PRISILNA HOSPITALIZACIJA U SVRHU ZAŠTITE OSOBA S DUŠEVNIM SMETNJAMA
Ključne riječi:
prisilna hospitalizacija, zaštita, duševne bolestiSažetak
Neke psihijatrijske bolesti i stanja zahtijevaju postupke i prisilnu hospitalizaciju radi zaštite tj. primjene
prisilnog smještaja i prisilnog zadržavanja kako bi se zaštitilo duševne bolesnike i njima bliske osobe
koje su u opasnosti zbog njihove duševne bolesti. Protiv tih osoba se nerijetko vodi kazneni i prekršajni
postupak. Neubrojiva je ili je smanjeno ubrojiva osoba zbog opasnosti za sebe ili društvo koju mogu
prouzročiti takvi duševni bolesnici. U radu se detaljno razlaže o potonjem analizirajući zakonske
odredbe Bosanskohercegovačkog i Hrvatskog zakonodavstva.
Prisilna hospitalizacija se sprovodi kod osoba koje su zbog ozbiljno narušenog duševnog zdravlja
ozbiljno opasne za svoj ili tuđi život. Najčešći sudski procesuirani pacijenti iz ove skupine su iz
skupine psihotičnih poremećaja, pod radnom dijagnozom iz skupine shizofrenije, poremećaja sličnih
shizofreniji i sumanutih stanja, a drugi su iz skupine mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja
nastalih upotrebom psihoaktivnih tvari te osobe s poremećajem ličnosti u fazi psihotične
dekompenzacije.
Cilj ovog rada je objasniti zakonsku regulativu zahvata u tjelesnu slobodu radi zaštite osoba s duševnim
smetnjama u Federaciji Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske – sličnosti i razlike te sudsko
procesuiranje radi prisilnog smještaja. Jedan od ciljeva je dokazati da sinergija pacijent tj. osoba s
duševnom smetnjom, liječnika i zajednice se pospješuje dragovoljna hospitalizacija, a sve u svrhu
pomoći i zaštiti duševno oboljele osobe.