Standardi u bioetici: motivi, efekti, limiti
Ključne riječi:
: dubinska ekologija, Prirodni korak, Fritz Jahr, Van Rensselaer Potter.Sažetak
Kreiranje standarda podrazumijeva kombinaciju pokušaja pasivnog (opisnog, iskustvenog)
definiranja stanja i aktivnog normiranja odnosno zadavanja smjernica (programa rada).
Kada se bavi biomedicinskim pitanjima, bioetika je bliža kodifikaciji od etike, pa je za očekivati
da sličan potencijal može imati i u okvirima svoje ekološke orijentacije. Pretočiti teoriju u
praksu, međutim, nije lako i često završava na načelima odveć općenitim za djelovanje (Jahrov
„Bioetički imperativ“; načela duboke ekologije A. Naessa; Potterova „Deklaracija o geoterapiji
i globalnoj bioetici“, „Pet faza razvitka okolišne bioetike“ ili „Bioetički kredo u šest točaka“ i
slično). Neusporedivo originalnije i značajnije su, stoga, Potterove „Točke o kvaliteti okoliša“
i četiri upute „eko-općinama“ osnivača „Prirodnog koraka“, Karla-Henrika Robèrta.
U analizu i raspravu o učinkovitosti navedenih pokušaja optimizacije čovjekova odnosa prema
okolišu ovo će izlaganje uvrstiti osnovnu ideju projekta „Europske bioetike na djelu“ – da
se učenje F. Jahra i V. R. Pottera pretoči u direktive liderima jedinica lokalne samouprave,
koje bi, popisane i prodiskutirane u ekspertnom krugu, a potom verificirane među lokalnim
stanovništvom, prerasle u „bioetičke standarde“, onoliko konkretne i uporabljive koliko to
plemenita utopijska ideja bioetike uopće može biti.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
