Dostojanstvo ljudske osobe i pravo na život
Ključne riječi:
osoba, ljudsko dostojanstvo, život, pravo, čovjek slika BožjaSažetak
https://doi.org/10.21860/j.8.1.3
Današnje suvremeno društvo stavlja nam rješenja mnogih proturječja društvene slike kakva danas vlada. Potrebno je samo malo dublje zahvatiti ispod površine da bi nam se otvorio širi horizont stvarne društveno-političke slike. Sastavni dio ljudskog društva jest i pravo, odnosno zakoni, prvo kao običajno pravo, a kasnije kodificirano pravo. U povijesti, možemo kroz pravne norme različitih pravnih sustava promatrati slike društva te kakve je poglede na život, na pravo na život, u konačnici na ljudsko dostojanstvo imala određena civilizacija. Kao postulat ovoga rada svrha je prikazati ljudska prava, ljudsko dostojanstvo i pogled na život, a posebno kroz učiteljstvo Katoličke Crkve, osvrćući se kratko i na učenje u Židovstvu u Tori, na rimsko pravo, te dakako na pozitivne pravne propise i pravne običaje uz slijed razvoja govora o dostojanstvu i pravu na život ljudske osobe, počevši od općeg pogleda na govor o ljudskom životu, preko promišljanja prvih kršćanskih vremena, do govora o dostojanstvu i čovjeku stvorenom na sliku Božju. Govoriti o ljudskim pravima i o dostojanstvu ljudske osobe nije nimalo zahvalna tema. Kroz povijest su ljudska prava i dostojanstvo ljudske osobe uvijek bili kamen spoticanja. U slučajevima takvog poremećaja, a mogli bismo čak reći i grubih povreda ljudskog dostojanstva i ljudskih prava, evanđeoski nauk kao objava koju Katolička Crkva baštini jest ključ u obrani i zaštiti onih koji su slabiji.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
