KANT I ZDRAVLJE

Pute(vi)m(a) metodoontološkog Zdravlja ((svih) drugih)

Autor(i)

  • Vuk Trnavac Faculty of Philosophy, University of Belgrade

Ključne riječi:

Imanuel Kant, Zdravlje, metodoontologija zdravlja, Drugi, drugosti, medicina, normativno, regulativno, Dijetetika, apoteka, hirurgija

Sažetak

Autor nastoji da iz sopstvene metodoontološke perspektive raskrije osnovne potke Kantovog razumevanja Zdravlja u kontekstu njegovog idejnog projekta o Zdravlju drugih.

Osnovna ideja istraživanja jeste da se osvetle najvažniji momenti kada je u pitanju konstituisanje pojma Zdravlja kod filozofa koji je omogućio celokupan nemački klasični idealizam – Imanuela Kanta (1724-1804.).

U radu će biti pokazano kako je Kant razdvajao konstitutivne i normativne principe za Zdravlje kao što su stoički univerzalni lek - Dijetetika, od onih regulativnih poput apoteke i hirurgije, jer Kant ne samo da je bio pobornik Platonove ideje jedinstva duhovnog, duševnog i fizičkog Zdravlja, nego je u susretu s rađanjem medicine kao moderne nauke vešto branio čuvenu krilaticu da je bolje sprečiti nego lečiti. Pokazaće se i da je za realizaciju ovakvog projekta bilo neophodno držati se pre svega principa uma -  filozofije kao Drugog, ali i očuvati mogućnost sagledavanja tog, kao i drugih moralno-praktičkih problema, ali i svrha iz različitih perspektiva i time omogućiti da se (i) Zdravlju pristupi propućivanjem interdisciplinarnog – par exellence metodoontološkog puta.

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-09-17

Broj časopisa

Svezak 15 Br. 1 (2024): Jahr - Europski časopis za bioetiku

Rubrika

Kant i ne-ljudska živa bića 2024/1

Autorska prava

Autori koji objavljuju u ovom časopisu slažu se sa slijedećim uvjetima:

  1. Autori zadržavaju autorska prava i dodjeljuju pravo časopisu na prvo objavljivanje uz istovremeno uvažavanje Creative Commons Attribution License koje omogućava drugima da dijele rad uz priznavanje njegova autorstva i početne objave u ovom časopisu.
  2. Autori mogu sklopiti zasebne, dodatne ugovorne dogovore o neekskluzivnoj distribuciji objavljene verzije rada (npr. objaviti ga u repozitoriju institucije ili ga objaviti u knjizi), uz priznavanje da je njegova početna objava bila u ovom časopisu.
  3. Autorima je dopušteno i ohrabruje ih se da objavljuju svoje radove putem društvenih mreža (npr. u repozitoriju institucije ili na njenim internetskim stranicama) prije i za vrijeme prijave obzirom da to može doprinijeti produktivnoj razmijeni te ranijeg i većeg citiranja objavljenog rada (Vidjeti: The Effect of Open Access).