STRES NA RADNOM MJESTU KOD ZDRAVSTVENIH DJELATNIKA

Sažetak

UVOD: Svakodnevni stres ostavlja dugoročne posljedice jer, uz utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje, ima utjecaj i na kvalitetu
sveukupnog funkcioniranja u društvu. Najčešće ispitivani dugoročni efekti stresa su anksioznost, depresiju, socijalno
funkcioniranje i PTSP. Svakodnevni stres utječe na radnu sposobnost i fluktuaciju zaposlenih.
CILJ: Procijeniti intenzitet stresora kod zdravstvenih djelatnika na radnom mjestu.
ISPITANICI I METODE: Ova presječna studija provedena je na uzorku od 84 ispitanika (n=84). Uzorak su činili uglavnom
ispitanici ženskog spola (77,4 %). Raspon dobi ispitanika je od 26 do 63 godine. Podaci su prikupljeni uz pomoć
Upitnika o stresorima na radnom mjestu zdravstvenih djelatnika.
REZULTATI: Najstresnije ocijenjeni čimbenici radnog mjesta u ovom uzorku su neadekvatna osobna primanja, nedostatak
odgovarajuće trajne edukacije, mala mogućnost napredovanja i promaknuća, preopterećenost poslom i neadekvatnost
materijalnih sredstava za rad. S druge strane, najmanje stresnima ocijenjeni su strah od izloženosti citostaticima, inhalacionim
anesteticima, ionskom zračenju, te prijetnja sudske tužbe i sukobi s kolegama.
ZAKLJUČAK: Ispitanici u ovom istraživanju vrlo stresnima procjenjuju čimbenike povezane s procesom i rezultatima
rada. Neadekvatan dohodak je istaknut kao najstresniji čimbenik kod zdravstvenih djelatnika.