Bioetika i kultura. Može li bioetika pridonijeti stvaranju interkulturalnosti?
Ključne riječi:
moral, etika, bioetika, multidisciplinarna bioetika, interdisciplinarna (integrativna) bioetika, multikulturna društva, interkulturni sustavi ljudske međuzavisnostiSažetak
Bioetika je nastala u multikulturnom miljeu kasne/refleksivne modernosti, u SAD-u. Od pojave Bioetike – mosta k budućnosti, Van Rensselaera Pottera, bioetika se u svojoj glavnoj razvojnoj putanji kretala od multidisciplinarnog k interdisciplinarnom projektu. Postavlja se pitanje postoji li signifikantna veza između njenog ranog multidisciplinarnog karaktera i mul-tikulturalnosti miljea njenog rodnog mjesta? Naš odgovor je - vjerojatno da, u najmanju ruku stoga što oba "multi" korespondiraju sa samom prirodom/logikom čitavog povijesnog proce-sa, čija je suštinska karakteristika uvijek bila diferencijacija, to jest transformacija (kako bi to formulirao Herbert Spencer) iz homogenosti u – neodređenu, odnosno određenu – heterogenost. Također je vrlo vjerojatno da postoji uzročno-posljedični odnos između spomenutih dvaju "multi"; heterogenost bioetike bila je, u krajnjoj liniji, posljedica heterogenosti sociokultur-nog miljea u kom je nastala. No, postoji (i) značajna razlika između ovih dvaju "multi".Pored multikulturnih (manje određenih, odnosno neodređenih heterogenih), postoji i koncep-cija prema kojoj postoje i interkulturni (određeno heterogeni) miljei. Prema nekim autorima, samo su posljednji autentično ljudski/humani sustavi ljudske međuzavisnosti. U postojećem, međutim, multikulturnih miljea ima, no interkulturni sustavi još su uvijek tek idealno-tipske konstrukcije (ili utopije). S druge pak strane, bioetika se tijekom posljednjih četrdesetak go-dina razvila (iz multi) u interdisciplinarni projekt, naročito u posljednjem desetljeću, unutar koncepta integrativne bioetike. Pitanje koje slijedi jest: ima li bioetika, u svojoj integrativnoj verziji, kapacitet da praktično pridonese (da sada sâma postane uzrok) transformacijama multikulturnih u interkulturne su-stave ljudske međuzavisnosti? I, dalje, ako ima, kako ih možemo upotrijebiti da bismo postigli taj cilj? Konačno, koji bi trebao biti prvi korak? Vjerojatno formuliranje jednog Manifesta integrativne bioetike? Pa, učinimo to!
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
