Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr
<p>Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci izlazi u kontinuitetu od 1980. godine (ISSN 1330-349X). Od 1995. do 2015. godine tiskao se dvaput godišnje. Od 2016. godine tiska se triput godišnje u nakladi od 300 primjeraka. Od volumena 26, br. 2 (2005.) Zbornik izlazi u elektroničkom izdanju (E-ISSN 1846-8314). Odlukom Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Zbornik je priznat kao časopis po vrsnoći izjednačen s međunarodno priznatim publikacijama.</p>Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultethr-HRZbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci1330-349X<p>Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci časopis je u otvorenom pristupu i licenciran je u skladu s <em><a href="https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/">Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0</a> licencom</em>. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Korisnici smiju čitati, preuzimati, kopirati, distribuirati, tiskati, pretraživati ili stavljati poveznice na materijal te mijenjati, preoblikovati i prerađivati materijal ili ga koristiti na druge zakonite načine, sve dok odgovarajuće citiraju izvornik.</p> <p>Radove objavljene u časopisu Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci dopušteno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na mrežne stranice časopisa i Hrčka.</p> <p>Nakon prihvaćanja kategoriziranog rukopisa za objavu u Zborniku, autor smije objaviti isti rukopis u drugom časopisu samo uz suglasnost Uredništva (sekundarna objava). Pri ponovnoj objavi članka, članak mora sadržavati podatak o tome gdje je članak prvi put objavljen.</p>MEĐUNARODNA ZNANSTVENA KONFERENCIJA POVODOM 210. GODIŠNJICE ROĐENJA HRVATSKOG BANA IVANA MAŽURANIĆA, NOVI VINODOLSKI, OD 10. DO 11. LISTOPADA 2024. GODINE
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/33480
<p>Povodom 210. godišnjice rođenja hrvatskog bana Ivana Mažuranića održana je međunarodna znanstvena konferencija u Novome Vinodolskom 10. i 11. listopada 2024. godine. Konferencija je okupila trideset znanstvenika različitih profila iz pet zemalja, a nastala je kao rezultat zajedničke suradnje Pravnog fakulteta u Rijeci sa Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci s područnom jedinicom u Puli, Pravnim fakultetom Sveučilišta u Szegedu, Pravnim fakultetom u Beogradu i Narodnom čitaonicom i knjižnicom Novi Vinodolski. U prikazu se detaljno obrazlažu iznesena izlaganja i naglašavaju zajednički zaključci koji su potvrdili neupitnu važnost bana Mažuranića za hrvatsku znanost i kulturu.</p>Luka Nalis
Copyright (c) 2024 Luka Nalis
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-15453675682KRITIČKA ANALIZA GUASTINIJEVA SHVAĆANJA SUKOBA IZMEĐU USTAVNIH PRAVA I TEHNIKE ODVAGIVANJA
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/31976
<p>U ovome se radu raspravlja o sukobima između ustavnih prava i tehnici odvagivanja kao najpoznatijoj i najraširenijoj tehnici za rješavanje takvih sukoba. Kritički se analizira shvaćanje sukoba između ustavnih prava i tehnike odvagivanja Riccarda Guastinija, glavnog predstavnika đenoveške škole pravnog realizma. Cilj analize u ovome radu je odgovoriti na sljedeća pitanja. Prvo, kakav je karakter sukoba između ustavnih prava. Drugo, koja je razlika između odvagivanja i Guastinijeve inačice kriterija<em> lex specialis</em> kao moguće alternativne metode rješavanja sukoba između ustavnih prava. Treće, kakvu funkciju ima odvagivanje u sudačkom rasuđivanju. I četvrto, što odvagivanje, prema Guastiniju, čini radnjom pravnog konstruiranja.</p>Luka BurazinMarin Keršić
Copyright (c) 2024 Luka Burazin, Marin Keršić
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545349151710.30925/zpfsr.45.3.1EFFICACY AND AUTOPOIESIS OF THE SYSTEM OF SCIENCE, EDUCATION, LAW AND POLITICS
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/32263
