Allogeneic versus Autologous: ethical issues in umbilical cord blood use
Ključne riječi:
autologous, allogeneic, stem cells, cord blood, bankingSažetak
Cilj: Analizirati etička pitanja vezana uz prikupljanje, skladištenje i upotrebu krvi prikupljene iz pupčane vrpce.Materijali i metode: Etička pitanja postavljena su u odnosu na temeljna etička načela u biomedicini: dobročinstva/neškodljivosti, poštovanja autonomije i pravde. Specifična pitanja o kojima se raspravlja tiču se kliničke korisnosti autologne uporabe krvi iz pupčane vrpce u usporedbi s korištenjem alogena za transplantaciju, valjanost informiranog pristanka, posebno kod privatnog pohranjivanja krvi iz pupčane vrpce, te kontroverzno pitanje pohrane krvi iz pupčane vrpce u svrhu profita u usporedbi s neprofitnim pohranjivanjem.Rezultati: Naša etička analiza pokazala je kako je alogena upotreba krvi iz pupčane vrpce u transplantaciji, za razliku od autologne uporabe, ispunila principe dobročinstva/neškodljivosti jer pruža logističke i kliničke prednosti te smanjuje rizik. Pri dobivanju informiranog pristanka potrebna su dodatna savjetovanja, osobito za autologne materijale. Konačno, javno skladištenje krvi iz pupčane vrpce ispunjava kriterije pravednosti više nego privatno skladištenje.Zaključak: Trenutne i buduće terapeutske mogućnosti koje nudi krv iz pupčane vrpce u liječenju bolesti pokazatelj su veće potrebe za krvlju iz pupčane vrpce, stoga je potrebno razvijati kulturu poklanjanja i solidarnosti između darivatelja i primatelja. Unazad nekoliko godina pojavio se koristan model skladištenja krvi, tzv. „hibridno” skladištenje.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
