Populacijska varijabilnost sivkaste vrbe (Salix eleagnos Scop.) temeljena na morfologiji listova: Dokaz o postojanju malolisnih i velelisnih morfotipova
Ključne riječi:
fenotipska plastičnost, adaptabilnost, ekotipska diferencijacija, izolacija uslijed ekoloških udaljenosti, morfometrija lista, fenotip, multivarijatni indeks raznolikostiSažetak
Fenotipska diferencijacija često je rezultat ekološke raznolikosti u vrsta sa širokom prirodnom rasprostranjenošću. Općenito gledano, morfološka varijabilnost populacija neke vrste rezultat je djelovanja osnovnih mikroevolucijskih procesa (prirodne selekcije, mutacije, genetičkog pomaka i protoka gena) te fenotipske plastičnosti. To se posebno odnosi na vrste obalnih staništa i vrste s laganim sjemenkama koje lako raznose i voda i vjetar. Jedna takva vrsta je i sivkasta vrba (Salix eleagnos Scop.), koja raste i na vlažnim obalnim staništima i na sušnim, krškim područjima u srednjoj i južnoj Europi. Upravo zbog široke ekološke valencije, ova je vrsta izabrana kao modalna vrsta za određivanje potencijalnih morfotipova prilagođenih na različite stanišne uvjete. Osim toga, analiziran je i učinak okolišnih uvjeta na morfološke karakteristike listova, kao i struktura istraživanih populacija. Istraživanje je obuhvaćalo tri populacije sivkaste vrbe iz krških staništa i pet populacija s obalnih staništa. Uzorci lišća prikupljeni su s deset jedinki u svakoj populaciji, a analizirano je devet morfoloških svojstava listova. Fenotipska svojstva lista pokazala su jasnu bimodalnu distribuciju po populacijama, pri čemu su uzorci iz suhih, krških staništa imali manje listove od onih iz obalnih i vlažnih staništa. Osim toga, pokazalo se da uvjeti staništa snažno utječu na morfologiju, što potvrđuje značajan utjecaj obrasca izolacije uslijed ekoloških udaljenosti (IBE). Takvi rezultati također su potkrijepljeni i AMOVA analizom, koja je 34,53 % ukupne varijabilnosti pripisala varijabilnosti jedinki između dvaju staništa (krško naspram obalnog). Nadalje, krške populacije pokazale su homogene i niske vrijednosti multivarijatnog indeksa raznolikosti (MDI), kao i manju varijabilnost između populacija u usporedbi s obalnim populacijama, što odražava fenotipsku prilagodljivost na jednolične uvjete okoliša. Nasuprot tome, obalne populacije pokazale su i visoku i nisku razinu raznolikosti, uz veću međupopulacijsku varijabilnost od one u krških populacija, što se može pripisati različitom podrijetlu populacija i uvjetima staništa. Naši rezultati jasno upućuju da je interakcija između biljke i staništa vrlo složen proces i da ove dvije, jasno odvojene skupine populacija sivkaste vrbe potencijalno mogu predstavljati dva različita ekotipa.
Objavljeno
Broj časopisa
Rubrika
Autorska prava
Copyright (c) 2024 Assoc. Prof. Igor Poljak, PhD, Prof. Zlatko Šatović, PhD, Antonio Vidaković, Katarina Tumpa, Prof. Marilena Idžojtić, PhD
Ovaj rad licenciran je pod Creative Commons Attribution-NonCommercial 4.0 International License.