Dojenje kao društveni fenomen: od početka civilizacije do kraja osamnaestog stoljeća

Abstract

U ovom se radu razmatra dojenje kao društveni i kulturni fenomen u razdoblju od početaka ljudske civilizacije do kraja osamnaestog stoljeća. Stari narodi bili su svjesni važnosti majčinog mlijeka, a majčinsko dojenje je bilo društvena norma, premda je među višim društvenim slojevima prevladavala tendencija da se dojenje prepusti dojiljama. Iako su liječnici zagovarali dojenje, upravo su društveni stavovi uvelike određivali praksu dojenja. Društveni centri moći, Crkva, a zatim znanstvena i moralistička elita direktno su utjecali na stavove prema dojenju i oblikovali ishod same prakse. U osamnaestom stoljeću dolazi do prevrata u društvenoj praksi dojenja dodjeljivanjem uloge dojilje majkama, a dojenje postaje majčinska moralna i građanska dužnost. Ovaj kratak povijesni pregled upućuje na društvenu konstruiranost fenomena dojenja, čija značenja uvijek treba razmatrati unutar specifičnog sociokulturnog i povijesnog konteksta.