O časopisu
O Časopisu
ISSN 0570-9008 (tisak)
ISSN 1848-3143 (online)
UDK: 930.25(497.5)
Izdavač:
Hrvatski državni arhiv
Marulićev trg 21, 10000 Zagreb
Arhivski vjesnik je periodička publikacija Hrvatskog državnog arhiva koja izlazi od 1899. godine. Objavljuje radove s područja arhivske teorije i prakse, pomoćnih povijesnih znanosti, povijesti ustanova te informacijskih znanosti. Arhivski vjesnik izlazi jedanput godišnje.
U časopisu se objavljuju neobjavljeni, kategorizirani znanstveni i stručni radovi, s iznimkom rezultata istraživanja prethodno objavljenih u obliku sažetka i izloženih na znanstvenom skupu (što treba istaknuti u bilješci). Radovi se objavljuju na hrvatskom ili engleskom jeziku. Urednik provodi prvu selekciju radova, a nakon toga se oni podvrgavaju dvostruko slijepom recenzentskom postupku, u kojemu sudjeluju tuzemni i inozemni recenzenti.
Pored toga objavljuju se kao nekategorizirani radovi (na hrvatskom jeziku): prijevodi znanstvenih ili stručnih radova objavljenih u nekom drugom časopisu, prikazi drugih publikacija, izvješća s konferencija o arhivistici i srodnim područjima te druge vrste prigodnih tekstova.
Časopis autorima ne naplaćuje recenzentski postupak, troškove objavljivanja rada ni druge troškove u vezi s osiguravanjem vidljivosti objavljenog rada na Internetu. Autor kategoriziranog rada dobiva jedan primjerak časopisa.
Od 2005. časopis je svrstan u kategoriju A1, koji su po vrsnoći izjednačeni s časopisima s međunarodno priznatom recenzijom. Objavljuje se potporom Ministarstva kulture i medija te Ministarstva znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske.
Referira se u: Academic Search Ultimate; Library and Information Science Technology Abstracts (LISTA); Library and Information Science Abstracts (LISA); Library & Information Science product Family; Computer and Information Systems Abstracts; European Research Index for Humanities (ERIH PLUS); Historical Research (Historical Abstracts with Full Text database), Scopus.
Časopis Arhivski vjesnik omogućava slobodan pristup objavljenim radovima (Open Acces) preko Portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske (Hrčak) i OJS stranice časopisa, a objavljeni radovi mogu se koristiti prema licenci CC BY-NC 4.0 (Creative Commons Attrubutions-NonCommercial 4.0. International Licence). Dopušteno je čitanje, učitavanje, fotokopiranje, distribuiranje, ispis, pretraživanje, te dijeljenje poveznica punog teksta članaka ili njihovo korištenje na neki drugi zakonit način, u nekomercijalne svrhe i uz pravilno citiranje, bez izričitog traženja dopuštenja autora ili izdavača. Radove objavljene u časopisu Arhivski vjesnik dozvoljeno je pohranjivati u institucijske i tematske repozitorije uz osiguravanje poveznica na web stranice časopisa i Hrčka. Politika slobodnog pristupa časopisa indeksirana je u bazi SHERPA/ROMEO.
Slanje rukopisa
Poziv autorima je stalno otvoren, a rukopisi se dostavljaju na web adresu: https://hrcak.srce.hr/ojs/index.php/arhivski_vjesnik/index. U slučaju nejasnoća autori se mogu obratiti glavnom uredniku na elektroničku adresu arhivskivjesnik@arhiv.hr. Preporučeni opseg znanstvenih i stručnih radova (uključujući bilješke i popis izvora) ne bio trebao prelaziti 32 kartice (pisane fontom Times New Roman CE, veličina slova 12, prored 1 (jednostruk); bilješke veličina slova 10, prored 1).
Tekst rada treba biti uređen u obrojčana poglavlja i potpoglavlja do najviše tri razine: 1.; 1.1.; 1.1.1. Poglavlja i potpoglavlja trebaju imati svoje naslove. Prvo poglavlje treba nasloviti Uvod, a završno treba nasloviti Zaključak. Njihov sadržaj treba biti u skladu s metodologijom znanstvenog rada.
Na početku i na kraju rada navode se sažetci i ključne riječi (5-8), na hrvatskom i engleskom jeziku, koji upućuju na razumijevanje teme i doprinos autora. Sažetci mogu imati do 3500 znakova. Uredništvo može osigurati prijevod za engleski sažetak.
Grafički prilozi (tablice, slike) objavljuju se u boji, ali i crno-bijeli ili u skali sive boje (ovisno o kvaliteti slika i potrebama rada). Trebaju biti numerirani po redoslijedu te naslovljeni. Tablice se šalju kao dio rukopisa. Za slike se naznačuje položaj u tekstu, a šalju se u posebnim datotekama (u izvornome, najbolje nekomprimiranome TIF formatu ali se prihvaća i JPG format visoke kvalitete).
