Informirani pristanak i javno zdravlje
Slučaj cijepljenja djece
Ključne riječi:
informirani pristanak, obvezno cijepljenje, povjerenje, javnozdravstvene politike, javno dobroSažetak
https://doi.org/10.21860/j.13.2.3
Informirani pristanak, koji prvenstveno ima za cilj potaknuti pojedine pacijente i subjekte znanstvenog istraživanja na donošenje autonomnih odluka, i javnozdravstvene mjere poput obveznog cijepljenja protiv zaraznih bolesti, čija uspješnost podrazumijeva usklađenu distribuciju cjepiva široj populaciji, čine se na prvi pogled kao nepomirljive suprotnosti. Rad istražuje mogu li se te suprotnosti pomiriti, tj. može li se informirani pristanak primijeniti u području javnog zdravstva. U prvom dijelu rada daje se kratak pregled glavnih značajki informiranog pristanka i njegove važnosti u liječenju pacijenata. Drugi dio rada bavi se pitanjem imunizacije. Ako nemaju pristanak pacijenata i ne postoji zakonska obveza cijepljenja, smatra se da liječnici prilikom cijepljenja zadiru u tjelesni integritet drugih osoba te se njihov čin može smatrati napadom i povlačiti naknadu nematerijalne štete. Imunitet krda kao “javno dobro” može se postići samo ako svi ljudi podjednako podliježu javnozdravstvenim mjerama. U ovom trenutku, ključno je pitanje predstavljaju li informirani pristanak i pripadajuća sloboda odlučivanja prijetnju ostvarivanju ovog javnozdravstvenog cilja. Na ovo pitanje doista treba odgovoriti jer cijepljenje može, iako rijetko, dovesti do medicinskih komplikacija, koje potom mogu dovesti do visokih troškova liječenja, gubitka prihoda i, iznimno rijetko, do smrti. Svrha ovog rada je pokazati da bi otkrivanje rizika i dobrobiti imunizacije u okviru javnozdravstvenih programa moglo pridonijeti provođenju temeljnih bioetičkih postulata u praksi: uspostavljanju i njegovanju međusobnog povjerenja između liječnika i pacijenata, što sve može pridonijeti višoj stopi procijepljenosti stanovništva.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).