UPALNE BOLESTI CRIJEVA I REZILIJENCIJA

Sažetak

UVOD: Upalna bolest crijeva (IBD) koja uključuje ulcerozni kolitis (UC) i Crohnovu bolest (CD), pogađa
>1 milijun pojedinaca u Sjedinjenim Državama i 2,5 milijuna u Europi. IBD je imunološki posredovano
kronično stanje za koje trenutno nije dostupan definitivan lijek. Trenutna studija koristi okvir pozitivne
psihologije za razumijevanje uloge stresa u IBD-u, traži dokaz koncepta da bi otpornost na stres mogla biti
zaštitni čimbenik kod bolesnika s IBD-om. Rezilijencija se definira kao sposobnost pojedinca da zadrži ili
obnovi relativno stabilno psihološko i fizičko funkcioniranje kada se suoči sa stresnim životnim
događajima i nedaćama.
CILJ: objasniti i približiti razumijevanje rezilijencije oboljelih od upalnih bolesti crijeva.
METODE: Provedena je elektronska pretraga baze podataka PubMed, te pretraga u bazi podataka Google
znalac. Pretraga je obavljena korištenjem ključnih riječi. U ovaj rad uključena su istraživanja koja su se
unutar pet godina bavila ispitivanjem rezilijencije kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva.
REZULTATI: Niže razine otpornosti bile su povezane sa značajno višim razinama anksioznosti i kliničke
depresije. Suprotno tome, utvrđeno je da više razine otpornosti predviđaju bolju kvalitetu života pacijenata
s IBD-om. Više razine otpornosti predviđale su
više razine prilagodbe na stomu. Na otpornost nisu značajno utjecale kliničke karakteristike bolesnika s
UC. Općenito, postojala je nešto viša razina otpornosti među pacijentima s UC-om u usporedbi s
pacijentima s CD-om.
ZAKLJUČAK: Sve nezadovoljene potrebe i dalje postoje u istraživačkom programu IBD-a, uključujući
bolje razumijevanje njegove fiziopatologije, smanjenje kašnjenja u dijagnostici, otkrivanje učinkovitijih i
sigurnijih lijekova, optimizaciju postojećih terapija, poboljšanje pridržavanja pacijenata planu liječenja,
poboljšanje pacijentove kvalitete život, upravljanje izvanintestinalnim manifestacijama i prevencija
komplikacija. Potreban je višedimenzionalni pristup za pružanje visokokvalitetne zdravstvene skrbi za
pacijente s IBD-om, ali još smo daleko od optimalnog upravljanja u stvarnom životu. Potreban je
holistički pristupi njezi IBD-a koji uključuju fizičke, psihološke i socijalne aspekte života s IBD-om.