<p>KRITERIJI UČINKOVITOSTI I AUTOPOIETIČNOST<br />SUSTAVA PRAVA, ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I POLITIKE</p> <p>Pravo je sustav hijerarhije normi. Usklađivanje viših i nižih normi te njihova primjena osiguravaju zakonitost i učinkovitost prava. Istovremeno, pravo je promjenjiv sustav. Te su promjene posljedica različitih političkih i drugih društvenih utjecaja. Njihova kompleksnost nerijetko onemogućava jasno određivanje same hijerarhijske strukture, što otvara pitanje dostatnosti pojedinih dominantnih pravnih metoda za obuhvatnije tumačenje učinaka pravnog sustava. U radu se ispituje razlikuje li se i na koji se način razlikuje tumačenje učinkovitosti pravnog sustava putem reduciranog načela pripisivanja, ili je ono nedostatno, u odnosu na redukciju kompleksnosti pravnog sustava putem kodova i operacija koje ga čine autopoietičnim. Najznačajnije su teorijske implikacije pojašnjene na primjeru pravne norme jednog dijela javnog prava (sveučilišnog prava i prava znanstvenih organizacija) određivanjem kriterija procjene pravne i društvene učinkovitosti s obzirom na obilježja autopoietičnosti pripadajućih sustava prava, znanosti, obrazovanja i politike na način kako su ona određena u Luhmannovoj teoriji sustava.</p>Ksenija Grubišić
Copyright (c) 2024 Ksenija Grubišić
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545351954110.30925/zpfsr.45.3.2TRANSITION OF ACCESSORY AND NON-ACCESSORY SECURITIES WITH CESSION BY OPERATION OF LAW (CESSIO LEGIS)
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/30751
<p>PRIJELAZ AKCESORNIH I NEAKCESORNIH<br />OSIGURANJA KOD ZAKONSKE CESIJE (<em>CESSIO LEGIS</em>)</p> <p>U poslovnoj praksi tražbine su obično osigurane osobnim i stvarnim oblicima osiguranja. Koriste se različite vrste osiguranja, to jest akcesorna i neakcesorna. Postavlja se pitanje kako tumačiti pravila o subrogaciji (<em>cessio legis</em>) u odnosu na prijenos neakcesornih oblika osiguranja na ispunitelja obveze, posebice u slučaju jamstva (poručanstva). Jamac se obvezuje ispuniti dužnikovu obvezu (ne svoju) prema dužnikovom vjerovniku. Slijedom toga, nakon ispunjenja, tražbina vjerovnika prema dužniku prelazi na jamca sa svim akcesornim pravima i osiguranjima. Ključno pitanje na koje se odgovara u ovome članku jest prelaze li na jamca i neakcesorna prava (koji je ispunio obvezu glavnog dužnika) ili pak mora vjerovnik izvršiti odgovarajući (dodatni) posao ustupa da bi se ta prava prenijela. U članku su prikazana ključna saznanja u vezi s navedenim, uz analizu pravnog položaja jamca u postupcima u slučaju nesolventnosti. </p>Renato VrenčurDenis BaghrizabehiKristjan Zahrastnik
Copyright (c) 2024 Renato Vrenčur, Denis Baghrizabehi, Kristjan Zahrastnik
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545354356010.30925/zpfsr.45.3.3KAZNENO I PREKRŠAJNOPROCESNI IMUNITET PROPISAN HRVATSKIM PRAVOM
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/32726
<p>Institut kaznenoprocesnog imuniteta ili imuniteta nepovredivosti sprječava da se protiv određenih kategorija osoba pokrene i vodi kazneni postupak ili da im se oduzme sloboda za sva ili neka kaznena djela. Taj imunitet može postojati na temelju pravila međunarodnog ili nacionalnog prava, koji je predmet ovog rada. Nakon teorijskog uvoda, u radu se razmatraju nositelji i opseg kaznenoprocesnog imuniteta. Uz to, razmatraju se i dopuštenost propisivanja kaznenoprocesnog imuniteta zakonom, njegovo vremensko važenje, značenje zabrane „pritvaranja“, značenje zabrane „pokretanja“ postupka te koji su njegovi procesni učinci. Zatim se istražuje vrijedi li, u suprotnosti sa zakonskom odredbom, kaznenoprocesni imunitet i u prekršajnom postupku. Kako bi se pronašli odgovori ili smjernice za nerazjašnjena teorijska i praktična pitanja o kaznenoprocesnom imunitetu u hrvatskom pravu istraženo je i uređenje imuniteta u njemačkom i francuskom pravnom poretku. Na temelju provedenog istraživanja zaključuje se da ne postoje jasni kriteriji o tome kada imunitet može biti propisan zakonom te da cijeli sustav nije do kraja domišljen. Utvrđena su i druga obilježja kaznenoprocesnog imuniteta: da je vremenski ograničen, da se odnosi na svako oduzimanje slobode te da ne sprječava provođenje radnji u fazi izvida. Obrazlaže se i stav da kaznenoprocesni imuniteti barem djelomično vrijede i u prekršajnom postupku.</p>Marin BonačićNikša Vojvoda
Copyright (c) 2024 Marin Bonačić, Nikša Vojvoda
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545356158710.30925/zpfsr.45.3.4RAZVOJ TRANSPARENTNOSTI U JAVNOM I PRIVATNOM (UGOVORNOM) PRAVU
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/32488
