Specizmi u hrvatskom jeziku
Ključne riječi:
bioetika, hrvatski jezik, specizam, zoolingvistikaSažetak
https://doi.org/10.21860/j.14.1.6
U konstruiranju slike svijeta uporabom jezičnih konstrukata čovjek nerijetko (ne)opravdano pojednostavljuje i generalizira sheme koje ne odgovaraju stvarnim činjenicama (Bertoša 1999: 65). Čovjekova percepcija životinja i životinjskog stoga je često polarizirana; životinje su u govornikovoj svijesti pozitivne ili negativne, korisne ili nekorisne, pametne ili glupe. Čovjekova antropocentrična i specistička slika svijeta ogleda se u zloupotrebljavanju jezika uporabom jezičnih konstrukata koji se referiraju na životinje i životinjsko. U radu će se semantički opisati specizmi u hrvatskom jeziku u kojima je potvrđen istovjetan lingvistički i sociolingvistički obrazac: pučističkim rječnikom, tj. uporabom jezičnih konstrukata koji se referiraju na životinje i životinjsko, čovjek dopušta da interesi njegove vlastite vrste prevladavaju nad interesima pripadnika drugih vrsta. U radu se navode moguća nespecistička definiranja značenja riječi za biološke funkcije začeća, trudnoće, rađanja, smrti i mrtva tijela u izrazima koji se odnose na čovjeka i životinju.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).