Zbog dvostruke slijepe recenzije autori iz teksta rada (i bilježaka) trebaju ukloniti podatke koji ukazuju na njih kao autore.
Radove koje autori šalju na engleskom jeziku obavezno je lektorirati (proofreading) i urediti (editing).
Preporučeni opseg tekstova prikaza i izvješća iznosi 4 do 8 kartica (pisani istim fontom, veličinom slova i proredom kao kategorizirani tj. recenzirani radovi).
Recenzentski postupak
Časopis objavljuje radove u kategorijama: izvorni znanstveni rad; prethodno priopćenje; pregledni rad; stručni rad.
Urednik može odbiti znanstveni ili stručni rad bez vanjske recenzije ako smatra da je članak izvan fokusa časopisa, ukoliko je loše kvalitete, ne udovoljava tehničkim pravilima za oblikovanje radova (iz ovih Uputa) ili se autor ne pridržava etičkih normi.
Uredništvo časopisa nastoji spriječiti povrede znanstvenoistraživačke čestitosti. Svi dostavljeni rukopisi članaka provjeravaju se pomoću sustava iThenticate Crossref Similarity Check.
Za znanstvene i stručne radove provodi se kategorizacija kroz dvostruko slijepi recenzentski postupak (double-blind review), tj. zaprimljeni rad šalje se na ocjenjivanje najmanje dvama recenzentima iz područja kojim se rad bavi pri čemu autor ne zna tko su recenzenti niti recenzenti znaju tko je autor čiji rad ocjenjuju. Autori mogu zatražiti da se neka osoba izuzme iz recenzentskog postupka.
Uredništvo će nastojati u što kraćem vremenu provesti postupak. Nakon završenog recenzentskog postupka, autori članka prihvaćenog za objavljivanje dužni su urediti rad prema naputcima urednika te usvojiti sugestije recenzenata koje pridonose poboljšanju kvalitete članka. Uredništvo može od autora tražiti da tekst prilagodi neutralnoj jezičnoj normi akademskog i znanstvenog stila.
Etika objavljivanja
Arhivski vjesnik se zalaže za poštivanje etičkih postupaka objavljivanja i čuvanja integriteta znanstvenoga rada, a odgovornosti u tome imaju autori, recenzenti i urednik.
- a) Autori
Autori su odgovorni za originalnost i autorstvo svojeg rukopisa i trebaju se ponašati u skladu s etičkim načelima i pravilima znanstvenog poštenja za autore Europske udruge znanstvenih urednika (EASE).
Ukoliko koriste tuđe spoznaje ili vlastita prethodno objavljena saznanja, autori ih trebaju na odgovarajući način navesti i citirati. Trebaju pribaviti dopuštenje za tisak slika, dokumenata i ostalih materijala od nositelja autorskih prava te navesti organizacije, znanstvene projekte ili ustanove koje su dale potporu istraživanju o kojemu je riječ u autorskome članku.
U slučaju sumnje na neetično postupanje (plagiranje, samoplagiranje, redundancija, manipuliranje podatcima, promjena autorstva i sl.) Uredništvo će postupiti u skladu s Preporukama međunarodne Udruge za etiku u publiciranju (Committee on Publication Ethics - COPE). Na stranici je dostupan i hrvatski tekst preporuka.
Pri podnošenju rukopisa autori trebaju dostaviti redoslijed imena autora. Promjenu redoslijeda, brisanje ili preuređivanje imena moguće je provesti prije prihvaćanja rukopisa, uz pisanu suglasnost svih autora (e-mail, pismo), prema Smjernicama za autore Europske udruge znanstvenih urednika (EASE). Samo u iznimnim okolnostima uredništvo će razmotriti dodavanje, brisanje ili preuređivanje autora nakon što je rukopis prihvaćen. Uz imena, autori dostavljaju i naziv ustanove u kojoj su radili tijekom provedbe istraživanja te svoju elektroničku adresu, kako bi ih se moglo kontaktirati.
- b) Recenzenti
Recenzenti su dužni štititi integritet autora i rukopisa, te rukopise tretirati povjerljivo. Ocjenjivanju rada trebaju pristupiti konstruktivno i objektivno te upozoriti urednika ukoliko nisu dovoljno kvalificirani u pogledu teme rada.
Dužni su razotkriti potencijalni sukob interesa vezan uz rukopis koji recenziraju i u slučaju sukoba interesa izuzeti se od recenzentskog postupka.
- c) Urednik
Urednik komunicira s autorima i recenzentima te ostalima članovima Uredništva prema Preporukama međunarodne Udruge za etiku u publiciranju (COPE).
Sukladno Preporukama urednik prenosi upute recenzenata autorima i prati njihovu provedbu, te provodi i nadzire ostale postupke predviđene preporukama (redundantnost, plagijarizam, lažni podatci, promjena ili problemi autorstva, sukobi interesa).
Urednik izuzima članove Uredništva iz uredničkog procesa ukoliko su u sukobu interesa (suradnja ili drugi oblik povezanosti s autorima, autorstvo ili sudjelovanje u recenzentskom postupku).
