Hibridi različitih vrsta i bioetika u ranoj sovjetskoj beletristici
Ključne riječi:
ljudsko-životinjska hibridizacija, identitet vrste, bioetika i eksperimenti sovjetske beletristike i znanostiSažetak
https://doi.org/10.21860/j.14.1.9
U članku se bavim bioetičkim pitanjima hibridizacije različitih vrsta u poznatom radu „Crossing species boundaries” („Prijelaz granica između vrsta”) (2003.) Roberta i Beylisa i raspravom koja iz toga proizlazi analizirajući dvije važne priče napisane 1920-ih godina u Sovjetskom Savezu, „Pseće srce” i „Čovjek vodozemac”. Tvrdim da ove dvije izmišljene priče dokazuju da književnost ne odgovara samo na mijenjanje trendova u biološkim znanostima, već heuristički i intuitivno razmatra šire društvene posljedice radikalnog eksperimentiranja. Pristup u procesu dokazivanja da oba teksta, unatoč činjenici da su ukorijenjeni u reformacijskoj atmosferi 1920-ih, predstavljaju različite odgovore na problematiku hibridizacije različitih veza koji su relevantni u današnjim debatama, istovremeno je sinkronijski i dijakronijski. Posebice se bavim idejom da čovjek glumi Boga, identitetom vrsta kao analogijom za rasu i stvaranjem ljudsko-životinjskih hibrida. Također se bavim relevantnošću koncepata specifičnih za određenu kulturu i udaljenih vrsta za raspravu o različitim vrstama.
##submission.downloads##
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:
- Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
- Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
- Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).