Zaštita osobnih podataka, dostupnost arhivskoga gradiva i povijest: “Hoće li prošlost imati ime i prezime?”
DOI:
https://doi.org/10.36506/av.67.3Ključne riječi:
arhivi, dostupnost, korištenje arhivskog gradiva, arhivsko gradivo, privatnost, osobni podatak, tajni podatak, povijest, historiografija, prošlostSažetak
Zaštita privatnosti, zaštita osobe dio je neotuđivih ljudskih prava i u temelju je svih demokratskih društava. S obzirom na nezaustavljive i burne promjene koje nastaju kao posljedica ubrzane digitalizacije, s obzirom na to da se mijenjaju društva i odnosi u njima, da nastaju neke nove vrijednosti i tumačenja, zaštitu privatnosti i osobe počeli smo promatrati i štititi u jednom novom kontekstu. Od toga nisu pošteđeni ni arhivi. Članak razmatra problematiku dostupnosti i korištenja arhivskoga gradiva kroz prizmu zaštite osobnih podataka i arhivskoga zakonodavstva u aktualnim propisima Europske unije, regulative Međunarodnoga arhivskoga vijeća te Republike Srbije i zemalja u okruženju. Pažnja je usmjerena na probleme u primjeni propisa o zaštiti osobnih podataka u arhivima i utjecaj prava na privatnost i zaštitu osobnih podataka, propisa i prakse na budući odnos prema povijesti i sagledavanju prošlosti iz ugla arhivista i povjesničara. Cilj je rada poziv na dijalog i razmišljanje, uočavanje problema i traženje mogućih rješenja.
