Stjepan Radić i aneksija Bosne i Hercegovine 1908. godine

Abstract

Godine 1908. dogodio se događaj koji je dodatno pogoršao tada već poljuljane odnose
Austro-Ugarske Monarhije i Kraljevine Srbije, zbog sudaranja imperijalističkih ideja obje
države na jednom prostoru. Bila je to aneksija teritorija Bosne i Hercegovine od strane
Austro-Ugarske Monarhije, o kojoj su na prostoru Austro-Ugarske Monarhije postojale
različite političke ideje. Jednu od tih ideja razvio je i Stjepan Radić, hrvatski političar i
predsjednik Hrvatske pučke seljačke stranke (HPSS), koji je 1908. godine napisao djelo Živo
hrvatsko pravo na Bosnu i Hercegovinu u kojem objašnjava svoj stav o aneksiji te nekim
mogućim promjenama u državi kada je u pitanju poboljšanje položaja Slavena, odnosno
Hrvata. Teritorij Bosne i Hercegovine i prije toga je bio tema u političkom, tj. intelektualnom
djelovanju Stjepana Radića, ali je o toj temi bilo riječi i u časopisu Dom, u kojem je tekstove
pisao Stjepanov brat Antun. Količina povijesnih izvora te literature o ovoj temi daje nam
sjajan uvid u složenost ove aneksije kao važnog političkog događaja u vremenu prije Prvoga
svjetskog rata.