Primjena Nacionalnih smjernica za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb

Autor(i)

  • Sanja Predavec Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb, Hrvatska
  • Saša Balija Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb, Hrvatska
  • Maja Grba-Bujević Hrvatski zavod za hitnu medicinu, Zagreb, Hrvatska

Ključne riječi:

palijativna skrb, hitna medicinska služba, nacionalne smjernice

Sažetak

https://doi.org/10.21860/j.13.2.7

U zbrinjavanju palijativnog pacijenta sudjeluje cijeli niz stručnjaka, uključujući i tim hitne medicinske službe. Cilj i svrha palijativne skrbi je održati i unaprijediti kvalitetu života palijativnih pacijenata kroz kontrolu simptoma i pružanje pacijentima psihološke, duhovne i socijalne podrške. Nacionalne smjernice za rad izvanbolničke i bolničke hitne medicinske službe s pacijentima kojima je potrebna palijativna skrb sadrže opće informacije o palijativnoj skrbi, opise hitnih stanja uz specifično kliničko prosuđivanje pri zbrinjavanju pacijenta, važnost i način komunikacije s pacijentom i obitelji, koji obuhvaća savjetovanje obitelji umirućeg pacijenta, odlučivanje o primjerenosti medicinskih postupaka i način priopćavanja loše vijesti.

##submission.downloads##

Objavljeno

2023-02-20

Broj časopisa

Svezak 13 Br. 2 (2022): Jahr – European Journal of Bioethics

Rubrika

Karlovački bioetički susreti - zdravlje od rođenja do smrti

Autorska prava

Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
  2. Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
  3. Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).