Kakav mora biti arhivist? O poželjnim osobinama i obrazovnom profilu ranonovovjekovnih arhivista na primjeru njemačkih zemalja i Francuske
Ključne riječi:
arhivisti, arhivska profesija, povijest arhivistike, rani novi vijek, 16.-19. stoljećeSažetak
Predmet ovog rada specifičan je iako počiva na izvorima nastalima tijekom dugoga razdoblja od druge polovice 16. do prve polovice 19. stoljeća i odgovara na pitanje: kakav mora biti arhivist? Ta rana arhivska književnost, gotovo u cijelosti nastala u njemačkim zemljama, i čiji su autori često pravnici, dosta je pažnje posvetila i poželjnomu karakteru te obrazovnomu profilu arhivista. Okvir njihove djelatnosti konzervativan je i promjenama nesklon feudalni poredak, pa je takva i proto-arhivistička teorija: tijekom dva i pol stojeća arhivski književnici čvrsto se drže ranijih predložaka, oprezno ih proširujući novim opažanjima, uglavnom s područja upravne doktrine i pomoćnih povijesnih znanosti. Padom feudalnog “arhivskog prava” i tajnosti arhivskoga gradiva uslijed revolucija 1789. i 1848., pojavom romantizma, nacija i otvaranjem arhiva za znanstvena istraživanja namjesto poslušnog i pritajenog arhivskog službenika feudalnoga gospodara, nastupa temeljito obrazovan arhivist-povjesničar.
