brojne mjere iz područja financijskog prava, u čijem su središtu plan oporavka NextGenerationEU, program SURE i aktivacija opće klauzule o izbjegavanju Pakta o stabilnosti i rastu. Kako bi prikupila sredstva za realizaciju plana oporavka NGEU, Unija se zadužila na tržištima kapitala. Budući da će se NGEU financirati putem zaduživanja, Unija je najavila stvaranje novih vlastitih sredstava kako bi osigurala podmirenje duga koji će iznositi više od 800 milijardi eura. Navedene mjere predstavljaju novi aspekt fiskalnih odnosa Unije i država članica te će se u radu prikazati tijek njihovog nastanka, pravni temelji te zaključno, njihovo značenje za promjene u sustavu fiskalnog federalizma Unije.

VIGILANTIZAM

Dalibor Doležal — 2024-09-15

Uzimanje pravde „u svoje ruke“ kako bi se ispravila percipirana nepravda ili iskazao bunt protiv nedjelovanja državnih institucija prema određenim problemima je pojava koja je odavno prepoznata unutar izraza „vigilantizam“. Iako predmetom brojnih rasprava u znanstvenoj i stručnoj literaturi, još uvijek ne postoji konsenzus oko općeprihvaćene definicije, pojavnih oblika te uzroka ove pojave. Međutim, s obzirom na pojavu novih oblika i mogućnosti činjenja kaznenih djela u sferi tzv. „računalnog kriminaliteta“, nije nemoguće zaključiti kako će se i vigilantske aktivnosti sve više odvijati. Pregledom dostupne znanstvene i stručne literature cilj je ovog rada utvrditi sličnosti i razlike u objašnjenima pojma vigilantizma kako bi se utvrdili razlozi nastanka ovog fenomena te posljedice ovakvog djelovanja s ciljem planiranja aktivnosti za sprječavanje štetnih posljedica nastalih aktima vigilantizma. Rezultati analize pokazuju kako je vigilantizam prisutan u gotovo svim društvima, dok prevencija ove pojave ovisi o društvenom kontekstu unutar kojeg se javlja.

PRAVO NA ZAŠTITU PRIVATNOSTI VS. NAČELO JAVNOSTI ZEMLJIŠNIH KNJIGA

Katarina Knol Radoja — 2024-09-15

Podatci iz zemljišnih knjiga trebaju i moraju biti dostupni u određene svrhe, ali ne bi smjeli biti dostupni u sve svrhe. Iako se čini proturječno, pravo pristupa informacijama u zemljišnim knjigama osmišljeno da osnaži i zaštiti pojedince, može dovesti do upravo suprotnog rezultata. Rješenje svakako nije onemogućiti pristup zemljišnim knjigama, već regulirati upotrebu informacija koje se u njima nalaze. Ono što je javno može biti privatno, ne u smislu da je tajno, već u smislu da upotreba i otkrivanje informacija može biti ograničena, odnosno uvjetovana. U radu se zaključuje da načelo javnosti ne zahtijeva nužno nesmetan pristup javnosti informacijama o zemljištu te se preporučuju mjere reforme zakona koje bi poboljšale zaštitu privatnosti, a istodobno omogućile ispunjavanje načela javnosti. Stoga se predlaže veća kontrola pristupa informacijama kroz potrebu postojanja legitimnog interesa za takav pristup te obavještavanje i pristanak nositelja zemljišnoknjižnog prava o pristupu njegovim informacijama, osim ako bi to ometalo izvršavanje ovlasti određenih nadležnih tijela.

PERSPEKTIVE UTJECAJA SAVJETODAVNIH MIŠLJENJA MEĐUNARODNIH SUDOVA NA BORBU PROTIV KLIMATSKIH PROMJENA

Petra Perišić — 2024-09-15

Dvama međunarodnim i jednom regionalnom sudu podnijeti su zahtjevi za izricanjem savjetodavnog mišljenja vezanog uz prava i obveze država u području zaštite klime. U ovome radu se nastoji, fokusirajući se na zahtjeve Međunarodnom sudu u Haagu i Međunarodnom sudu za pravo mora u Hamburgu, kritički razmotriti opravdanost traženja savjetodavnih mišljenja, propitujući s jedne strane prikladnost savjetodavnog mišljenja kao sredstva definiranja prava i obveza država vezanih uz zaštitu klime, a s druge strane analizirajući mogući utjecaj tih mišljenja na ponašanje država. Zaključak je rada da nije realno očekivati da će sâma mišljenja bitno promijeniti ponašanje država koje su veliki emiteri stakleničkih plinova, ali da ona ipak mogu biti jedan od čimbenika koji će doprinijeti intenziviranju klimatske akcije. Stoga, kritike mnogih međunarodnih pisaca prema podnošenju zahtjeva za savjetodavnim mišljenjima svakako imaju osnove, ali po nama ne dovode u pitanje njihovu opravdanost.

KLASIFIKACIJA UGOVORA RATIONE PERSONAE I PRAVNA SIGURNOST

Zvonimir Šafranko — 2024-09-15

U radu se analiziraju pojedine pozitivnopravne kategorije ugovora ratione personae: 1.) trgovački ugovori, 2.) ugovori između trgovaca, 3.) ugovori između trgovaca i osoba javnog prava, 4.) tzv. poslovne transakcije između poduzetnika, 5.) poslovne transakcije između poduzetnika i osoba javnog prava te 6.) potrošački ugovori, kao i njihovi konstitutivni elementi te opseg odstupanja pravila koja ih determiniraju u odnosu na pravno uređenje opće kategorije ugovora, odnosno ugovore građanskog prava. Posebna se pozornost upućuje na određene anomalije, nelogičnosti i preklapanja kod pojedinih ugovornih kategorija. Nadalje, raspravlja se o određenim sudionicima u pravnom prometu s nastojanjem konkretizacije njihovog statusa u konkretnim ugovornim odnosima. Konačno, iznose se određeni problemi u vezi s izloženom klasifikacijom ugovora te osobito njihovi učinci na sigurnost u pravnom prometu. Zaključno, predlaže se u kojem bi se smjeru mogle kretati zakonodavne intervencije glede pravnog uređenja pojedinih ugovornih kategorija de lege ferenda, kako bi se uklonio niz dvojbi i nejasnoća te s time u vezi unaprijedila sigurnost u pravnom prometu kod ugovornih odnosa.