Kako mjeriti medijsku informiranost? Analiza konceptualnih i metodoloških problema i korelata

Abstract

Medijska pismenost jedna je od središnjih kompetencija pojedinca u suvremenom društvu, a medijska informiranost jedan je od njezinih ključnih aspekata. U ovom radu autori operacionalno definiraju konstrukt medijske informiranosti te ga određuju u odnosu na srodne konstrukte općeg obrazovanja, opće kulture i opće informiranosti. Nadalje, analizirani su metodološki problemi mjerenja medijske informiranosti, tj. izrade i validacije testova za ispitivanje medijske informiranosti. Na uzorku od 388 kandidata za diplomski studij novinarstva analizirana je razina medijske informiranosti prema različitim područjima sadržaja, provjerene su metrijske karakteristike Testa aktualne (medijske) informiranosti te je ispitana povezanost medijske informiranosti s nizom korelata: spolom, prosječnom ocjenom na studiju, Testom profesionalnih znanja novinara, poznavanjem stranih riječi, stranih izraza i frazema te poznavanjem pravopisa i gramatike. Viši rezultati u Testu aktualne informiranosti povezani su s boljim rezultatima u Testu profesionalnih znanja novinara, s nekim aspektima općeg obrazovanja, kao što su poznavanje stranih riječi i stranih izraza i frazema, te je utvrđeno da muškarci ostvaraju nešto više rezultate. Niska povezanost utvrđena je s prosječnom ocjenom na preddiplomskom studiju novinarstva, dok povezanost s poznavanjem pravopisa i gramatike nije utvrđena.