Teorijski i praktični aspekti upravljanja relacijama u suvremenoj arhivskoj teoriji i praksi

Autor(i)

  • Miroslav Novak Pokrajinski arhiv Maribor

DOI:

https://doi.org/10.36506/av.62.2

Ključne riječi:

arhivsko gradivo, relacije, arhivska teorija, arhivska praksa, arhivski informacijski sustav, umjetna inteligencija

Sažetak

Arhivski stručnjaci u svojem radu definiraju i koriste se mnoštvom relacija na različite načine. U konkretnim situacijama različito ih razumiju i različito primjenjuju. Od usvajanja prvoga međunarodnog arhivskog standarda ISAD(G), pojam relacije sustavno je ugrađen u opis arhivskih entiteta i zato ga svi koji se bave opisom moraju razumjeti u skladu sa svrhom standarda. U prilogu su predstavljeni teorijski okviri uporabe relacija u različitim kontekstima, koji se temelje na arhivskim standardima. Relacije su kvantitativno definirane, prije svega među krovnim arhivskim entitetima. Sve veća složenost upravljanja krovnim arhivskim entitetima zahtijeva razmjerno veći intelektualni napor arhivskih stručnjaka u odnosu na nestandardizirana rješenja u opisu arhivskih entiteta. U tom će kontekstu biti potrebno razmišljati o rješenjima koje poznajemo pod nazivom umjetna inteligencija.

##submission.downloads##

Objavljeno

2019-12-18

Broj časopisa

Rubrika

Rasprave i članci