Self-realization of Living Beings and GMO in Agriculture
Ključne riječi:
samoostvarivanje, GMO, poljoproprivreda, sukob razloga obvezatnostiSažetak
https://doi.org/10.21860/j.10.2.5
U radu ću iznijeti prijedlog jednog etičkog okvira za promišljanje moralnog obzira spram ljudskih i ne-ljudskih živih bića koji se temelji na pojmu samoostvarivanja. Takva etička pozicija, koja za moralno ispravno djelovanje drži ono djelovanje koje stremi omogućavanju samoostvarivanja svakom živom biću, pokušava utemeljiti biocentrički obzir ne udaljavajući se suviše od klasičnih etičkih kategorija. Uz to, ona je podesna za prosudbu suvremenih konkretnih moralnih problema, u što svakako spada pitanje opravdanosti genetičke modifkacije organizama u poljoprivredi. Osim što se čovjekove intervencije u intimnu strukturu živih bića koje bespotrebno ugrožavaju njihovo samoostvarivanje pokazuju moralno sumnjivima, s aspekta ljudskog samoostvarivanja problematičnim se pokazuje i čitav znanstveni, tehnološki i ekonomski sklop kojemu takve radnje pripadaju. Upravo fokusiranjem na ovaj sklop približavamo se onome što držimo za predzadatak morala, naime, izbjegavanju sukoba razloga obvezatnosti spram samoostvarivanja različitih živih bića, čime se istovremeno razotkrivaju i potencijali za utopičnost (bio)etičkog mišljenja. Stoga se namjesto klasičnog pro et contra pristupa problematici GMO-a u poljoprivredi ovdje bavimo propitivanjem često nepropitanih uvjeta u kojima se genetičke modifkacije u tom polju odvijaju.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).