<p>U radu se pokazuje da postupnom evolucijom i prijenosom iz javnog u privatno pravo, a posebno u kontekstu ugovornog potrošačkog prava, transparentnost od političko-deklarativne preporuke, preko zahtjeva danas postaje široko prihvaćeni, uobičajeni, čime i očekivani standard. Iako još uvijek nije formulirana ni zakonom određena kao načelo, transparentnost je <em>de facto</em>, a osobito kroz presude Suda Europske unije (koje svjedoče da se transparentnost ne može svesti samo na razumljivost u gramatičkom i formalnom smislu, već se mora promatrati i njezin temeljni smisao), postala jedno od ključnih načela, osobito i neizostavno u situacijama u kojima se ugovor sklapa potpisivanjem ugovornog formulara koji je unaprijed pripremila jedna strana. Navedeno znači da se trenutačno može pouzdano reći da je transparentnost ugovora i ugovornih odredbi jedno od bitnih načela ili zahtjeva potrošačkog prava. Kako u suvremenom pravu dolazi do značajnog utjecaja potrošačkog (ugovornog) prava na (opće) ugovorno pravo, tako svjedočimo vremenu u kojem transparentnost postupno, ali sigurno i s razlogom postaje jedno od načela suvremenog (općeg) ugovornog prava.</p>Slobodan VukadinovićKatarina Jovičić
Copyright (c) 2024 Slobodan Vukadinović, Katarina Jovičić
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545358961110.30925/zpfsr.45.3.5SUROGAT MAJČINSTVO
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/27794
<p>Fenomen surogat majčinstva, kao alternativni način dobivanja potomstva, najbolji je primjer dalekosežnosti potpomognute oplodnje te predstavlja najsloženiji medicinsko-socijalno-pravni oblik ljudskoga začeća koji radikalno i iz temelja mijenja poimanje obitelji. Iako predstavlja ambivalentnu pojavu kojoj nedostaje univerzalna apologija, surogat majčinstvo polako postaje sve više prihvaćeno, teoretski i praktično, u zemljama diljem svijeta. No, ona je odraz neunificiranog poimanja kategorija roda, spola i reprodukcije, čija neujednačena zakonska regulacija, koja oscilira od potpune zabrane bilo kakvog oblika surogat majčinstvu do čisto ugovornog pristupa otvorenog za sve varijacije njegovog oblika, pridonosi pravnoj nesigurnosti u pogledu utvrđivanja ili priznavanja zakonskog roditeljstva i pitanja državljanstva ovako rođene djece. U ovome se radu predstavlja globalni pregled pravne regulacije i pokazuje se da ovaj fenomen, kao najizazovniji nusprodukt medicinski potpomognute oplodnje, nije efemerna pojava. Stoga je nužno stvoriti, neovisno o stavu države prema surogat majčinstvu (bio on prohibitivan ili permisivan), zaštitne mjere u odnosu na sve dionike tog procesa, napose osigurati zaštitu temeljnih prava ovako rođene djece. </p>Nevena Aljinović
Copyright (c) 2024 Nevena Aljinović
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545361364710.30925/zpfsr.45.3.6ORIGINALISM AND THE DEMOCRATIC PROCESS
https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/zpfsr/article/view/28794
<p>ORIGINALIZAM I DEMOKRATSKI PROCES:<br />MAJORITETNI ARGUMENTI U PRAKSI VRHOVNOG<br />SUDA SAD-A</p> <p>U radu se istražuje tenzija između originalizma, točnije teorije ustavnog tumačenja prema kojoj je izvorno značenje ustavnih odredbi autoritativno, i protuvećinskih elemenata koji su duboko ugrađeni u Ustav SAD-a. Analiziraju se odabrane odluke Vrhovnog suda SAD-a u kojima su suci Vrhovnog suda koji su primjenjivali originalizam odlučili zaštititi demokratski proces kao superiornu ustavnu vrijednost, nasuprot zaštiti manjina čija prava nisu bila osigurana u institucijama koje se temelje na vladavini većine. Analizirane odluke uključuju tri glavne odluke o pravu na pobačaj (Roe protiv Wadea, Planned Parenthood of Southeastern Pennsylvania protiv Caseya i Dobbs protiv Jackson Women’s Health Organization) i ključnu odluku koja je legalizirala istospolni brak u SAD-u (Obergefell protiv Hodgesa). Analiza pokazuje kako, unatoč tvrdnjama pojedinih sudaca u njihovim mišljenjima, sudačka primjena originalističke metodologije prema kojoj su prava manjine bila ostavljena na milost većine nije neutralni iskaz vjernosti ustavu. Naprotiv, suci vođeni originalističkom metodologijom izvršili su odabire vrijednosne prirode koji otkrivaju majoritetnu vizuru demokracije.</p>Niko JarakAna Horvat Vuković
Copyright (c) 2024 Niko Jarak, Ana Horvat Vuković
https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0
2024-12-152024-12-1545364967210.30925/zpfsr.45.3.7