Europskost ukidanja praznika i socijalističkog neradničkog mentaliteta

Sažetak

U tekstu se analiziraju službeni i neslužbeni diskursi (medijsko izvještavanje, internetski komentari i forumi) u Sloveniji i Hrvatskoj koji ukidanje praznika tematiziraju kao gospodarsku mjeru (štednje). Prate se odnosi između ukidanja praznika, marljivosti i mentaliteta na jednoj strani te balkanskog, socijalističkog i europskog identiteta na drugoj. Prikupljena građa sugerira da su obje vlade prijedlozima o ukidanju praznika potakle većinom dvije vrste komentara: o povezanosti praznika s marljivošću i o tome koje bi praznike i uz njih vezane identitete eventualno valjalo ukinuti. Većina neslužbenih diskursa praznike uglavnom nije povezivala s produktivnošću, niti se fokusirala na sustavno uređenje plaćanja rada za vrijeme praznika (i/ili neradnih dana) i radnička prava. Znatno više komentara posvećeno je pojmu socijalističkog mentaliteta, navodno povezanog s pojedinačnim praznicima, pri čemu se produktivnost, u manjoj mjeri nego približavanje Europi, pokazala ciljem predloženih (i/ili realiziranih) sustavnih promjena.

Ključne riječi
praznici, štednja, mentalitet, bivša Jugoslavija, (post)socijalizam