Komunističko nasljeđe i javni diskurs u Hrvatskoj: primjeri arhivskih zbirka u registru COURAGE

Sažetak

Rad govori o problemu javnoga tretmana povijesnoga naslijeđa iz vremena vladavine komunizma te nastoji prikazati ulogu arhiva u suočavanju s komunističkom prošlošću u Hrvatskoj. Uz prikaz nesuglasja i polemika u široj javnosti o osjetljivom arhivskom gradivu iz razdoblja socijalizma (1945.-1990.), članak prikazuje probleme s kojima su se istraživači, primarno povjesničari, suočavali prilikom istraživanja u proteklih više od dvadeset godina. Prikazani su uvjeti u kojima je istraživano navedeno razdoblje, dostupnost arhivskoga gradiva, ponajprije u vezi s fondovima koji su najčešća tema javnih debata – fond Centralnoga komiteta Saveza komunista Hrvatske (CK SKH) i fond Službe državne sigurnosti (SDS) Republičkoga sekretarijata unutrašnjih poslova (RSUP) Socijalističke Republike Hrvatske (SRH), koji su pohranjeni u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu (HDA). Od osamostaljenja Hrvatske to je arhivsko gradivo bilo tema brojnih rasprava u javnosti, pogotovo u onoj političkoj, čak i na najvišoj razini. Povjesničari su naglašavali važnost toga gradiva za spoznavanje recentnije hrvatske povijesti, no ono je istodobno bilo korišteno i u dnevnopolitičkim raspravama, koje su dovodile do stanja tzv. rata dosjeima. U hrvatskim medijima često je spominjano “čišćenje” arhiva, što je najviše bilo izraženo u tzv. slučaju Perković. Praksa u prvih dvadesetak godina hrvatske samostalnosti pokazala je da su postojale ozbiljne poteškoće u istraživanju socijalističkog razdoblja hrvatske povijesti, prvenstveno zbog nedostupnosti relevantnoga arhivskoga gradiva. Poteškoće su bile posljedica nedostatka političke volje najvažnijih političkih stranaka za ozbiljnim pristupom toj problematici. No, münchensko suđenje (2014.-2016.) nekadašnjim visokopozicioniranim djelatnicima Službe državne sigurnosti Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču pokrenulo je nove političke i društvene promjene u pogledu dostupnosti toga gradiva. Uskoro je jedna relativno nova politička stranka Most pokrenula inicijativu za otvaranjem i onih dijelova arhiva koji su dotad bili nedostupni ili čija je dostupnost bila ograničena. Inicijativa je 2017. rezultirala izmjenama Zakona o arhivskom gradivu i arhivima, a u srpnju 2018. donesen je potpuno novi Zakon o arhivskom gradivu i arhivima temeljen na prethodnim promjenama. Prema podatcima Hrvatskoga državnoga arhiva, korištenje tih arhivskih fondova drastično je povećano nakon navedenih zakonskih izmjena. Ipak, potpuni utjecaj tih zakonskih promjena vidjet će se tek u budućnosti, odnosno u novim znanstvenim radovima povjesničara i drugih istraživača. Članak je predstavio praktične posljedice primjene tih zakonskih promjena na primjeru rezultata projekta COURAGE: Kulturna opozicija – razumijevanje kulturne baštine neslaganja u bivšim socijalističkim državama, koji je u trogodišnjem razdoblju od 2016. do 2019. financirala Europska unija u okviru programa Obzor 2020.