Suvremenost teorije obrazovanja Ivana Illicha
Ključne riječi:
epimetejska pedagogija, kritička pedagogija, demonopolizacija, kontrolirano učenje, škola, umreženo društvo.Sažetak
U radu se razmatra suvremenost teorije obrazovanja Ivana Illicha. Polazeći od teze sapere aude
Ivan Illich kritički razmatra školski sustav otkrivajući inverzije u zadovoljavanju obrazovnih
potreba učenika. Za razliku od škola u kojima je nastava socijalno kontrolirano učenje i život,
Ilich se zalaže za demonopolizaciju škola, odnosno druge obrazovne aktivnosti koje učenike neće
uokvirivati u razrede , programe , klupe i druge društveno prihvatljive okvire. Illich je preteča
virtualne nastave, interneta, wikipedije i mnogih drugih oblika suvremenog obrazovanja koja
postoje u prirodnoj i društvenoj čovjekovoj sredini. Mnogi sljedbenici ali i kritičari Ivana Illicha
ističu da su njegovi radovi intelektualni testament u kojem je ostavljena drugačija analitička
perspektiva modernih institucija. Njegova borba za individuu i kreiranje drugačijih pristupa
obrazovanju određena je epimetejskom pedagogijom jer je nastojao stvoriti uvjete koji će
promovirati socijalnu pravdu i demokratsko društvo, kao i obrazovanje svima „po mjeri“.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
