Moždana smrt i transplantacija organa iz japanske perspektive: Pogled kroz vrijeme

Autor(i)

  • Ivana Kovačić

Ključne riječi:

Japan, bioetika, moždana smrt, transplantacija organa, svijest, medicina, moral

Sažetak

Nijedna tema u povijesti čovječanstva čovjekove misli ne zaokuplja toliko koliko to čini fenomen smrti. Sukladno tome, religijske i kulturne tradicije određenog naroda mogu imati značajnu ulogu u oblikovanju bioetičkog diskursa koji se bavi proučavanjem spomenutog fenomena. Za potrebe ovog rada uzete su one japanskog naroda. Naime, Japanci o smrti promišljaju na posve drugačiji načina od onoga na koji je većina ljudi naviknuta, stoga je i njihova medicinska etika posebno intrigantna, što je ujedno bio i povod pisanju rada s naglaskom na japanskoj bioetičkoj misli o transplantaciji organa i moždanoj smrti. Svrha rada je višestruka: (1) njime se nastoji dati uvod u postulate medicinske etike Japana, (2) pojasniti pojam smrti, (3) objasniti pojam svijesti i njezine varijacije u sferi medicine, (4) medicini i filozofiji Zapada približiti japansku misao koja darivanje i prihvaćanje organa – osobito onih iz mrtve osobe – smatra nehumanim i nemoralnim i, konačno, (5) ponuditi rješenje spomenute bioetičke dileme.

##submission.downloads##

Objavljeno

2022-08-31

Broj časopisa

Svezak 7 Br. 1 (2016): Jahr – European Journal of Bioethics

Rubrika

Students' contributions

Autorska prava

Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
  2. Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
  3. Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).