KLINIČKE I LABORATORIJSKE ZNAČAJKE BOLESNIKA S MIASTENIJOM GRAVIS: ISKUSTVA IZ SVEUČILIŠNE KLINIČKE BOLNICE MOSTAR
Ključne riječi:
miastenija gravis, anti AChR, anti MuSK, piridostigmin, kortikosteroidiSažetak
Uvod: Miastenija gravis (MG) je važan zdravstveni problem koji pogađa značajan broj bolesnika. Za adekvatan terapijski pristup važno je pravilno razumijevanje karakteristika bolesti.
Cilj našeg istraživanja bio je utvrditi kliničke i laboratorijske karakteristike bolesnika s MG koji su liječeni u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
Ispitanici i metode: Korišteni su podaci iz Registra Sveučilišne kliničke bolenice Mostar. U naše istraživanje uključili smo sve bolesnike s MG (n=39), starije od 18 godina, bez obzira na spol, koji su na redovitim ambulantim kontrolnim pregledima. Analizirali smo sljedeće parametre: dob, spol, kliničku sliku, antitijela (AChR, MuSK), komorbiditete, terapiju, povijest bolesti, patologiju timusa i primijenjeno liječenje.
Rezultati: MG se češće pojavljuje kod bolesnica ženskog spola (58%). Kod ženskih bolesnica MG najčešća dob pojavljivanja je bila od 30 70 godina, u usporedbi s muškim bolesnicima kod kojih se MG većinom pojavila u dobi od 50 90 godina. Generalizirani oblik MG bio je prisutan u 74,36% bolesnika, a 25,64% imalo je okularni oblik. Anti AChR protutijela bila su pozitivna u 78,38%, anti MuSK u 5,41%, a 16,22% bolesnika bilo je seronegativno.
Prostigminski test bio je pozitivan u 97,37%, a negativan u 2,63% bolesnika. Među početnim simptomima većina bolesnika imala je ptozu i umor, dok su dizartrija, disfagija i diplopija bili rjeđi znakovi bolesti.
Zaključak: Na temelju našeg istraživanja možemo zaključiti da MG najviše pogađa stariju žensku populaciju. Većina bolesnika imala je pozitivna Anti AChR protutijela i pozitivan prostigminski test.