Kozmički odgoj u kontekstu integrativne bioetike
Ključne riječi:
bioetički senzibilitet, kozmički odgoj, Maria Montessori, metoda Montessori, integrativna bioetikaSažetak
https://doi.org/10.21860/j.13.1.4
Osnivačica metode i filozofije Montessori, Maria Montessori, razvila je u okviru metode Montessori takozvani kozmički odgoj koji se smatra centralnim dijelom njezinog podučavanja. Kozmički odgoj nastao je u teškim vremenima ljudske povijesti kao nada i odgovor za bolju budućnost čovječanstva. Temelji se na razumijevanju međusobne povezanosti čovječanstva s prirodom i svim živim i neživim svijetom. U centru kozmičkog odgoja, kao i u centru cijele metode Montessori, nalazi se dijete kojega je potrebno poučavati odgovornosti svojeg djelovanja prema planetu i svim živim bićima, ne bi li tako ljudsko biće ispunilo kozmički zadatak koji je dodijeljen svakomu od nas. Put prema ostvarenju kozmičkog zadatka, između ostalog, čine takozvane velike (kozmičke) priče koje se pričaju djeci mlađeg uzrasta kao temelj za razumijevanje funkcioniranja svijeta i motivacija za daljnje učenje i istraživanje. Ciljevi i zadaće kozmičkog odgoja Montessori odgovaraju ciljevima integrativne bioetike, što se očituje kroz zajedničku želju za odgovorom na ključne probleme čovječanstva i planeta, poput klimatskih promjena, ugroženosti biljnog i životinjskoga svijeta i same ugroženosti ljudskog postojanja u daljnjoj budućnosti. U radu će se ukratko prikazati osnovne ideje kozmičkog odgoja, kakav je osmislila Maria Montessori, i ukazati na dodirne točke kozmičkog odgoja i integrativne bioetike u svjetlu odgoja za bioetički senzibilitet.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).