Koncept „javnog zdravstva” - kritička procjena

Autor(i)

  • Thomas Sören Hoffmann nstitute of Philosophy, Faculty of Cultural and Social Sciences, Fern Universität in Hagen, Hagen, Germany.

Ključne riječi:

zdravlje, javno zdravstvo, sanitarni pokret, homo hygenicus, autonomija, interpersonalnost

Sažetak

https://doi.org/10.21860/j.13.1.6

Članak se bavi temeljnim razlikama između orijentiranosti k zdravlju pojedinca i konceptu zdravlja na kojem se sustavi javnog zdravstva temelje. Prikazuje se da se zdravlje u svom izvornom značenju, kao „vrlina tijela” (Aristotel), mora poimati kao sposobnost da se ostvare svrhe u postupcima pojedinaca. S druge strane, u javnom se zdravstvu zdravlje oduvijek shvaćalo kao javno dobro i izraz određenih javnih interesa, što je ideja koja se nimalo ne mora preklapati s interesima pojedinaca. „Javno zdravstvo” inače je uređeno utilitaristički i može biti iznimno podložno ideologiji. U ekstremnim slučajevima pojedinac postane podložan „zdravstvenoj obavezi” koju treba odbiti pravno, filozofski i etički. Umjesto „znanstvene” medicine koja svodi ljude na statističke podatke, trebalo bi obnoviti samopoimanje medicine koje definira „zdravlje“ s gledišta omogućavanja prave interpersonalnosti u prostoru empirijskog postojanja pojedinaca koji su sami sebe odredili slobodnima.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-09-24

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 1 (2022): Jahr – European Journal of Bioethics

Rubrika

Pandemic and responsibility

Autorska prava

Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
  2. Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
  3. Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).