Svijest i slobodna volja kao uvjet moralnih odluka
Ključne riječi:
svijest, slobodna volja, mozak, Benjamin Libet, neuroznanost, djelovanje.Sažetak
https://doi.org/10.21860/j.8.2.2
Pojam svijesti i slobodne volje promatrat će se prvenstveno iz konteksta neuroznanosti.
Pitanje o tome što je svijest, postoji li slobodna volja, kakvi se procesi odvijaju u mozgu i
što se događa pri moralnom odlučivanju sve donedavno je bilo jedino interesom filozofijskih
spekulacija. No, situacija se promijenila, te svijest i čovjekovo djelovanje postaju sastavnim
dijelom istraživanja psihobiologa, neuroznanstvenika, neuroetičara... Jedno od prvih
pitanja ovog rada glasi: može li se mentalne događaje, među koje spada i svijest, reducirati
jednostavno na čiste fizičke i materijalne događaje, budući da se u okviru prirodoznanstvenog
istraživanja svijest upravo tako tretira. Premda je svijest mali, vrlo često reprezentativni dio
našeg mentalnog života, ona omogućuje ne samo distribuciju mehanizama koji uspostavljaju
djelatnikove moralne radnje, nego i njihovo usklađeno i povezano ostvarivanje. Stoga će rad
također ponuditi moguće etičke posljedice takvoga neuroznanstvenog tretiranja svijesti i,
posljedično, (ne)mogućnost preobrazbe dosadašnje etike.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
